2013
ʻOku ʻi ai Haʻaku Fakamoʻoni ki he Fāmilí
Māʻasi 2013


Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú

ʻOku ʻi ai Haʻaku Fakamoʻoni ki he Fāmilí

ʻĪmisi
Ann M. Dibb

Naʻá ku fanongo ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí ki hano fai ʻe ha fefine ʻi hoku uōtí ʻene fakamoʻoní. ʻOku ou manatuʻi ʻa e meʻa naʻá ne lea ʻakí mo ʻeku ongoʻí. Naʻe fakahaaʻi ʻe Sisitā Liisi (Reese) ʻene fakahoungaʻi hono fāmili angatonú pea mo e fiefia mo e fakafiemālie naʻe ʻoange ki ai ʻe he ʻilo ʻo e ngaahi fāmili taʻengatá. Naʻá ku ongoʻi hono fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālié ʻa ʻeku holi fakamātoato ke maʻu ʻa e tāpuaki mo e fakamoʻoni tatau fekauʻaki mo e ngaahi fāmilí.

ʻĪmisi
man with daughters

Tuku muʻa ke u ʻoatu ha ngaahi fokotuʻu ke tokoni atu ke mou maʻu ha fakamoʻoni ki hono mahuʻinga ʻo e fāmilí:

1. Feinga ʻi he faʻalotu ke maʻu ʻa e tataki fakalaumālie ʻa e ʻEikí pea lekooti hoʻo ngaahi ongó ʻi hoʻo akó. Fakamaʻa hoʻo moʻuí ʻaki hono tauhi ʻo e ngaahi fekaú. ʻE tokoni ʻeni ke ke feʻunga ai mo e Laumālié, ʻa ia te ne tokoniʻi koe ʻi hoʻo fekumí.

2. Lau ʻa e “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmaní,”1 naʻe fuofua fakahā ʻe ha palōfita ʻi he taʻu ʻe meimei 20 kuo hilí. ʻOku fakamālohia ʻeku fakamoʻoni ki he kau palōfita, kau tangata kikité, pea mo e kau tangata maʻu fakahaá ʻi heʻeku lau ʻa e fakamatala ko ʻení mo fakakaukauʻi e ngaahi liliu kuo hoko ʻi māmani fekauʻaki mo e fāmilí. ʻI hoʻo lau ʻa e fanongonongó, fakatokangaʻi ʻa e ngaahi tokāteliné, ngaahi faleʻí, ngaahi fakatokangá, pea mo e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofá pea mo ʻenau mahuʻinga fakafoʻituitui kiate koé.

3. Ako e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá mo e Kau Taki Māʻolungá. Ko ʻenau ngaahi leá naʻe fakahā fakalaumālie pea te nau tāpuakiʻi kinautolu ʻoku tui mo muimui ki aí. Hangē ko ʻení, Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “Kuo pau ke pukepuke ʻe he fāmilí hono tuʻunga fisifisimuʻa ʻi heʻetau moʻuí, he ko e fakavaʻe pē ia ʻe fakapotopoto pea ala lava ke langa ai ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ha kahaʻú mo paotoloaki ai e ngaahi ʻulungāanga mahuʻinga ʻoku nau mataʻikoloaʻaki he lolotongá.”2

4. Ako ʻa e folofolá. ʻOku ʻi ai ha ngaahi sīpinga lahi ʻo e ngaahi fāmili ne fokotuʻu ʻi he fakavaʻe ʻo e māʻoniʻoní, talangofuá, mo e tui ki he fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisí. Lau hoʻo folofolá, tautautefito ki he Tohi ʻa Molomoná, mo fehuʻi, “Ko e hā ha ngaahi tāpuaki te ne tāpuakiʻi au ʻi he taimi te u fakaʻaongaʻi ai ia ki hoku fāmilí ʻi he lolotongá ni pea mo e kahaʻú?”

5. Ako ʻa e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, tautautefito ki he konga ki he “Fāmilí.” Ako ki he ngaahi fatongia mo e ngaahi tāpuaki ʻo ha fāmili. Fakatokangaʻi e ngāue ʻoku fie maʻu ke fai ʻe he mēmipá takitaha ke fakahoko mo pukepuke ʻaki ha fāmili ʻoku uouangataha mo nofo ʻi he ongoongoleleí. Fakatokangaʻi ʻa e founga te ke lava ʻo fakamālohia ai ʻa e ngaahi fetuʻutaki ʻi ho fāmilí. Kumi ki he pau pea mo e fiemālie ʻoku maʻu ʻi he tafaʻakí, ʻi he toʻomataʻú.

Ko hono moʻoní, ko e konga kotoa pē ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻoku kaungatonu ia pea te ne fakaleleiʻi ʻa e ngaahi fetuʻutaki fakafāmilí. Ko e taimi ʻoku muimui ai ʻa e mēmipá takitaha ki he ngaahi tuʻunga moʻuí pea mo e ngaahi fekaú, ʻe tāpuekina kinautolu ʻaki e feohi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea mo nau taau ki he ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava toputapu ʻo e temipalé ʻa ia te ne tāpuakiʻi ʻa e ngaahi fāmilí fakatāutaha ʻi he taimí ni pea mo e taʻengatá.

6. Ngāueʻi ʻa e meʻa kuó ke ʻilo ʻi hoʻo akó pea mo fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa kuó ke ako ʻi homou fāmilí (vakai, T&F 88:119).

Kuó u ʻosi fanongo ʻi ha ngaahi fakamoʻoni ongo ʻoku fai ʻe he kau finemui ne nau ngāueʻi ʻa e tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga hono tolú ʻi he konga ki he natula faka-ʻOtuá ʻo e Fakalakalaka Fakatāutahá, ʻa ia ʻoku kole ai ki he kau finemuí ke nau feinga makehe ke fakamālohia e ngaahi fetuʻutaki honau fāmilí ʻi ha uike ʻe ua (ʻe lava ke maʻu ʻe he kau talavoú ha palani meimei tatau ʻi he Ko Hono Fakahoko Hoku Fatongia ki he ʻOtuá [2010], 80–81). Naʻe pehē ʻe ha finemui ʻe taha, “Kuó u aʻusia ha mana. ʻOku ou ʻofa ʻi hoku tokouá, pea naʻe hoko ʻeni ʻi ha uike pē ʻe ua! Naʻá ku fokotuʻu ko haʻaku taumuʻa ia ke toe foua ʻa e aʻusia ko ʻení mo e mēmipa takitaha ʻo hoku fāmilí ʻi he taʻu kotoa pē. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí he kuó ne ʻai au ke u fiefia ʻaupito!”

7. Lotu mo kolea ha ʻilo pau ki hono mahuʻinga ʻo e fāmilí ʻo fou ʻi he Laumālié. Faʻa-kātaki pea tokanga. ʻE ʻi ai ha fakamoʻoni ʻe fou mai ʻi he Laumālié koeʻuhí he “ko e fāmilí naʻe fokotuʻu ia ʻe he ʻOtuá” pea ‘ko e ʻiuniti mahuʻinga taha ia ʻi he moʻuí ni pea ʻi ʻitāniti.”3

ʻOku ou ʻilo ko hono fakahoko ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení, ʻe hokosia ʻa e ʻaho ʻa ia te mou lava ai ʻo hangē ko Sisitā Līsí, ke tuʻu ʻo pehē, “ʻOku ʻi ai haʻaku fakamoʻoni ki he fāmilí, pea ʻoku ʻomi ʻe he ʻilo ko ʻení kiate au ha fakafiemālie pea mo e fiefia.”

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, Nōvema 2010, 129.

  2. Teachings of Thomas S. Monson, comp. Lynne F. Cannegieter (2011), 112.

  3. Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí (2010), 1.1.1.

Tā fakatātaaʻi ʻo e ngaahi ʻatá ʻe he Publishing Services Department

Paaki