2019
Taumafa Maloloina ma Ia Malosi
Iuni 2019


Itulau o le lotoifale

Taumafa Maloloina ma Ia Malosi

O se polokalama musuia.

O le polokalama o le Taumafa Maloloina ma Ia Malosi (TMIM) ua salalau atu i le Ekalesia i le Pasefika. I le taimi nei, i le avea ai o le ma’i suka ma taulaiga autu o auaunaga alofa, ua uma ona foai atu ai e le Ekalesia le anoanoai o taimi, tupe ma punaoa i auala e lagolagosua ai ma faia togafitiga mo tagata e ma’i suka ma fesootai ma faafitauli o loo tulai mai i le faama’i. Peitai, o le tetele o aafiaga o lenei faama’i i le Pasefika, ma le faalavelave matuia o le tuai o puipuiga faasalavei e oo atu ai i le tipiese o vae ma le oti, ua musuia ai Hans Sorensen, o le Pule o le Uelefea i le Eria o le Pasefika, e siitia atu le faamamafa atili i aoaoga ma puipuiga.

“I le 2014, e leai ma se tasi i le matou fonotaga o fuafuaga sa sau mai se talaaga faafomai ae sa matou autasi uma i le ma’i suka o le matou taulaiga autu lea o auaunaga alofa,” sa saunoa ai Hans. “Sa le’i faia muamua e le Eria se galuega i lenei tulaga maoae ma sa leai se matou talafaasolopito e mulimuli ai. Ou te talitonu o se musumusuga ua taitai atu ai i matou i lalo i lenei auala.”

Sa ao i le vaega o auaunaga alofa ona aoao mea uma na latou mafaia e uiga i le ma’i suka ma taumafai ia malamalama po o le a le mea o loo tupu i le Pasefika. O le ma’i suka o se faafitauli i le lalolagi atoa ae i tamaoaiga matitiva, ma faatasi ai ma le atu Polenisia, Melenisia ma Maikorenisia ua i ai se tulaga lamatia tele i le faama’i, e foliga mai lava e maliliu ai.

I le mavae ai o se fonotaga ma Minisita o Soifua Maloloina, fomai, tagata tomai faapitoa, tausimai ma isi faalapotopotoga o le NGO, sa manino mai ai o le ma’i suka ua faasolo ina le mafai ona taulimaina. Sa matuai manaomia lava se puipuiga faasalavei.

I le 2016 sa fanau mai ai loa le polokalama o le Taumafa Maloloina ma Ia Malosi. Sa anoanoai ni sailiiliga tetele sa faia.

Sa faia ni fono a vaega taulai i le Ekalesia i le Pasefika ma sa iloiloina e se polofesa i le BYU ia mea na maua. Sa tusia se tusi taiala mo le puipuiga faatasi ai ma se vaaiga ma se lagona faale-Pasefika, lea sa aumaia faatasi ai le aoaoga faavae o le Upu o le Poto, upu a taitai o le Ekalesia ma le saienisi faafomai. Sa faaauupegaina e le polokalama ia tagata auai i faamatalaga talafeagai e faia ai ni filifiliga atamamai e faatatau i meaai ma gaoioiga faaletino e faaitiitia ai le lamatia o le ma’i suka, a o tuliloaina le alualu i luma faaletagata lava ia i le aluga o le kosi 12-vaiaso.

I le mavae ai o se tulaga manuia tele i le polokalama faataitai ma ni nai fetuunaiga i le tusi taiala, sa faalauiloa aloaia ai loa le TMIM ia Aokuso 2018. Pe tusa ma le 40 siteki i le Eria atoa sa vave ona faia le polokalama ma vaaia ai ni taunuuga ofoofogia.

Mo Epikopo Lautofa Unasa o le Uarota a Vailima, o le maliu o lona tama i le ma’i suka ma se ma’i fatu o lana uunaiga autu lea ina ia soifua maloloina.

“Ou te le’i fia alu i le auala lava e tasi na alu ai lo’u tama,” sa ia saunoa ai, “ou te manao ia ou i ai iina mo la’u fanau. Ou te manao ina ia lava le maloloina e tausi ai lo’u aiga, la’u uarota ma la’u pisinisi.”

O le auala i le soifua maloloina o le a matua faigata lava mo Lautofa ona o se faalavelave faafuasei ogaoga i le volipolo i le 2005 na pipili ai o ia mo le tolu tausaga ma noatia ai i se nofoa faataavalevale.

“Ina ua mavae le faalavelave faafuasei, sa fai mai le aufaigaluega faafomai o le a le toe mafai ona ou toe savali,” sa ia fai mai ai. “O le faamalositino a o pipili ai i se nofoa faataavalevale e matua luitauina lava, ae ua ou vaaia vavega a le Alii i lo’u olaga, ma ou te iloa e mafaia soo se mea ia te Ia.”

I le 1992 sa toe malosi ma manuia Lautofa mai se manuaga i se lakapi e ala i le faatuatua i le Faaola, galue malosi ma le faamalositino. E ui i lona manuaga i le 2005 sa sili atu ona leaga, ae sa ia faalagolago i le mana o le Alii.

O le faamalologa faavavega o Lautofa sa amatalia ina ia muai valaauina o ia e avea ma epikopo.

“O nisi taimi sa matua ogaoga le tiga mai lo’u manuaga sa le mafai ai ona ou alu i se mea pe fai se mea,” sa ia fai mai ai, “ae ina ua valaauina a’u e avea ma epikopo, sa ou lagonaina le toe fo’i mai o lo’u malosi ia te a’u.”

A o finau pea Lautofa e faasaga i ona tapulaa faaletino e faatino le polokalama o le Taumafa Maloloina ma Ia Malosi i lona olaga, sa ia faasolosolo ai mai le nofoa faataavalevale, i tootoo, i le faia o se savaliga tolu-itula i luga o le Mauga o Vaea.

“Sa matua faate’ia lo’u aiga ma mitamita ina ua ou filifili e alu i luga o le mauga,” sa ia fai mai ai, “o le taimi mulimuli na ou a’e ai i lena mauga o le taimi o le a’oga maualuga. O le toe a’e ai o se vavega ma o se sini mo se taimi umi ua ausia.”

Ua fuafua Lautofa e faaauau pea le polokalama pe a uma le kosi 12-vaiaso—i le mauaina o le fiafia mo meaai maloloina sa ia le’i manatu sa mafai.

“Sa masani ona ou inoino e ai fualaau faisua,” sa ia saunoa ai. “Sa o se fetuunaiga tele o le sitaili o le olaga, ae sa ou tini iina ma o lenei ua ou le manao e toe tuu. O lo tatou soifua maloloina faaleagaga e faalagolago tele lava i lo tatou soifua maloloina faaletino.

“E le afaina po o a ou tapulaa o i ai, afai e te tuu atu atoa i ai mea uma o ia te oe, o le a e manuia. Sa na o ni nai mea iti na mafai ona ou faia e faamalositino ai i le amataga, ae sa ou tamau i ai ma i’u ai ina ou a’e i se mauga.”

O Jason Joseph, o le Siteki o Apia Samoa Tutotonu, sa iloaina o le nofo ai i lana kesi faigaluega mo le valu itula i le aso o se mafuaaga tele lea sa lapo’a ai o ia.

“Sa latalata ina atoa lo’u 40 ma sa ou matamata i ni o’u ata fou na pu’e. Sa manino mai lava ua ou lapoa. Sa faate’ia ai a’u. Sa toeitiiti lava 130kk i lea taimi ma sa ou naunau ai ia tino lelei a o le’i atoa lo’u 40 tausaga.”

Sa galue ma le mataalia Jason i lona soifua maloloina ma faaaofia ai isi tagata o le siteki ma le afioaga ina ua faalauiloa atu le polokalama o le Taumafa Maloloina ma Ia Malosi. Sa fiafia tele o ia e auai ai.

E anoanoai ni faamatalaga feteenai ma fenumiai i luga o le initoneti e uiga i le taumafa maloloina. I le iloaina o lenei polokalama sa atiaeina i le tatalo, e ala i le taitaiga a le Agaga ma sa fua i le Upu o le Poto, sa toafimalie lava.

Sa lusi e Jason le 20kk o le mamafa ma vaaia faamanuiaga o le polokalama e le gata i lona olaga ae i olaga foi o le toatele o isi.

“Ou te iloa ni tagata ua le toe maua i le ma’i suka! Mo a’u lava ia, ua ou maua le tele o le to’afimalie. A e lagonaina le soifua maloloina ma le malosi e te maua le to’afimalie e te alu ai i fafo ma faia soo se mea.”

E talitonu Jason o le mauaina o se tino maloloina e le tau avea ma se faagasologa faigata. E te le tau faitauina ni calories pe fua le maualuga o niuterini e pei ona manao ai nisi o taumafa paleni i le lalolagi e te faia.

“O mea e tatau ona tatou taumamafa ai o loo faataatia atoa mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 89. Afai tatou te aai i mea ua faatonuina i tatou e le Atua e aai ai [ma] faaeteete i le tele e ‘ai ai, ma tuuto atu i faamalositino faisoo, o le a tatou oo iina. E mafai pea ona e olioli e taumafa i au meaai e te fiafia i ai . . . ae ia faalaitiiti.”

Faatasi ai ma se fanau e toafitu ma le tele o tiutetauave, ua iloa ai e Jason o lenei polokalama ua ia maua ai le malosi ma le tiotio na te manaomia e avea ai ma se tane, se tamā ma se soo lelei atu o Iesu Keriso.

“O loo ma fuafua ma lo’u toalua e auauna atu i se misiona i le lumanai, ae e le mafai ona ma auauna atu pe afai ma te le ola maloloina,” sa ia saunoa ai. “O le faia o lenei polokalama ma le ola maloloina o lona uiga ua mafai ona ou faia nisi mea se tele atu i totonu o lo’u aiga ma i totonu o le ekalesia. E faigata ona auauna atu pe afai e ma’i lou tino.”

O lenei polokalama musuia ua pu’eina le gauaiga o le tele o fomai faapolofesa o le soifua maloloina i totonu ma fafo atu o le Ekalesia.

Sa saunoa Hans, “E i ai se GP sa talosaga atu pe mafai ona maua ni ana tusi taiala mo lana potu faatalitali; ma o taimi uma ou te faasoa atu ai le tusi taiala i taitai o Matagaluega o Soifua Maloloina i le Pasefika atoa, latou te mananao ai lava i se kopi.

Ua ave e se tasi o vaega faafomai a le NGO le tatou tusi taiala, ma fetuunaia mo se aofia aoaoina ma o loo aoao atu isi lotu i Toga ia faaaoga. O se vaega o fomai a le Ekalesia Aso Fitu i Fiti ua mananao e faaaoga le tusi taiala e ui lava o loo i ai se latou lava ia polokalama mo le Faaleleia o le Soifua Maloloina ua 30 tausaga talu ona faatino. O le tali mai o tagata ua na o vavega lava.

Lolomi