2013
Ko e Hā ʻOku ou Kei Totongi Vahehongofulu Aí?
Māʻasi 2013


Ko e Hā ʻOku ou Kei Totongi Vahehongofulu Aí?

Lesieli Petilasa ti Polosio, ʻĀsenitina

Naʻe tukuange hoku husepānití mei heʻene ngāué ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí. ʻI he fakaʻofaʻia hono kau pulé ʻi he meʻa naʻa nau faí, ne nau ʻoange ai ha ngāue kehe, ka ʻe fie maʻu ai ha hiki ia ʻoku faingataʻa. Neongo ia, naʻá ma sio loto atu ki ha ngaahi tāpuaki lahi, kau ai e kei hokohoko atu e ngāué.

Ka, ʻi he hili ʻo ʻema hikí, ne ma toki ʻilo kuo ʻikai ke kei ʻi ai ʻa e ngāué ia. Hala ke ʻi ai ha taha ia ʻe ʻi ai haʻane fakamatala lelei. Ko e meʻa pē naʻá ma ʻiló, kuó ma ʻi ha feituʻu foʻou, hala ha ngāue, pea mei ʻosi kotoa ʻema sēnití koeʻuhí he naʻá ma totongi homa ngaahi moʻuá ki muʻa peá ma toki hikí pea ko e fakaʻosiʻosi ʻo ʻema kiʻi toenga paʻangá ʻi he fetukutukú.

Naʻe feinga tūkuingata hoku husepānití ke maʻu ha ngāue taimi kakato. Kae ʻi he taimi ko iá, naʻá ne fakahoko ha fanga kiʻi ngāue iiki, peá u ngāue fakameaʻa leva au, ʻo maʻu ai ha meʻa feʻunga ke tauhi ʻaki kimaua hili hono totongi ʻema vahehongofulú ki he ʻEikí. Naʻá ma fakapotopoto ʻi he meʻa kotoa pē, ka naʻe ʻikai faingofua e totongi ʻo e ngaahi fakamole ki he akó, fakatau ʻo e meʻakaí mo e valá, mo e kumi ʻa e paʻanga naʻe fie maʻu ʻe hoku husepānití ke ʻalu ʻo kumi ngāué.

Naʻe lahi ʻema tangí, ka naʻe ʻikai ke ma teitei foʻi ʻi he falala ʻe tāpuakiʻi kimaua ʻe he ʻEikí. Pea naʻá ma fakamālōʻia e ngaahi tāpuaki ne ma ʻosi maʻú: ko ha fānau fefine naʻe moʻui lelei mo faivelenga, ha mali uouangataha, pea mo e kāinga mo e kāingalotu fie tokoni ʻo e uōtí.

Naʻe fehuʻi mai ʻe homa ngaahi kaungāmeʻa taʻe-Siasí kiate kimaua, “Kapau ʻokú mo fusimoʻomo pehē, ko e hā ʻokú mo kei totongi vahehongofulu aí?” Naʻe tatau maʻu pē ʻa e talí: koeʻuhí he naʻe fekauʻi ia ʻe he ʻEikí, pea ʻoku ʻikai ke ma fie kaihaʻa mei he ʻOtuá (vakai, Malakai 3:8–9).

Naʻá ma ʻilo maʻu pē kapau ne ma talangofua, ʻe tāpuekina kimaua ʻe he ʻEikí—mahalo he ʻikai ʻi he founga ne ma ʻamanaki ki aí ka, ko hono moʻoní ʻi he founga te Ne pehē ʻe lelei taha ki homa fāmilí. Naʻe ʻikai ke ma teitei ngāueʻaki ʻema faingataʻaʻia fakapaʻangá ke hoko ko ha ʻuhinga ia ke tuku ai ʻema tauhi ki he ʻEikí; ko hono moʻoní, naʻe toe tupulaki ange ʻema holi ke tauhi kiate Iá.

Kuo ʻi ai he ʻahó ni ha ngāue ʻa hoku husepānití ʻa ia ʻoku tokoni ke totongi homa ngaahi moʻua ne fai ʻi he lolotonga ʻo ʻene taʻe ngāué. ʻE kiʻi fuoloa peá ma toki fiemālie fakapaʻanga, ka ʻokú ma ʻilo kapau te ma “ʻomi … ʻa e ngaahi vahe hongofulu ʻ o e meʻa ki he tukuʻanga koloa,” ʻe fakaava ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí “pea lilingi hifo kiate [kitautolu] ha tāpuaki, ʻe ʻikai ha potu ʻe faʻa hao ia ki ai” (Malakai 3:10).

Paaki