2013
Naʻe Ueʻi ʻe ha Fakamoʻoni
Māʻasi 2013


Mei he Malaʻe Ngāue Fakafaifekaú

Naʻe Ueʻi ʻe ha Fakamoʻoni

ʻOku nofo ʻa Maikolo Kākeni ʻi ʻIutā, USA.

ʻĪmisi
missionaries talking with woman

Tā fakatātaaʻi ʻe Jim Madsen.

Naʻá ku ngāue ʻi ha kiʻi kolo ʻi Kōlea Tonga he kamataʻanga ʻo ʻeku ngāue fakafaifekaú. ʻI ha ʻaho ʻuha ʻe taha, naʻe ʻikai ke maʻu ai ha ola lelei fēfē, ka naʻá ma kei fie ngāue pē kae ʻoua kuo taimi ke ma foki ki ʻapi. Naʻá ku pehē ai mo hoku hoá ke ma toe tukituki ʻi ha ngaahi matapā.

ʻI he taha ʻo e ngaahi matapaá, ne tali ʻe ha fefine, peá u kamata talanoa leva mo hoku hoá ki ai. ʻI heʻeku hoko ko e faifekau kei foʻoú, naʻe faingataʻa ke mahino kiate au, ka ne ʻosi ha ngaahi miniti siʻi kuo kamata lea faka-Pilitānia mai. Naʻá ma ʻilo ai ko ʻene haʻu mei Sikākou, ʻIlinoisi, ʻi he USA, pea kuo hiki mai ki heni mo hono fāmilí. Ko hono husepānití ko ha taha malanga ia ki ha siasi ʻoku ʻikai loto fiemālie ki heʻetau ngaahi tefitoʻi tuí.

Naʻe sai pē fefiné ka naʻe vēkeveke ke ne fakahalaki ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea mo feinga ke fakalotoʻi kimaua ʻoku hala hotau Siasí. Naʻá ku tuʻu ai mo hoku hoá ʻi heʻene feinga ke tali ʻene ngaahi fehuʻi faingataʻá. Naʻe feinga hoku hoá ke ne fakamoʻoniʻi ange ki ai ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea ʻe lava ʻo tokoni ki ai, ka naʻe vilikikihi ʻi heʻene tui ʻoku hala hoku hoá.

ʻOsi nai ha miniti ʻe 30 ʻemau pōtalanoa he matapaá, kuó ne ʻeke ange ki hoku hoá, “Te tau ō ki fē ʻi he hili ʻa e moʻui ko ʻení?” Naʻe lava ke u tala ʻene vēkeveke ke fakafepakiʻi e ngaahi akonaki hoku hoá, ʻo hangē ko ia naʻá ne fai ki muʻá. Naʻe fakamoʻoniʻi ange ʻe hoku hoá ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí pea te tau lava ʻo nofo mo hotau ngaahi fāmilí ʻo taʻengata ʻi he puleʻanga fakasilesitialé. Naʻá ne taʻofi mai, ki muʻa ke toe lava ʻo hoko atu, ʻo kole ke ne toe fakahoko ange ʻa e meʻa naʻá ne toki lea ʻaki fekauʻaki mo e nofo fakataha ʻa e ngaahi fāmilí. Naʻá ne toe fai atu leva ʻa e tali tatau. Naʻá ku ongoʻi e mālohi ʻo e Laumālié, pea naʻe lava ke u tala ʻi hono fofongá naʻe ongo mamafa kiate ia ha faʻahinga meʻa. Naʻe tuku ʻene fakafekiki mo kimauá, ʻi he ʻosi pē ʻo e fakamoʻoni mālohi ko ʻení, peá ne toʻo leva ʻa e Tohi ʻa Molomoná, mo kole mai ke ma toe foki ange ʻo talanoa mo hono husepānití fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná.

ʻOku ou manatu ki heʻema luelue ki ʻapi mo hoku hoá ʻi he efiafi ko iá, mo fakatumutumu ʻi he mālohi ʻo e fakamoʻoni hoku hoá. Naʻe mahino kiate au ai ko ha fakamoʻoni ʻoku kau fakataha mo e Laumālié ko e meʻangāue fakafaiako mālohi taha ia ʻoku tau maʻú. He ʻikai toe ngalo ʻiate au hoku hoá pea mo ʻene fakamoʻoni ʻi he pō ko iá. Naʻá ku pehē ʻi he ʻosi e meʻa ko iá, neongo e ʻikai ke u fuʻu poto he lea faka-Kōleá, te u feinga ke fai ʻeku fakamoʻoní ʻo tatau ai pē pe ko e hā. Naʻe kamata ke u ongoʻi lahi ange ʻa e Laumālie ʻi he kamata ke u fai iá. Naʻá ku ʻilo ʻoku toki hoko ʻa e fetuʻutaki lelei tahá ʻi he taimi ʻokú ke faiako ʻaki ai ʻa e Laumālié.

Paaki