2015
Faamanuiaina e ala i le Aso Sapati
Fepuari 2015


Faamanuiaina e ala i le Aso Sapati

E alala le tusitala i Iuta, ISA.

O le tausia o le aso Sapati ia paia e iu lava ina avea o se mataupu o le usiusitai, uiga faaalia, ma le filifiliga.

Ata
Youth doing family history work on a computer.

O le tausia o le aso Sapati ia paia sa avea ma se luitau mo Annabelle Hyatt ina ua talia o ia mo se galuega faataitai i se kamupani paka-faafiafia. I le ola ae ai i Texas, ISA, sa aoaoina Annabelle e tapuai, malolo, ma auauna atu i isi i le Sapati. Ae ina ua ia siitia atu i Florida e amata lana galuega faataitai, sa tatau ona ia faigaluega i Aso Sa.

Sa ia faamatala mai, “O le taimi muamua sa ou alu ai e faigaluega i le usiusitai, e pei lava ona faia e isi tagata uma. Ina ua mavae ni nai vaiaso, sa amata ona ou matauina lou matua lagonaina o le faanoanoa i le aluga o le vaiaso e aunoa ma le tagofia o le faamanatuga, po o le faalogo i upu musuia ia sa sili atu ona ou manaomia nai lo se isi lava taimi.”

I se tasi aso sa ia tatalo mo se fesoasoani ma mauaina le lototele e talanoa ai i lana supavaisa e uiga i lona manao e auai i le lotu ma le le galue i Aso Sa. Sa le malamalama lana supavaisa pe aisea na matua taua ai ia te ia. Ae na finau pea Annabelle. O taimi uma lava sa ia vaaia ai lona pule po o le supavaisa o le faatulagaina o taimi, sa ia ta‘ua lona manaomia o le Aso Sa e malolo ai ma sa naunau e faaopoopo le galue malosi i isi aso ina ia mafai ai.

“I le iuga, e ala i se vavega, na tupu!” o lana tala lea. “O o‘u aso malolo mai le galuega sa avea o le Aso Toonai ma le Aso Sa, o se mea e lei faalogoina muamua lava i ai mo se tagata faigaluega faataitai e lei atoa lelei le masina i le polokalama. O le avanoa e maua ai aso malolo i le faaiuga o vaiaso sa masani lava ona faapolopolo mo i latou ua leva.”

Sa ia molimau mai i faamanuiaga: “O le mafai ona toe aumai le malamalama o le alu i le lotu i lo‘u olaga, ou te mafai ona vaai ma lagonaina ai se eseesega tulaga ese. Ina ua fesili lau aufaigaluega pe aisea ou te alu ai i le lotu po o le aisea e taua tele ai, ou te ta’u atu ia te i latou e o mai faatasi ma au. Sa amata ona ou aumaia nisi o la‘u aufaigaluega i le lotu. Ou te iloa e aunoa ma se masalosalo o le talalelei a Iesu Keriso e tatau i ai le tu atu e puipuia. O le faapaiaina o le aso sapati o se tulaga manaomia e maua ai le Agaga i lou olaga ma avea ma se tagata e sili atu.”

O Annabelle, e pei o le toatele o talavou matutua, sa faamanuiaina a o ia naunau pea e tausia le aso Sapati ia paia. E ui lava e mafai ona avea o se luitau le tetee atu i le uunaiga malosi e galulue pe auai i gaoioiga e masani lava ona tatou olioli ai i le taimi o le vaiaso, tausia o le aso Sapati ia paia e iu lava ina avea o se mataupu o le usiusitai, uiga faaalia, ma le filifiliga. O le a oo mai faamanuiaga silisili. O nei talavou matutua e toatolu ua faasoa atu a latou molimau e fesoasoani le Alii i Ana fanau e tausi Lona aso ia paia.

Na Saunia e le Alii se Ala

Ina ua aluese atu Katrin Schulze o Siamani i le kolisi e mamao ese mai le aiga, sa faafuasei lava ona tofotofoina o ia i lana faaiuga e tausia le aso Sapati ia paia. “Sa aoaoina e ou matua au ma o‘u tei e uiga i le taua o le tausia o le aso Sapati ia paia,” o lana tala lea. “Mo i matou, o lona uiga e leai se galuega, se faatau, po o le taalo i taaloga i Aso Sa. E le mafai ona ou manatua se faatagaga.

“Na manaomia e la‘u kolisi lou auai i se semina e masani ona faia i se faaiuga o le vaiaso atoa—Aso Toonai ma le Aso Sa. Sa i ai sou faafitauli matuia—sei vagana ua ou auai, o le a le mafai ona ou faauu; i le isi itu, sa ou manao e tausia poloaiga uma a le Alii. A o ou suesue i le mea ua tupu, sa ou iloa ai e le o se faafitauli e mafai ona ou foia na o a‘u. Na ou augani atu i le Alii ma ole atu ia te Ia e faaali mai ia te au le ala ina ia usiusitai ai ma faamaeaina a‘u suesuega. Sa ou lagonaina le filemu i totonu ina ua uma lena tatalo.

“A o faasolo ina latalata atili atu i le aso o le semina, sa ou lagona le popole ae sa tumau pea lou mautinoa o le a mafai ona Ia saunia se ala. I se tasi aso na ou tu ai i le laupapa o loo lisiina ai le faatulagaga o le semina. O le tele o vasega sa fai i le faaiuga o le vaiaso, ae sa i ai se tasi o vaega sa faatulagaina i aso e tolu, e le aofia ai le Aso Sa. Sa ou iloaina sa fesoasoani le Alii ia te au e tausia le aso Sapati ia paia. E lei i ai lava se taimi muamua ma e lei toe i ai se na semina i soo se aso ae le o le Aso Sa, ae o le tausaga sa ou matua manaomia ai, o le Alii na faia mo au. Ou te matua faafetai na saunia e le Alii se ala e fesoasoani ai ia te au e tausi i Ana poloaiga.”

Saunia e Tapuai i le Aso Sa

O Katherine Wilkinson, mai Iuta, e masani ona umi ona tafao i le leva o le po i Aso Toonai. Sa faamatala le faaiuga o se tasi o vaiaso, “Na matou o ma au uo mo se aiga o le afiafi, matamata i se tifaga, ma talanoa ai lava seia oo atu i le taeao. Masalo ua tea le 2:00 i le taeao faatoa ou alu e moe.

“I le taeao o le Aso Sa, sa ou autago solo i le pogisa e tape uati fafagu i le 7:30 i le taeao ae talu ai o le lotu e le amataina seia oo i le 8:30 i le taeao, sa filifili lo’u tagata tautulemoe ia te a’u lava e mafai ona ou toe setiina lau uati fafagu mo le 8:00 i le taeao. Ina ua iu ina ou ala i luga, sa tatau ona ou faataalise ina ia saunia vave. Se taele e lua minute ma e leai se meaai o le taeao i se taimi mulimuli ane, sa ou faanatinati atu loa i le faitotoa.

“Na foliga umi le lotu. Na faigata ona ou mataala i le taimi o sauniga. Sa ou vaavaai i le uati, ma faitau pe toe fia minute ae sei ou alu e moe i le fale. Faatoa ou iloaina ina ua amata le Aoga Sa, i lo‘u faatopetope, na galo ai a’u tusitusiga paia ma le tusi lesona.”

Na iu lava ina filifili Katherine sa manao o ia e suia ina ia mafai ona ia fiafia i le aso Sapati ma tausia ia paia. “Sa ou mafaufau loloto i lo‘u aso Sapati,” o lana tala lea. “Sa ou faatuai tele ona ala, faanatinati atu i le lotu na o le afa saunia, onosai sei uma le tolu itula o sauniga (e aunoa ma se uiga faaalia lelei), ma foi mai i le fale e moe. Ma sa le o le taimi muamua lea na faapena ai lo‘u Aso Sa. Sa ou iloaina sa ou taofia a‘u lava mai faamanuiaga atoatoa o le tapuai i le aso Sapati , aemaise lava le faamanatuga ma mea ou te maua mai ai.

“O le tausia o le Sapati e aofia ai le sili atu nai lo le auai faaletino i sauniga a le Ekalesia; o lona uiga o le i ai iina i le faalemafaufau ma le faaleagaga. Ou te manao e faia lena mea. Na aoao mai Peresitene Spencer W. Kimball (1895–1985), ‘E valaauina e le Sapati mafaufauga ma galuega lelei, ma pe afai e na ona taotooto se tasi e aunoa ma se mea e faia i le Sapati, ua ia solia ai. Ina ia tausia, e tatau i se tasi ona tootuli i ona tulivae i le tatalo, sauniaina lesona, suesueina le talalelei, manatunatu loloto, asiasi atu i e mama‘i ma mafatia, moe, faitauina o tusi lelei, ma auai i sauniga uma o lena aso ua faamoemoeina ai o ia’ (O Le Vavega o le Faamagalo Atu [1969], 96–97). A o ou amata ona suia ma faamamalu i lenei aso paia, ua ou lagonaina faamanuiaga sili atu i lo‘u olaga.”

Lolomi