2013
Ko e Siasi Hā ʻEni?
Māʻasi 2013


Ko e Siasi Hā ʻEni?

ʻEniselá Folenitini, Nuʻusila

Naʻá ku fie maʻu he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí ke sivi ʻeku kaá ʻi he ngaahi tuʻunga malú pea mo e kohú. Naʻá ku aʻu atu ki he feituʻu ngaohiʻanga meʻalelé ʻi ha hoʻatā ʻe taha ʻo ʻilo ʻoku ʻi ai ha kā ia ʻe valu pe hiva nai ʻi he laine ki he siví.

Ko ha ʻaho fakaʻofoʻofa ʻeni he faʻahitaʻu failaú, peá u fakakaukau leva ke tukuhifo ʻa e sioʻatá, tāmateʻi e mīsiní, pea toʻo mai ha tatau ʻo e “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmaní,” naʻá ku tuku pē ʻi heʻeku kaá fakataha mo ha ngaahi tohi kehe ʻa e Siasí. Naʻe toki faleʻi ki muí ni ʻe heʻeku palesiteni fakasiteikí ʻa e kāinglotu ʻo e siteikí ke nau tukupā ke ako maʻuloto ʻa e fanongonongó. Naʻe ʻomi ʻe he taimi ʻataʻatā ko ʻení kiate au ʻa e faingamālie totonu ke u fai ai iá. Fāifai, pea hoko mai hoku taimi ke sivi ai ʻeku kaá.

Naʻe fakaʻilonga mai ʻe he taha ʻo e kau tangata naʻa nau fai ʻe siví ʻe fakaʻuli heʻeku kaá ki he loto falengāué. Hili ia pea kole mai ke u tatali ʻi he loki hoko maí kae ʻoua kuo ʻosi ʻa e siví. ʻOsi atu e taimí mo ʻeku fakatokangaʻi e ō mai ʻa e kakaí mo nau ʻalu. Hili ha taimi lōloa, ne u kamata ke fakakaukau ʻoku pau pē ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku maumau lahi ʻi heʻeku kaá.

Fāifai pea hū mai ʻa e tama ngāue fakamakēnika fakamīsiní ki he loki talitalí ʻo ne talamai kuo lava ʻeku kaá ʻi he siví. He toki meʻa fakafiemālie moʻoni! Naʻá ku totongi leva ki he taha tauhi paʻangá peá u hū ki tuʻa ki he feituʻu naʻá ne tau ai ʻeku kaá ʻo ʻilo ʻoku kei tali mai pē kiate au.

Pehē mai leva ia mo mata fakamātoato mai, “Fefine, ʻe lava ke u kiʻi lea nounou atu kiate koe?”

Naʻá ku talaange leva, “ʻIo.”

“ʻOku ou fie kole fakamolemole atu ʻi he fuʻu fuoloa hono sivi hoʻo kaá. ʻOkú ke ʻilo, ko e taimi naʻá ku fakaʻuli atu ai ʻi hoʻo kaá ki he loto fale ngāué, naʻá ku fakatokangaʻi ha laʻi pepa ʻi he nofoʻanga ʻo e fakaʻulí ʻoku fakamatala fekauʻaki mo e fāmilí. Naʻe ʻikai ke u fakafoki atu leva hoʻo kaá, ka naʻá ku tangutu ʻi he loto fale ngāué ʻo toutou lau e laʻi pepa ko iá.”

Naʻe hoko atu ʻo ne pehē, “Ko e Siasi Hā ʻEni? Ko e hā ʻa e fakamatala ko ʻeni ki he fāmilí? ʻE lava ke u maʻu hano tatau? ʻOku pehē naʻe hiki ia ʻe ha kau ʻAposetolo. Ko hoʻo ʻuhingá ke talamai ʻoku ʻi ai ha kau ʻAposetolo he māmaní he ʻahó ni ʻo hangē ko e kuonga ʻo Sīsuú? Fakamolemole, ʻoku ou fie ʻiloʻi.”

Naʻá ku kiʻi moʻutāfuʻua ka naʻá ku fakakaukau fakavavevave. Naʻá ku talaange ki ai ʻoku ʻi ai moʻoni ha kau ʻaposetolo mo ha kau palōfita ʻi he māmaní, ʻo hangē tofu pē ko e kuonga ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻá ku fakamatala ange ki ai fekauʻaki mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea mo hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí. Hili ia peá u foaki kotoa ange ki ai ʻa e ngaahi tohi faka-Siasi naʻe ʻi heʻeku kaá. Naʻá ne ʻomi hono hingoá mo hono fika telefoní koeʻuhí ke lava ʻa e kau faifekaú ʻo fetuʻutaki ange ki ai. Naʻe fakaʻosi ʻema pōtalanoá ʻaki haʻane fakahaaʻi haʻane houngaʻia lahi.

ʻI heʻeku mavahe mai he meʻalelé, ne u fonu loʻimataʻia. Naʻá ku fakamālō ʻi heʻeku tuku e tatau ʻo e “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmaní” ʻi he nofoʻanga ʻo e kaá.

Kuo teʻeki pē teitei ngalo ʻa e fofonga fakamātoato ʻi he fofonga ʻo e tangata ko iá. Naʻe hoko ʻa e meʻá ni ko ha lēsoni fakangalongataʻa ki he mālohi ʻo e fanongonongo ʻo e fāmilí, ki hono moʻoni ʻo e fakahā ʻi onopōní, pea mo hono mahuʻinga ʻo e vahevahe fakaʻaho ʻo e ongoongoleleí—pea ko e taimi ʻe niʻihi, ʻoku hoko ia ʻi ha ngaahi tūkunga—taʻeʻamanekina.

Paaki