2015
A o Le’i Tau La Tatou Malaga
Fepuari 2015


A o Le’i Tau La Tatou Malaga

Mo i latou o e tumau mausali, e faateleina le faatuatua i le gasologa o taimi.

Ou te le taitai o’u popole i le mea e su’e i ai lo‘u tama e 92 tausaga le matua, o Paul Romney, i se aoauli o se Aso Sa. O loo i ai o ia i lana uarota i le Aai o Sate Leki, Iuta, i le tapenaina o le falesa. E silia laititi lava ma se itula na te faia ai.

E totoo o ia i lana tootoosavali a’o faasolo atu i vainofoa. Ona ia totoo lea i luga o nofoa uumi a’o agai atu mai lea laina i lea laina, i le taalaoina o pepa e paepaesolo, faatulaga tusipese, ma le aoina o nutiga silio po o falaoa na toulu i luga o le kapeta. O se galuega na ia faia i Aso Sa uma, vagana ai ni nai [Aso Sa], talu ona faauuina o ia o se tiakono i le 1934.

Saunia mo Tapuaiga

Ata
Elderly man putting away hymnbooks.

“Ou te faia e faaali atu ai ou te alofa i le Alii,” o lana tala lea. “O le i ai o se faletatalo mama e fesoasoani tatou te tapuai ai ia te Ia.”

A’o avea ma se tiakono, na aoaoina ai e Paul Romney o ona tiute na aofia ai le tausiga o le manaoga faaletino o le uarota. “Sa ou faapea o se tasi o auala e faia ai lena mea, o le faamamā lea pe a maea sauniga,” o lana tala lea. “O lea na amata ai ona ou faia, ma o loo o’u faia lava talu mai lena taimi.” Sa le’i avea lava o se tofiga aloaia po o se valaauga, e ui lava e i ai taimi e sau ai i Aso Toonai e fesoasoani i isi na tofia e faamama le falelotu. O nisi taimi na fesoasoani ai lana fanau ia te ia. I tausaga ua mavae a o i ai o ia i le au epikopo, na ia uunaia ai le au tiakono e auai i ai.

Ae o le tele o taimi e faatalitali ai seia maea le sauniga mulimuli o le aso. Ma, e aunoa ma le faailoa faalauaiteleina, na te faatinoina ai si ana vaega itiiti i le faatumauina o se fale faatulagaina lelei. Ma na te faia ma le faamaoni, i Aso Sa uma.

O le faataitaiga a lo‘u tama ua ou iloa ai, e tusa lava po o a o tatou tulaga, e mafai lava ona tatou maua se auala e auauna atu ai. Ua aoaoina ai a’u i le migao ma le saunia e tapuai. Ma ua fesoasoani ou te iloa ai e tele mea e mafai ona tatou aoao mai ia i latou o e na muamua atu ia i tatou i la latou malaga i lenei olaga.

Suia o Matafaioi

Ata
Elderly couple.

Ua ou aoaoina mai foi ni lesona e talitutusa lava mai o‘u tuaoi i le matou auala. O Larry Morgan, 97, ma lona faletua o Elisapeta, 94, ua faataunuuina ma le manuia ni matafaioi eseee i o laua olaga faatasi: o se tane ma se ava, o se tama ma se tina, o se soa faamisiona matutua i Holani. Ina ua 72 tausaga o Larry, sa valaauina o ia o se fesoasoani i le au epikopo. I le taimi lena sa i ai i lo matou pitonuu ni tina e toa 79 ua maliliu a latou tane, ma o se tofiga mai le epikopo, na asia ai e Larry ma Elisapeta i latou uma taitoatasi.

Mo le silia ma le 40 tausaga, i Aso Sa anapogi, e faapotopoto ai i afiafi le fanau a Larry ma Elisapeta, ma i le taimi nei ma fanau a le la fanau, ma a latou fanau, e tatala la latou anapogi. “Sa ma mananao i lo matou aiga e olioli i le faatasitasi, ma e fiafia tagata uma e aai,” o lana tala lea. “Sa tele a matou saito sa teuina, o lea matou te viliina ai a matou lava falaoamata ma fai ai panikeke. Ona matou aai lea seia maoona tagata uma.” O lena taumafataga faatauvaa faifaatasi, ua faatupulaia ai lagona tumau o le maopoopo o le aiga.

I le taimi nei, o le fanau ma a latou fanau ua gaseseina meaai. O Elisapeta ua galogalo mea i lona mafaufau, ae o loo ia iloa o loo latalata atu lona aiga. E fai atu faafia o ia i tagata taitoatasi e auai atu, “Ou te alofa ia te oe.” Pe a maea le meaai ma o ese atu tagata uma, e fiafia o ia e faalogologo a’o faitau leotele e Larry ia tusitusiga paia ma mekasini a le Ekalesia, ma maua se faamautinoaga i le na o le iloaina o loo i ai o ia iina.

Pe a ma le lua tausaga ua mavae, na pau ai Larry ma faaleagaina ai lona ivitu. O se taunuuga la, na le mafai ai ona toe savali o ia. “Ou te le maimauina le taimi e fesili ai, ‘Aisea ua tupu ai ia te au?’” o lana tala lea. “Sa ou maua se faamanuiaga faaleperisitua. Sa ta‘u mai o le a ou toe savali, e ui lava e le o le olaga lenei. Ona o le Togiola ma le Toetu, ua ou iloa ai o le a tupu. Ua ou iloa o lo tatou Tama oi le Lagi e pule. Pe a tatou talia Lona finagalo, ona tatou talitonu lea i Lana fesoasoani.”

Vaaiga Tuputupu ae

Ata
Elderly woman looking at photo album.

Sa ou feiloai ia Merle Christensen mo le taimi muamua lava i se nofoaga e fesoasoani i le tausiga o tagata i Brigham City, Iuta. O le tinamatua o se uo a le matou aiga, sa sauni e faamanatu le lona 101 o lona aso fanau. I lona potu, sa saofai Merle a’o siomia i suvinia o tusi ma ata. O le lua o ata na ia faasoa mai sa faapitoa ona faagaeetia ai a’u.

O le (ata) muamua, na pueina i le tele o tausaga ua mavae, sa o se vaega o tamaiti aoga o le seminare, na aofia ai le fanau teine a Merle. “O loo i le laina pito i luma ma le latou faiaoga, o Boyd K. Packer,” o le tala lea a Merle. “E foliga laitiiti lava o ia, ae o ia o se faiaoga lelei.” O le taimi nei, o loo avea o ia ma Peresitene o le Korama a Aposestolo e Toasefululua.

A o laitiiti Merle, sa ma’i ai o ia i le ma‘i pipili. “Sa le faigofie ona taulimaina lena mea a’o avea ma se teine talavou,” o lana tala lea. “Na tatau ona tuputupu a’e lo’u faatuatua ina ia o faatasi ai. Ae sa fesoasoani mai le Alii ia te a’u i lena taimi, ma o loo fesoasoani mai foi o Ia ia te a’u i le taimi nei.” O i latou o e na mafatia i le ma‘i pipili i lo latou talavou e masani ona tauivi ma tulaga e aafia ai mulimuli ane ae ua leva ona manuia mai le ma’i pipili a’o faasolo ina matutua, i le taulimaina o tulaga e pei o le vaivai o uaua ma le lelava o le tino atoa. E faapena le tulaga o Merle.

A ia lagonaina le lelava, na te manatua le mau i le Alema 7:11–12 o loo ta‘u mai ai o le Faaola “o le a ia ave i ona luga tiga ma ma’i o ona tagata … ina ia mafai ona ia silafia … le ala e fesoasoani ai i ona tagata e tusa ma o latou vaivaiga.” Ona ia fai mai lea, “e te faatuatua o loo silafia e le Alii le tulaga o loo e i ai. Ia onosai pea i lea aso ma lea aso, tatalo, alu i le lotu, ma ia agalelei i isi. O mea laiti e fesoasoani ia te oe e te onosaia ai.”

O le ata lona lua na faaali mai e Merle ia te au o loo i totonu o se tusiata—o se ata o le toatolu o lana fanau teine e toalima. O lana fanau uma lava o teine, ma e toatolu na fananau mai o se masaga tolu i le 1936, o le masaga tolu muamua lea na fananau i Brigham City. “O le maua o se masaga tolu sa o se mea sa seasea tupu i na vaitaimi,” o le tala lea a Merle. Sa le’i lelei tele ia vailaau faafomai, ma o le toalua o teine na fananau mai ma ni faafitauli i o la fatu. O Sarona na maliu i le 1958 ae o Diane i le 1972. O Janice, o le sa leai se faafitauli i lona fatu, na maliu i le 1992 i le kanesa.

“Ou te alofa i la’u fanau uma, a latou tane, fanau a la’u fanau, ma a latou fanau,” o le tala lea a Merle. Ae na te misia lava lona toalua o DeVere, o le ua 26 tausaga talu ona maliu, ma na te misia foi lana masaga tolu, o e semanu e atoa lo latou ta’i 79 ia Aperila a sau nei.

Na ia toe faitau foi i le Alema: “Ma o le a ia ave i ona luga le oti, ina ia mafai ona ia tatalaina fusi o le oti ia ua noatia ai ona tagata” (Alema 7:12).

“Ou te iloa na faatoilalo e le Faaola le oti,” o le tala lea a Merle. “Ona o lena mea, ua ou iloa o le a ou toe vaai i lo‘u toalua ma la’u masaga tolu ma lo’u aiga atoa.” O lena talitonuga maumaututu, o lana tala lea, e tuputupu malosi pea i aso uma.

Na maliu Sister Christensen ia Setema 2014, ina ua maea ona tusia le tusiga lenei.

Savavali Faatasi

Ata
photo of a couple in front of a bookcase

E fiafia Alph ma Lucette Passeraub o Lausanne, i Suitiselani, e savavali faatasi. O se tasi o a laua nofoaga e fiafia e savalivali ai o le auvai o le Vaituloto o Geneva, lea e faamalumalu a’e ai atumauga o Alps i luga o le sami. O le lua tausaga ua tuanai i se savaliga faapena, na faaalu ai e le au Passeraubs se afiafi na faaaluina i le mafaufau loloto.

“E oo lava i le avea ma se tagata matua, sa ou sailiili lava mo le upumoni,” o le tala lea a Alph, e 78 tausaga. “O taimi uma lava sa ou fai ifo ai ia te a’u lava, Afai o loo i ai le Atua, e tatau ona i ai Sana perofeta soifua i le lalolagi. O taimi uma lava sa ou le mapu ai i lo’u mafaufau i lena manatu.”

Ina ua amata e Alph ana aoaoga i le maea ai o le aoga maualuga, sa uunaia o ia e sana uo e auai i se vasega Igilisi e le totogia sa aoaoina e faifeautalai o le AAG. Ina ua uma se tasi o vasega, sa valaaulia o ia e faifeautalai i le lotu.

“O le taimi muamua na ou auai ai, o le lesona a le Aoga Sa sa faatatau i le Tama, le Alo, ma le Agaga Paia i le avea ai ma tagata mavaevae e toatolu,” o le faamatalaga lea a Alph. “Na fai mai le faiaoga, ua tatou iloa mea e tele e uiga i le Atua, e faafetai ai i aoaoga a se perofeta o ona po nei, o Iosefa Samita, ma o loo i ai perofeta soifua i aso nei. Sa ou maofa. Sa latou talanoa e uiga i le mea na matua leva ona i ai i lo’u loto.” E lei umi ae auai o ia i le Ekalesia, “ma o aso uma lava talu mai lena taimi, ou te fiafia ona o le i ai o perofeta i le lalolagi.”

Sa ola ae Lucette, e 80, o se tamaitiiti o le Taua lona II a le Lalolagi. “Sa ou alu e faigaluega i le 14 o o’u tausaga ma sa le’i faamaeaina a’u aoga,” o lana tala lea. “Ae sa ou iloa, na tuuina mai e le Ekalesia ia te a’u ni avanoa e aoao ai pea.” Ina ua uma ona auauna atu i se misiona talai, sa amata ona tafao faamasani ia Alph. Sa la faaipoipo i le malumalu, tausia se aiga, ma o lenei ua toe tepa i tua i le la malaga e aofia ai le 14 tausaga o avea Lucette ma se peresitene o le Peraimeri a le uarota, 32 tausaga o Alph i le aufono a fautua maualuga a le siteki, ni malaga masani i le malumalu, asiasi atu i fanau ma fanau a fanau, ma e faafetai e le aunoa, mo le upumoni na la’ua taliaina a’o la talavou.

“Ua faamanuiaina i ma’ua e savavali faatasi,” o le tala lea a Lucette. “Ma o laa taitasi uma,ua tuputupu a’e malosi ai o ma’ua faatuatua.”

E tele mea ua ou aoaoina mai i nei uo e matutua atu nai lo a’u. Ua aoaoina a’u e Larry ma Elisapeta ia ou taulimaina matafaioi fesuisuiai o le olaga i le mamalu faatasi ai ma le fesoasoani mai le Alii. Ua faaali mai e Merle, o le faatuatua e tumau ai e oo i le iuga e tatau ona fausia i le taimi nei i luga o le faatuatua i le Faaola. Ma ua olioli le au Passeraubs i le talalelei i aso uma. O na mea uma o ni lesona o le a faamalosia ai au a o lei tau la‘u malaga.

Lolomi