2020
Kau Faifekau Pongipongi ʻe Toko 300 ʻi PNG
ʻEpeleli 2020


Pōpoaki mei he Kau Taki Fakaʻēliá

Kau Faifekau Pongipongi ʻe Toko 300 ʻi PNG

Naʻá ku ʻi Pāpua Niu Kini ʻi Sepitema ʻo e 2019 ʻo mātā tonu ai ʻi ha ʻekitivitī ngāue fakafaifekau ko ha konga ʻo e “Konifelenisi Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú (KFT)”, ne fakahoko ʻi Pooti Molesipī.

ʻI ha pongipongi ʻe taha lolotonga ʻo e uiké, ne fakatahataha mai ai ha toʻu tupu ʻe toko 300; ne nau teunga lotu kotoa pea tui mo honau pine faifekau fakataimi. Ne nau maʻu ha fakahinohino mei he kau faifekau taimi-kakató fekauʻaki mo e founga ke fakafeʻiloaki ai ki he kakaí mo kamataʻi ha fealeaʻaki ki he ongoongoleleí. Ne fakafanongo fakalelei e toʻu tupú ki he akó mo ha lea mei he Palesiteni Fakamisioná, ʻa ia naʻá ne ui kotoa kinautolu ke nau ngāue fakafaifekau ʻo ʻosi ki he pongipongi ko iá.

Naʻe fokotuʻutuʻu e palaní:

  • ʻE vahevahe e toʻu tupú ki ha kulupu ʻe tolu ʻo tautau toko teau.

  • ʻE ʻave e kulupu takitaha ki he ngaahi feituʻu fefakatauʻaki fakalotofonuá.

  • Naʻe fie maʻu ke nau faʻu ha ngaahi hoa tautau toko ua pe tolu pea movete atu ke fakafeʻiloaki ki he kakaí.

  • Ne ʻoange haʻanau “ngāue” ke nau taki taha ha Tohi ʻa Molomona pea vahevahe mo ʻomi e ngaahi fakaikiiki ʻo e kakai ʻoku nau fie-fanongó ke ʻave ki he kau faifekau taimi-kakató ke nau muimuiʻi.

Ne mavahe atu e ʻū pasí kuo fonu ʻi he kau faifekau fakataimi ko ʻení. Naʻá ku tomuʻa fononga fakataha atu mo Palesiteni mo Sisitā Hafoka ʻo e Misiona PNG Pooti Molesipií. Naʻa mau fetuku atu ha ʻū tēpile ne ʻosi aleaʻi ʻe he kau faifekau taimi-kakató ke fokotuʻu ʻi ha feituʻu fakatahaʻanga ʻi he feituʻu taki taha ke tokoni ki he toʻu tupú.

Hili iá, ne mau takai holo ʻi he feituʻu taki taha ke siofi e ʻekitivitií. Naʻa mau ʻamanaki atu ki ha aʻusia lelei ka naʻa mau kiʻi manavasiʻi pe ʻe fēfē. Ne maʻu ha faingamālie ke mau vakaiʻi tuʻo tolu e feituʻu taki taha.

ʻI heʻemau ʻuluaki takaí, ne mau fakatokangaʻi ʻa e toʻu tupú ne nau fokotuʻutuʻu lelei honau ngaahi hoá pea nau movete atu. Ne mau fakatokangaʻi ne nau tohoakiʻi e tokanga ʻa ha niʻihi. Ne fifili e kakaí pe ko e ʻuhinga koā ʻeni ki he hā.

ʻI heʻemau takai hono uá, ne mau fakatokangaʻi e kakai tokolahi ne nau maʻu e Tohi ʻa Molomoná. Ne mau sio ki ha kakai ne nau huke e ʻū laʻipēsí ʻi he ʻū tataliʻanga pasí pe tangutu pē ʻi tuʻa ʻi he ʻotu falekoloá ʻo lau ia. Naʻa mau sio ki ha polisi ʻokú ne toʻotoʻo atu haʻane Tohi ʻa Molomona. Ne mau ʻohovale ʻi he ʻata mai ʻoku ola lelei ʻa e ʻekitivitī ko ʻení.

ʻI he takai hono tolú ne tokolahi ha ngaahi hoa ne nau foki ki honau ngaahi feituʻu fakatahaʻangá pea naʻa mau tuʻu atu ʻo talanoa mo ha niʻihi ʻo kinautolu. Ne ʻosi kotoa ʻa e ʻū Tohí ʻi he feituʻu fakatahaʻanga taki taha. Ne lolotonga tufa atu ʻe he toʻu tupú ha ʻū tohi tufa pea ne mau fakatokangaʻi ha kakai tokolahi ne nau maʻu e fanga kiʻi tohí ni.

Naʻe talanoa fiefia mai ʻe he toʻu tupú ʻenau ngaahi ʻausiá. Naʻá ku fakamatalaʻi e fanga kiʻi pōtalanoa ko ʻení ko e “fetaulaki fakafiefiá” (Vakai ʻAlamā 27:16). Naʻe fakamanatu mai ʻe he aʻusiá ni kiate kimautolu ʻa hono fakamatalaʻi ko ia ʻe he Palōfita ko Lāsolo M. Nalesoní ʻa hotau toʻu tupú. Naʻá ne pehē:

“ʻOku mou kau ʻi he lelei taha kuo ʻomi ʻe he ʻEikí ki he māmani ko ʻení. ʻE malava ke ke toe poto ange mo fakapotopoto ange mo lahi ange ho ivi tākiekina he māmaní ʻi ha toe toʻu tangata ange kimuʻa.”

Naʻe fakahā ʻe he līpooti fakasitetisitika ʻo e ʻekitivitī ne maʻú, ko e Tohi ‘a Molomona ʻe 300 naʻe tufá mo e kau fetuʻutaki ʻe toko 406—ngaahi hingoa mo e fakamatala fakaikiiki ʻo e kakai ne fie fanongó. Ko e ngaahi fika mahuʻinga ʻeni, ka ʻoku ʻikai ʻomi ʻe he sitetisitiká ia ʻa e talanoa totonú.

ʻI heʻenau foki pē ki honau ngaahi ʻiunití, ne lipooti fakataha leva e toʻu tupú mo fakamoʻoni ko e ʻekitivitī fakafaifekaú ʻa e meʻa mahuʻinga taha ʻo ʻenau kau ki he konifelenisí. Naʻe pehē ʻe ha tokolahi, ko ʻene taimí pē, te nau vēkeveke ʻaupito ke hoko ko ha kau faifekau taimi-kakato. Ko e toʻu tupu ʻeni te nau hoko ko e kau taki ʻo e Siasí. Kuo ʻosi mahino kiate kinautolu ko e taimi te nau ngāueʻi ai ʻenau tuí mo talangofuá ʻe teuteuʻi ʻe he ʻEikí ha hala maʻanautolu. ʻOku ʻikai ha toe veiveiua, ʻe ʻi ai ha niʻihi te nau ului koeʻuhí ko e fakafeʻiloaki ʻi he pongipongi ko iá. ʻE tānaki atu ʻeni ki he ului ʻoku toe loloto ange ki heʻetau kau faifekau pongipongí!

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, ko e ngāue maʻongoʻonga taha ʻi māmani ʻi he ʻaho ní, ko hono tānaki fakataha ko ia ʻo ʻIsileli ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí. Naʻá ne toe akonaki foki lolotonga ʻene ʻaʻahi ki ʻAositelēliá, “ko e meʻangāue ʻe fakahoko ʻaki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí ko e Tohi ʻa Molomoná.”

ʻOku ou ongoʻi ko e ngāue ki he toʻu tupú ke tuku ha Tohi ʻa Molomona ʻi he KFT, ko ha ueʻi fakalaumālie ia. Te tau fakahoko maʻu pē ha ngāue ʻoku toe lelei angé ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi meʻangāue totonú. ʻOku fakahā mai ʻe he peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko e konga ʻo hono taumuʻá “ke fakalotoʻi foki ʻa e Siú mo e Senitailé ko SĪSŪ ko e KALAISÍ, ko e ʻOTUA TAʻENGATA, ʻokú Ne fakahā ia ʻe ia ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē”.

ʻE fakalahi mai hotau ivi malava ke hoko ko ha ngaahi hoa lelei ʻi he “ngāue maʻongoʻonga taha” ʻa e ʻEikí, ʻi heʻetau fakaʻaongaʻi ko ia ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke hoko ko ha meʻangāue ki hono tānaki fakatahá. ʻOku fua e ola lelei ʻetau ngāué mei he lahi ʻo ʻetau ako e Tohi ʻa Molomoná. Manatuʻi ne pehē ʻe Siosefa Sāmita,“Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e tohi totonu taha ia ʻi he ngaahi tohi kotoa pē ʻi he māmaní, pea ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tui fakalotú, pea ʻe ofi ange ha tangata ki he ʻOtuá ʻi haʻane tauhi ki hono ngaahi akonakí, ʻi ha toe tohi kehe.”

Naʻe pehē ʻe Kēvini W. Piasoni, ko hono ako mo fakalaulauloto fakaʻaho ki he Tohi ʻa Molomoná ko e “kī ia ki he moʻui fakalaumālié”.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi haʻane lea ki he toʻu tupú: “Naʻe ʻomi kimoutolu—kau talavou mo e finemui fisifisimuʻa—ki he māmaní ʻi he kuonga ko ʻení, ʻa e taimi mahuʻinga taha ko ʻeni ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní, ke tokoni ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí . . . ʻOku ʻikai ha toe meʻa ʻoku hoko ʻi he māmaní he taimí ni ʻe toe mahuʻinga ange ai . . . Ko e tufakanga ʻeni naʻe ʻomi ai koe ki he māmaní.”

ʻOku ou houngaʻia ʻi he toʻu tupu ne ʻi Pooti Molesipī ʻi he ʻaho ko iá. Naʻa nau ʻomi ʻeku tokangá ki honau ivi malavá mo e mālohi makehé. Naʻá ku toe sio foki ki he hoko ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko ha meʻangāue lelei ke fakaʻaongaʻi ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. Ko e meʻangāue foki ia ʻe tokoni mai ʻi he taimi ʻe “fakatahaʻi” ai kitautolú ke tau nofo “fakataha” ai pē pea tokoniʻi kitautolu ke tau hoko ko e kau “tānaki fakataha”.

Paaki