2020
Malanga ʻAki Maʻu Pē ʻa e Ongoongoleleí. Fakaʻaongaʻi e Ngaahi Leá ʻo ka Fie Maʻu.
ʻEpeleli 2020


Ngaahi Peesi Fakalotofonuá

Malanga ʻAki Maʻu Pē ʻa e Ongoongoleleí. Fakaʻaongaʻi e Ngaahi Leá ʻo ka Fie Maʻu.

Ko e kiʻi motu siʻisiʻi taha ʻi he ʻOtu Motu Kilipatí ko Tamana, ʻa ia ʻoku ʻiloa he taimí ni ko e Lepapulika ʻo Kilipatí. ʻOku maile pē ʻe 4 hono lōloa pea maile ʻe 0.5 hono fālahí (6.4 x 0.8 kms) pea ʻoku siʻi hifo he 1000 ʻa e kakai ʻoku nofo aí.

Kuo laka hake ʻi ha senituli ʻe tahá ʻa hono ʻomi ʻe he kau faifekau fakamisinale Haʻamoá ʻa e siasi Palotisaní ki Tamana. Ne fai ʻe he kakai ʻo Tamaná ha fuakava ʻo fakaʻilongaʻi ʻaki hano langa ʻo ha maka fakamanatu, ke fakalangilangiʻi ʻaki e kau faifekau ko iá. Naʻa nau fakapapau te nau lotu pē ʻi he tui ʻe taha: ʻa ia ko e Siasi Palotisani Kilipatí (Kiribati Protestant Church), pe ko e KPC.

ʻOku aʻu ki he ʻahó ni mo hono tauhi ʻe Tamana ʻa e fuakava ko iá, ʻo ʻikai toe tali ha kau faifekau mei ha toe siasi kehe pea aʻu pē ki hono lipooti ʻa hono tolomakaʻi ha faifekau pē ʻoku feinga ke hifo mai mei heʻenau vakapuná. ʻI he ʻaho 18 ʻo ʻOkatopa 2020, ʻe kātoangaʻi ai ʻe Tamana ʻa e taʻu 150 ʻo e faʻūtaha ʻa e KPC.

ʻI hono maʻu e kiʻi puipuituʻa ko ʻení, ko e taimi ne fakaafeʻi ai ʻa ʻEletā mo Sisitā Puloki - ongo faifekau tokoni ʻofa fakaetangata mei he Siasi ʻo Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní—ki Tamaná, naʻá na fiefia pea ʻi he taimi tatau naʻá na tokanga ʻaupito. Fēfē kapau naʻe moʻoni ʻa e ngaahi lumá? ʻI heʻena kau ki ha tui kehé, te na aʻusia nai e tukuhifo tatau? Naʻe fakapotopoto nai ke na tali ʻa e fakaafé?

Naʻe kamata ʻa e saiʻia ʻa ʻEletā mo Sisitā Puloki ʻi Tamaná ʻi he kamataʻanga ʻo ʻena ngāue fakafaifekau ki he Lepapulika ʻo Kilipatí. Lolotonga hano vakaiʻi ʻe Sisitā Puloki ha ʻū polōseki fakauelofea, naʻá ne maʻu ai ha kole tangikē vai ʻe 12 ke fokotuʻu ʻi Tamana.

Naʻá ne ʻiloʻi ai ko e kiʻi motu tokosiʻi ʻo Kilipati ko ʻení, ne nau ngāue mālohi ke fetongi e ʻū ʻato pola ʻo e ʻū fale fakatahaʻanga ʻe 12 ʻi he koló ʻaki ha ʻato kapa. Ko e ʻaonga ʻe taha ʻo e ʻato kapá, ʻoku lava ke maʻu pea tānaki ai ʻa e vai ʻuhá, ʻa ia ko e ʻuhinga ia ne fie maʻu ai ʻe Tamana ʻa e tangikē vai ʻe 12. Ne pehē leva ʻe Sisitā Puloki, “ʻE maʻu leva ai ʻe he kakai ʻo e koló ha vai maʻa pea ʻikai ke nau hohaʻa ki he hū mai ʻa e tahí ki honau ngaahi vai tupú. Naʻe hangē ia ko ha foʻi polōseki lelei tahá.”

Ne ʻīmeili ʻa Sisitā Puloki ki he Mēmipa ʻo e Falealea Kilipatí mei Tamana ke ʻiloʻi pe ʻoku kei fie maʻu pē ʻa e ʻū tangikē vaí, pea mo aleaʻi ha fakataha. Naʻe mei tali mai pē ʻe MP Tekeeua Talati ʻa e ʻīmeilí ʻi he taimi pē ko iá.

Ne fakamatalaʻi ʻe Tekeeua ki he ongo Pulokí, lolotonga haʻanau maʻu meʻatokoni hoʻatā, ʻa e puipuituʻa ʻo e tui fakalotú ʻi Tamaná. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Tekeeua, ko ha mēmipa mateaki ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻa e anga ʻo ʻene tupu hake ʻi Tamaná pea mo e faingataʻa ko ia ke ne hoko ko ha MP maʻá e motú koeʻuhí ko ʻene tui ki ha fungavaka kehé.

Ka naʻe hangē kuo kamata ke molū e loto ʻo e kakai Tamaná. Naʻe fakaʻauha ʻe ha matangi fakamanavahē ʻa e kiʻi motú ʻi he konga kimuʻa ʻo e 2019. Ne pehē ʻe Sisitā Puloki,“Ne fakahoko ʻe he Siasí ha tokoni fakavavevave.” Ne ʻuluaki fakasītuaʻi e tokoní ʻo makatuʻunga ʻi he tui fakalotú, ka naʻe faifai pē pea tali ʻa e tokoní, pea naʻe ʻave ʻe he Siasí he taimi pē ko iá ha vaka ne fonu ʻi he ngaahi naunau kehekehe. Ne maʻu ʻe he Siasí ha tohi fakamālō mei he kakai ʻo Tamaná.

Kimuʻa pea folau ʻa ʻEletā mo Sisitā Puloki ki Tamaná, ne fakahoko ʻe Tekeeua ha ngaahi fakataha mo e kau taki tukui kolo ʻo e motú. Naʻá ne fakamatalaʻi ange kiate kinautolu ʻoku ʻikai ko ha ongo faifekau malanga ʻa e ongo Pulokí, ʻokú na fie fokotuʻu pē ha vā fetuʻutaki mo Tamana kae lava ke kamata hono fokotuʻu ʻo e ʻū tangikē vaí. Ne pehē ʻe Sisitā Puloki, “Ne fealeaʻaki fakataha e kau taki ʻo e motú pea ne nau kole ki he tukui koló pe te nau poupou ki he ʻaʻahi ko ʻení. Ne fakaʻohovale ʻa e tokolahi ʻo e kakai ne nau loto ki aí: ʻTuku pē ke na haʻu.’”

Naʻá na kei veiveiua pē, ka naʻá na faʻo ha ongo saliote teketeke foʻou ʻe 2, ongo tokotoko ʻe 2 mo e naunau fakafaitoʻo peá na toki puna houa ʻe 2 leva ki Tamana. Ne fakamatala ʻa Sisitā Puloki, “Naʻá ma felotoi ke ʻoua te ma tui homa pine faifekaú.” Ka naʻá ne tui ha kiʻi foʻi haati papa naʻá ne ngaohi ʻi he kemi ʻa e tamaiki fefiné ʻi he lolotonga ʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Kau Finemui ʻa e Siteikí ʻi ʻAtalanitā, Siosiā. “Naʻá ku ʻilo kapau te nau sio ki he foʻi pine haati ʻi hoku kofú, te nau ʻilo ai ko e ‘ʻofá’ ʻa e ʻuhinga ʻo ʻema ʻi aí.”

Ne fakaiku ki he mahulu atu ʻa e ʻofá ʻi he ongo tafaʻakí fakatouʻosi. ʻI he tūʻuta ʻa e ongo Pulokí, ne talitali lelei kinaua ʻi he malaʻe vakapuná ʻaki ha ʻū kahoa kakala, niu mata ʻaisi mo e kau muimui ne kau ki ai e faifekaú, setuatá, talāsití, kakai ʻo e koló kae pehē foki ki he pule fakavahé. ʻI he uike hono hokó, ne toutou fakataha ʻa e ongo Pulokí mo e kau mēmipa ʻo e siasí—ʻi he lotu, kātoanga, kai fakafiefia pea mo moihū fakataha foki mo kinautolu. ʻI he taimi naʻá na foki ai mei Tamaná, ne hangē pē haʻana mavahe mei ha fāmilí.

ʻI he hoko ʻa ʻEletā mo Sisitā Puloki ko e ongo faifekau tokoni ʻofa fakaetangatá, ʻokú na moʻui ʻaki ʻa e faleʻi ʻa Seni Falanisisi ʻo ʻĀsisí: “Malangaʻi maʻu pē ʻa e ongoongoleleí. Fakaʻaongaʻi e ngaahi leá ʻo kapau ʻoku fie maʻu.”

ʻOku fakalaulauloto ʻa Sisitā Puloki ko e ngāue tokoní, ʻofá, manavaʻofá mo e ngāue fakatahá ko ha fakamoʻoni mālohi ia ki ha tui ʻa ha tokotaha. ʻOkú ne pehē, “Te ma houngaʻia maʻu pē kia MP Tekeeua Talati ʻi hono fakaafeʻi kimaua ki Tamaná ke ma fetaulaki ai mo ha kakai anga faka-Kalaisi. ʻOku ou lotua ʻe hoko ʻema fakaʻamu ke ʻoange ha vai maʻa ki honau tukui koló ko ha founga ia ke hokohoko atu ai ʻa e feohi faka-Kalisitiané.”

Paaki