2013
Ko e Tuʻunga Lolotonga ʻo e Tupulaki ʻa e Siasí ʻi ʻAmelika Tongá, Lipooti ʻa ʻEletā ʻOakesi mo ʻEletā Petinā
Māʻasi 2013


Ko e Tuʻunga Lolotonga ʻo e Tupulaki ʻa e Siasí ʻi ʻAmelika Tongá, Lipooti ʻa ʻEletā ʻOakesi mo ʻEletā Petinā

ʻOku kau ʻi he ʻuluaki vahe ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻa e kikite ke ʻomai ʻa e Siasí “mei he kakapú, pea mei he fakapoʻulí” (1:30). Mahalo kuo aʻu ki he ʻaho ko iá ʻa e konga lahi ʻo ʻAmelika Tonga.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he hili ʻo ʻene foki mai mei ʻAmelika Tonga ʻi ʻOkatopá, “Kuo tau mavahe mei he kakapú mo e fakapoʻulí. ʻOku hāsino ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he anga hono ʻilo mo tali ʻe he kau ʻōfisa fakapuleʻanga [ʻo ʻAmelika Tongá] ʻa e Siasí pea mo e anga hono talitali ʻo e kau fakafofonga ʻo e Siasí ʻi ha taimi pē ʻoku tau ō ki ai.”

Naʻe kaungā fononga ʻa ʻEletā Petinā mo ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi, ʻo e Kōlomu ai pē ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻi ha ʻaʻahi mei he ʻaho 19–28 ʻo ʻOkatopá ki he ʻĒlia ʻAmelika Tongá ʻa ia naʻe kau ai hano vakaiʻi ʻo e ʻēliá, ngaahi fakataha fakafaifekau mo e fakataha fakatakimuʻa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea mo ha ngaahi fakataha lotu ʻa e toʻu tupú mo e kau tāutaha kei talavoú ʻa ia naʻe fakamafola ki Silei, ʻĀsenitina, ʻUlukuai, pea mo Palakuai.

Naʻe fakataha ʻa e ongo maʻu-mafai naʻe ʻaʻahi atu ko ʻení mo ha kau faifekau ʻe toko 1,800 tupu ʻoku lolotonga ngāue ʻi he puleʻanga ʻe fā ʻo e ʻēlia ko ʻení. Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻOakesi, “Naʻá ma lulululu mo e kau faifekau kotoa ne ma fetaulaki mo iá, pea naʻa nau fotu fakaʻofoʻofa. Ko ha kau faifekau fakaʻofoʻofa moʻoni mei ʻAmelika Tokelau mo ʻAmelika Tonga.”

Naʻe ʻi ai mo ha kakai ʻe 15,000 foki naʻa nau mamata ʻi he ongo fakataha lotu maʻá e toʻu tupu mo e kau tāutaha kei talavou ʻo e ʻēliá. Naʻe tokangaʻi ʻe ʻEletā ʻOakesi ʻa e fakataha lotu maʻá e kau tāutaha kei talavoú, ʻa ia naʻe fakamafola ki ha ngaahi feituʻu ʻe 326 ʻi he ʻēliá kotoa. Ko ʻEletā Petinā naʻe hoko ko e maʻu mafai pule ʻi he fakataha lotu maʻá e toʻu tupú, ʻa ia naʻe mamata ai ʻa e toʻu kei talavou taʻu 12 ki he 18 mo ʻenau mātuʻá ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe ʻe 439.

Naʻe meʻa ʻa e Ongo Taki Māʻolungá ni ʻi he fakataha ako mo e fakataha lotu kotoa pē fekauʻaki mo hono mahuʻinga ʻo e aʻusia e tuʻunga māʻolunga taha ʻo e “tupulaki moʻoní” ʻi hono fakatupulaki ʻo e maʻu lotu ʻi he houalotu sākalamēnití, ʻenitaumeni mo e mali he temipalé, pea mo e ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻa e toʻu kei talavoú.

Naʻe fakaafeʻi ʻa e kau talavoú mo e kau finemuí ʻi he fakataha lotu ʻa e toʻu tupú ke nau fai ha ngaahi fehuʻi. Naʻe tali ʻe he Ongo Taki Māʻolungá ha ngaahi fehuʻi kehekehe fekauʻaki mo e teuteu ki he ngāue fakafaifekaú pea mo e kei māʻoniʻoni ʻi he māmani ko ʻeni ʻoku fakautuutu ai ʻa e angahalá.

Naʻe toe faleʻi foki ʻe he Ongo Taki Māʻolungá ʻa e kau taki lakanga fakataulaʻeiki fakalotofonuá ʻoku lava ke fakatokangaʻi ʻa e tupulaki moʻoní ʻi he feituʻu pē ʻoku tupulaki ai ʻa e ngāue fakafaifekaú mo hono pukepuke ʻo e kāingalotú. Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻOakesi, ʻoku fie maʻu ha kau ʻosi ngāue fakafaifekau lelei ke fakapapauʻi ʻe hoko ʻa e ngaahi toʻu tangata he kahaʻú ko e kau taki.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Melevini B. ʻĀnolo ʻo e Kau Fitungofulú, ʻa ia naʻe hoko he taimi ko iá ko e Palesiteni Fakaʻēliá, ʻa e ʻaʻahi ʻa e Ongo Taki Māʻolungá mo hona ongo uaifí, naʻe “ongo fakalaumālie, langaki moʻui, pea mo mātuʻaki ʻaonga.”

Naʻá ne pehē, “ʻE manatua maʻu pē ʻa ʻena ʻofá, angaʻofá, pea mo ʻena akonakí.”

Ko e femeʻaʻaki ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo e ʻaleki-pīsope ʻo Sanitiako, Sileí, ko Mōseniolo Likato ʻEsati ʻAnitililo (Monsignor Ricardo Ezzati Andrello).

Ko e taá ko e angalelei ia ʻa e Misiona ʻAmelika Tonga Sauté mo e Church News

Paaki