2013
Nonga, Pea Fiemālie
Māʻasi 2013


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Nonga, Pea Fiemālie

ʻĪmisi
Palesiteni Thomas S. Monson

ʻI ha ʻaho ʻe taha ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí, hili haʻaku ngāue ʻi hoku ʻōfisí, naʻá ku maʻu ha ongo mālohi ke u ʻaʻahi ki ha uitou toulekeleka naʻe tauhi ʻi ha senitā tauhiʻanga ʻo e kau toulekeleká ʻi Sōleki Siti. Naʻá ku hangatonu ki ai he meʻalelé.

ʻI he taimi naʻá ku hū atu ai ki hono lokí, naʻá ku fakatokangaʻi ne ʻikai ha taha ia ai. Naʻá ku ʻeke ki ha taha tauhi pe ʻokú ne ʻi fē pea naʻe fakahinohino au ki ha feituʻu he loto falé. Naʻá ku ʻilo ai ʻa e uitou angaleleí ni ʻoku talanoa mo hono tokoua pea mo hano kaungāmeʻa. Ne mau pōtalanoa lelei fakataha.

ʻI heʻemau pōtalanoá, ne haʻu ha tangata ki he matapā ʻo e lokí ke ʻai haʻane kapa inu mei he mīsini ʻoku fakatau aí. Naʻe hila mai pē kiate au pea pehē mai, “Hei, ko Tomu Monisoni koe.”

Ne u tali ange, “ʻIo.” “Pea ʻokú ke hangē ko ha taha mei he fāmili Hēmingiueí.”

Naʻá ne talamai ko Sitīveni Hēmingiuei ia, ko e foha ʻo ʻAlifeleti ʻIusini Hēmingiuei, naʻe hoko ko hoku tokoni ʻi he taimi naʻá ku pīsope ai ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí pea naʻá ku ui ia ko Sini. Ne talamai ʻe Sitīveni naʻe nofo ai ʻene tangataʻeikí pea ʻoku siʻi mei mate. Naʻe ui ʻe Sini hoku hingoá, pea naʻe fie fetuʻutaki mai ʻa e fāmilí kiate au ka naʻe ʻikai ke nau maʻu ha fika telefoni kiate au.

Naʻá ku kole leva ke u mavahe he taimi pē ko iá ʻo ma ō mo Sitīveni ki he loki hoku tokoni ki muʻá ʻa ia naʻe fakatahataha ai ha niʻihi ʻo ʻene fānaú, he naʻe ʻosi mālōlō siʻono uaifí ʻi he ngaahi taʻu ki muʻá. Naʻe lau ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻeku fetaulaki mo Sitīveni ʻi he loto falé ko ha tali ʻe he ʻetau Tamai Hēvaní ʻenau fakaʻamua lahi keu sio ki heʻenau tamaí ki muʻa pea toki mālōlō ʻo tali hono uí. Naʻá ku toe ongoʻi foki ko e meʻa moʻoni ia, he kapau naʻe ʻikai ke hū mai ʻa Sitīveni ki he loki naʻá ku talanoa aí ʻi he taimi ko iá, naʻe ʻikai ke u mei ʻilo naʻe ʻi ai foki ʻa Sini.

Ne ma faingāue ki ai. Naʻe nofoʻia ʻeni ʻe ha laumālie ʻo e nonga. Ne mau pōtalanoa lelei, peá u toki mavahe.

ʻI he pongipongi hono hokó ne fakahā mai he telefoní kuo siʻi mālōlō ʻa Sini Hēmingiuei—ʻi he ʻosi pē ha miniti ʻe 20 mei heʻeku faingāue ki ai mo hono fohá.

Naʻá ku lotu fakalongolongo ʻo fakafetaʻi ki he Tamai Hēvaní ʻi Hono mālohi tākiekina, ʻo ueʻi ai au ke u ʻalu ki he senitā tauhiʻanga kau vaivaí kae pehē ki hono tataki au ki hoku kaungāmeʻa mamae ko ʻAlifeleti ʻIusini Hēmingiueí.

ʻOku ou saiʻia ke fakakaukau atu ki he ngaahi fakakaukau ʻa Sini Hēmingiuei ʻi he efiafi ko iá—ʻi heʻemau ongoʻi ʻa e Laumālié, kau ʻi he lotu fakatōkilaló, mo foaki ha tāpuaki fakataulaʻeikí—mo toe fakaongo atu ʻa e fakalea ʻi he himi “Naʻe Tala pē ʻe Sīsū”:

[Te u kei ʻiate Koe pē ʻe hoku Huhuʻi!]

[ʻOua naʻa tuku ke u tuenoa,]

[Pea Fiefia he kuó u ʻi ha taulanga ū]

[Pea mālōlō ʻi he mālōlōʻanga fiefia.]

ʻOku ou kei manako pē ʻi he himi ko iá mo fakamoʻoni ki he fakafiemālie ʻokú ne ʻomí:

[Neongo e tō takutaku e matangí ʻi he tahi hoú]

[Pe hoku ngaahi filí pe tangatá pe ha meʻa pē,]

[ʻE ʻikai teitei ngoto hoku vaká ʻo ka ʻi ai]

[ʻA e Pule Aoniu ʻo e ʻŌsení, māmaní mo e langí.]

[He te nau taliangi kotoa ki Ho Finangaló]:

[Nonga, pea fiemālie.]1

ʻOku fakapapauʻi mai e taʻengata ʻo e moʻuí, ʻi he loʻimatá mo e ʻahiʻahí, ʻi he ilifiá mo e mamahí, ʻi he loto mamahi mo e taʻelata ʻo e mole ha ngaahi ʻofaʻangá. ʻOku hoko hotau ʻEiki mo e Fakamoʻuí ko ha fakamoʻoni moʻui ki ai.2 ʻOku feʻunga pē ʻEne folofola ʻoku hā he tohi folofola māʻoniʻoní: “Mou longo pē, pea ʻilo ko au ko e ʻOtuá” (Saame 46:10). ʻOku ou fakamoʻoni ki he moʻoni ko ʻení.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Naʻe Tala pē ʻe Sīsū,” Ngaahi Himi, fika 51.

  2. Vakai, Richard L. Evans, “So Let Us Live to Live Forever,” New Era, July 1971, 18.

Ko e Faiako mei he Pōpoaki ko ʻEní

ʻE lava ke fakafiemālieʻi ʻe he pōpoaki ko ʻení ʻa kinautolu kuo mālōlō hanau ʻofaʻanga pe ko kinautolu ʻoku fekuki mo e faingataʻá. Makehe mei he pōpoaki ʻa Palesiteni Monisoní, fakakaukau ke ke vahevahe ha taha ʻo e ngaahi potufolofola ko ʻení, ʻo fakatatau mo e ngaahi fie maʻu ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí: Siope 19:25–26; 1 Kolinitō 15:19–22; Mōsaia 24:13–15; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 122:7–9. Ka ueʻi koe ke fai pehē, te ke lava ʻo fakamoʻoni ʻo kau ki he nonga kuo ʻoatu ʻe he Fakamoʻuí ʻi ho ngaahi faingataʻaʻiá.

Fakaikiiki ʻo e Mei he Ilifiá ki he Tuí, tā ʻe Howard Lyon, ʻikai lava ke hiki hano tatau

Faitaá naʻe fai ʻe Cody Bell; ngaahi tā fakatātā ʻa Bryan Beach

Paaki