2013
Ko Hono Ohi Hake ʻo e Fānau Loto Vilitakí
Māʻasi 2013


Ko Hono Ohi Hake ʻo e Fānau Loto Vilitakí

Ko e tuʻunga lelei ʻo e meʻa ʻoku fai ʻe he fānaú ki he ngaahi meʻa fakaholomuí ʻe meimei ke makatuʻunga pē ia ʻi he tuʻunga hono tokoniʻi kinautolu ʻe he mātuʻá ʻi hono fakatupulaki ʻenau fakakaukaú mo honau poto ʻi he loto vilitakí.

ʻOku fonu faingataʻa ʻa e moʻuí. ʻOku folofola ʻa e ʻEikí kuó Ne fili kitautolu “mei he afi ʻo e mamahi” (ʻĪsaia 48:10), pea kuo pau ke “siviʻi …, ʻo hangē ko ʻĒpalahamé” (T&F 101:4), pea ʻe hanga ʻe he ngaahi meʻa fakamamahí ʻo “foaki [kiate kitautolu] … [ha] poto, pea ʻe hoko ia ʻo ʻaonga [kiate kitautolu]” (T&F 122:7). ʻOku ongo fakamomoko ʻeni. Mahalo te tau fifili, ʻe lava nai ke tau fiefia mo nonga ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi faingataʻá? ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he folofolá te tau lava (vakai, 2 Kolinitō 12:10; Hepelū 5:7–8; T&F 127:2).

Lolotonga haʻaku faleʻi e kau faifekaú ʻi he senitā akoʻanga fakafaifekau (MTC) ʻi Polovo ʻi ʻIutaá, naʻá ku fakatokangaʻi ko e tupuʻanga angamaheni taha ʻo e ngaahi palopalema fakaelotó ko e siʻi ke ʻi ai ha loto vilitakí. Ko e taimi ʻoku faingataʻaʻia ai ha faifekau poto mo talēnitiʻia, ka ʻoku ʻikai ha hisitōlia ʻo haʻane fekuki mo e ngaahi palopalema fakaelotó, ʻoku faʻa fifili ʻa e kau taki lakanga fakataulaʻeikí mo ha niʻihi kehe pe ko e hā ʻa e ʻuhingá. ʻI he ngaahi meʻa lahi, naʻe teʻeki pē ke ʻilo ʻe he faifekaú ʻa e founga ke fekuki lelei ai mo e ngaahi palopalemá. ʻE lava e mātuʻá ʻo tokoni ki heʻenau fānaú ke nau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi palopalema peheé ʻaki hano akoʻi ange ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻokú ne ohi mai ha loto vilitaki lahi angé.

Ngaahi Fakakaukau ʻo e Loto Vilitakí

Ko e tefitoʻi ʻuhinga ʻo e foʻi lea ko e loto vilitakí naʻe fekauʻaki ia mo e malava ʻe ha meʻa ke aʻusia hono fōtungá pe tuʻunga totonú ʻi he hili hano pikoʻi, faoʻi, pe kokoʻi. ʻOku tau fakaʻaongaʻi lahi ʻa e foʻi leá he ʻahó ni ke fakamatalaʻi ʻaki ʻetau malava ke mavahe mei he faingataʻá.

ʻOku tau ʻiloʻi ha meʻa ʻe ua fekauʻaki mo e faingataʻá pea mo e loto vilitakí: ʻUluakí, “ʻoku ʻi ai ʻa e fehangahangai ʻi he meʻa kotoa pē” (2 Nīfai 2:11). Uá, ʻoku faʻa fie maʻu maʻu pē ha feilaulau lahi ke maʻu ha meʻa ʻoku mahuʻinga lahi.

Ko e taimi ʻoku loto vilitaki ai ʻa e fānaú, ʻoku mahino mo nau tali ʻa e ongo foʻi moʻoni ko ʻení. ʻOku nau ʻilo ko e moʻuí ʻoku faingataʻa mo feliliuaki maʻu pē, ka ʻoku nau tui te nau lava ʻo matuʻuaki e ngaahi faingataʻa pea mo e ngaahi liliu ko iá. ʻOku nau lau ʻa e ngaahi fehalākí mo e vaivaí ko ha faingamālie ke ako ai, pea ʻoku nau tali ʻe lava ʻo muʻomuʻa mai ʻa e taʻe-malavá ʻi he ikuná.

ʻI he taimi ʻoku fakatupulaki ai ʻe he fānaú ʻa e loto vilitakí, ʻoku nau tui te nau lava ʻo ueʻi pea aʻu ʻo nau puleʻi ʻa e ngaahi ola ʻi heʻenau moʻuí ʻi heʻenau ngāué, fakakaukaú, ʻiló, pea mo honau potó. ʻI he fakakaukau ko ʻení, ʻoku nau tokanga taha ai ki he meʻa te nau malava ʻo faí kae ʻikai ko e meʻa ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo puleʻí.

Ko e fakaʻilonga ʻe taha ʻo e loto vilitakí ke fakatokangaʻi ʻa e taumuʻa maʻongoʻonga mo e ʻuhinga ʻi he moʻuí pea mo e kakaí. ʻE hanga ʻe hano ongoʻi ʻo e taumuʻá ʻo tokoniʻi ʻetau fānaú ke fakaʻehiʻehi mei he loto-foʻí, neongo ʻa e ngaahi meʻa fakatutá pea mo e ongoʻi ke fai peheé. Kapau ʻoku fakaʻau ʻetau fānaú ke loto vilitaki lahi ange, te nau fakatupulaki ha ngaahi ʻulungaanga loloto mo mahuʻinga te ne tataki kinautolu: ʻa e manavaʻofá, angamaʻá, angatonú, faitotonú, faʻa ngāué, pea mo e tui ki he ʻOtuá. Te nau fakakau kinautolu ʻi he meʻa ʻoku hoko takai ʻiate kinautolú mo fili ke lotoʻaki ʻa e ngaahi ʻulungaanga mahuʻingá kae ʻikai ongoʻi liʻekina mo fakaʻehiʻehi mei he faingataʻá.

ʻOku akoʻi mo fakamālohia ʻe he ongoongoleleí ʻa e ngaahi ʻulungaanga mahuʻinga mo e ngaahi fakakaukau ko ʻení.

ʻOku Holoki ʻe he Fakafāsifasí ʻa e Loto Vilitakí

Ko ha meʻa ʻe taha ʻoku fakatuta ki hono fakatupulaki ʻo e loto vilitakí ko e taʻemahino ko ia ʻo e fekau ke hoko ʻo haohaoá (vakai, Mātiu 5:48). ʻOku hoko ʻa e taʻemahino ko ʻení ko e tefitoʻi meʻa angamaheni ia kuó u fakatokangaʻi ʻokú ne holoki ʻa e loto vilitakí ʻi he kau faifekau foʻoú. ʻOku nau loto ke haohaoa ʻi he meʻa kotoa pē koeʻuhí he ʻoku nau ʻofa ʻi he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi pea ʻoku ʻikai ke nau loto ke fakatupu mamahi kiate Kinaua. Ka ʻoku ʻikai mahino kiate kinautolu ʻoku ngāue ʻa e ʻEikí ʻo fakafou ʻi he kau tamaioʻeiki vaivai mo masivá (vakai, T&F 1:19–23) pea ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻa e feinga ia ke haohaoá ʻoku ʻikai ke tau fai ai ha fehālaaki ka ʻoku tau tupulaki kakato pe kānokato ai tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa Kalaisí ʻi heʻetau feinga ke muimui ʻiate Iá (vakai, Mātiu 5:48, futinouti b).

ʻE lava foki ke tupu ʻa e taʻemahino ko ʻení mei he meʻa ʻoku akoʻi ʻe he sōsaietí ki hotau toʻu tupú: tokua ko honau mahuʻingá ʻoku makatuʻunga ia ʻi honau talēnití mo ʻenau ngāué. ʻOku fakatokangaʻi ʻe he toʻu tupú ʻi he ngaahi akoʻangá mo e koló, taimi ʻe niʻihi ʻi he lotú pe ʻi ʻapi, ʻa hono tali, ʻofaʻi, fakafiefiaʻi, pea mo fakahīkihikiʻi honau toʻú ʻi haʻanau talēnitiʻia ʻi ha faʻahinga meʻa. ʻOku nau feinga leva ke tatau. ʻI heʻenau fai ʻení, ʻoku nau kamata leva ke ilifia naʻa ʻikai lava pea ʻi he fehalākí. ʻOku nau fili ʻa e meʻa ke nau faí ʻo makatuʻunga ʻi he lavameʻa ʻoku nau fakakaukau ki aí. ʻOku nau fakatoloi ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke nau loto lahi aí. ʻOku nau hohaʻa pe ko e hā e fakakaukau ʻa e kakaí kapau ʻoku nau fai ha fehālaaki. ʻOku nau manavasiʻi naʻa mole ʻa e falalá. ʻOku nau lau ʻenau ngāué ko ha meʻafua ia ʻo honau mahuʻingá. ʻOku hoko leva ʻenau fie haohaoá ko ha pule fitaʻa pea ʻokú ne holoki ai ʻenau loto vilitakí.

Hangē ko ʻení, koeʻuhí ʻoku ʻikai ke lava ʻa e kau faifekau ʻi he MTC ʻo fili ʻa e meʻa te nau fai pe taʻe fai ke hoko ko ha konga ʻo honau akoʻí, ʻoku nau fakahoko leva ha ngaahi fehālaaki ʻi heʻenau ako ke leaʻaki ha lea fakafonua foʻoú, akoʻi e ngaahi fakakaukau ʻo e ongoongoleleí, mo hono fakahoko ʻo ha ngaahi fatongia fakafaifekau kehe. ʻOku nau fakahoko e ngaahi fehālaaki ko ʻení ʻi he ʻao ʻo ha kakai foʻou, pea kapau ʻoku teʻeki ai ke nau maʻu ha loto vilitaki, ʻoku nau ongoʻi loto hohaʻa mo mafasia.

Ko Hono Tokoniʻi ʻo e Fānaú ke Fakatupulaki e Loto Vilitakí

ʻE anga fēfē haʻatau tokoniʻi ʻetau fānaú ke nau fakatupulaki e loto vilitakí? ʻOku ʻomi heʻetau Tamai ʻi he Langí ʻa e sīpingá. ʻOkú ne anga ʻofa mo fakaʻapaʻapa lahi kiate kitautolu, ʻo aʻu ai pē ki he taimi ʻoku tau fehālaaki aí. ʻOkú Ne fakamanatu mai e tuʻunga te tau lava ʻo maaʻusiá (vakai, Mōsese 1:39) pea mo hotau mahuʻinga lahí (vakai, T&F 18:10), ʻa ia ʻoku makatuʻunga ʻi heʻetau hoko ko Hono foha mo e ʻofefiné. ʻOkú Ne foaki mai ha ngaahi fono ke tau ʻilo ai e meʻa ʻokú Ne fie maʻú (vakai, T&F 107:84), mo tuku ke tau fai e ngaahi filí (vakai, 2 Nīfai 2:15–16), mo fakaʻapaʻapaʻi ʻetau ngaahi filí (vakai, T&F 130:20). ʻOkú Ne fakaʻatā ʻa e akó mo ha fakahinohino ke fakatonutonu ʻa e ngaahi fehalākí (vakai, T&F 1:25–26) kae ʻumaʻā ʻa e fakatomalá mo e totongi huhuʻí ke fakatonutonu ʻetau angahalá (vakai, T&F 1:27–28).

Ko ha ngaahi fokotuʻu ʻeni ki ha founga te tau lava ai ʻo fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi hotau ʻapí:

  • Lotu ke mahino atu e ivi hoʻo fānaú mo e founga ke ke tokoniʻi ai kinautolu ʻi honau ngaahi vaivaí.

  • Faʻa-kātaki mo ʻiloʻi ʻoku fie maʻu ʻe he fānaú ha taimi ke fakatupulaki ai ʻa e loto vilitakí.

  • Feinga ke mahino ko e fehalākí mo e taʻemalavá ko ha faingamālie ia ke ako ai.

  • Tuku ke hoko ʻa e ngaahi nunuʻa fakanatula mo totonú ko e tokotaha fai-tautea.

  • Fakaʻapaʻapaʻi ʻe fili ʻa e fānaú, neongo kapau ʻoku fakaiku ʻenau ngaahi fili koví ke mole ai e ngaahi faingamālié.

  • Fakaʻehiʻehi mei hono tafuluʻi ʻo e fānaú ʻi heʻenau maumauʻi ʻe ngaahi tuʻutuʻuní.

  • ʻOua naʻá ke fakalotosiʻi ʻaki haʻo fakaangaʻi fefeka.

  • Poupouʻi mo fakahīkihikiʻi ʻenau feingá kae ʻikai ko e lavameʻá.

  • “ʻAi ke lahi ange hoʻo fakahīkihikiʻi hoʻo fānaú ʻi hoʻo fakatonutonu kinautolú. Fakahīkihiki kinautolu ʻo aʻu ki he lavameʻa siʻisiʻi tahá” (Palesiteni Ezra Taft Benson [1899–1994], “The Honored Place of Woman,” Ensign, Nov. 1981, 107).

ʻI heʻetau ngāueʻi he faʻa lotu ʻa e fatongia faingataʻa ʻo hono ohi hake ha fānau loto vilitakí, ʻe tāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí ʻaki ʻa e fakahinohino mo e tataki fakalaumālie ʻoku tau fie maʻu ke tokoniʻi ʻaki kinautolu ke nau maʻu ʻa e ivi fakaeloto mo fakalaumālie ke fehangahangai mo e ngaahi pole ʻo e moʻuí.

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Craig Dimond mo Cody Bell

Paaki