‘Inisititiuti
Vahe 11: 2 Nīfai 17–24


Vahe 11

2 Nīfai 17–24

Talateú

Naʻe ako ʻa ʻĪsaia ʻi ha ngaahi fakahā hokohoko fakaofo ʻo kau ki he ʻaloʻi mo e Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí, ʻa e ngaahi tuʻunga ʻe ʻi ai ʻa e māmaní ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻa e melino mo e fiefia ʻe hoko ʻi he Nofotuʻí, pea mo e taʻelava ʻe he filí ha meʻá. Naʻe toe talamai foki ʻe he ngaahi fakahā ko ʻení, ʻa ia naʻe hiki ʻo fakatatau ki he “anga ʻo e kikite ʻi he kau Siú” (2 Nīfai 25:1), ʻa e ngaahi meʻa ʻe hoko mai ʻi he taimi ʻo ʻĪsaiá. Neongo ʻoku tokoni ʻa e ngaahi fakahaá ke mahino kiate kitautolu ʻa e tūkunga ʻo e ngaahi meʻá ʻi he taimi ʻo ʻĪsaiá, ka te ke lava ʻo tokoniʻi e kau akó ke nofo taha ʻenau tokangá ʻi honau mahuʻinga ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. ʻE lava ke tau lau kinautolu ʻi he loto falala kakato ʻoku ʻi ai e ngaahi pōpoaki maʻatautolu ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí—ngaahi pōpoaki ʻo e fakatokanga, melino, mo e ʻamanaki lelei.

Ngaahi Tokāteline mo ha Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni

  • Naʻe ʻaloʻi ʻa Sīsū Kalaisi ke Ne pule ko e Pilinisi ʻo e Melinó (vakai, 2 Nīfai 17–18; 19:1–7).

  • ʻE fakaʻauha ʻa e kau angahalá ʻi he Hāʻele ʻAngauá (vakai, 2 Nīfai 19:8–21; 20).

  • ʻE iku taʻeʻaonga ʻaupito pē ʻa e fakafepaki ʻa Sētane ki he ʻOtuá (vakai, 2 Nīfai 24).

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

2 Nīfai 17–24. Naʻe Kikiteʻi ʻe ʻĪsaia ʻa e ʻAloʻi mo e Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e Fakamoʻuí

Fakaafeʻi e kau akó ke fakaava hake ʻenau folofolá ki he 2 Nīfai 17. Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi he 2 Nīfai 17–24 ʻa e ngaahi kikite naʻe fakahoko ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻia ʻĪsaia. Naʻe kau ʻa e ngaahi kikite ko ʻení ki he kuonga ʻo ʻĪsaiá pea ki he ngaahi ʻaho kimui ní. Ke tokoni ke mahino ʻa e fakakaukau ko ʻení ki he kau akó, fakaafeʻi kinautolu ke nau lau ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení he peesi 94–95 ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó: ʻa e talateu ki he vahe 11, ʻa e vakai fakalūkufua mo e puipuituʻa ʻo e 2 Nīfai 17–24, pea mo e lea ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesí.

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó hono fakahoko ʻo e ngaahi kikite ʻa ʻĪsaiá ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, kole ange ke nau lau ʻa e ʻuluʻi fakamatala ki he 2 Nīfai 17–24 (ʻe lava ke ke fakahā ki he kau akó naʻe hiki ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ʻuluʻi fakamatala ki he ngaahi vahé ʻi he Tohi ʻa Molomoná). Poupouʻi kinautolu ke nau laineʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku felāveʻi mo e ngaahi kikite kau ki he ʻaloʻi mo e Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí. Kole ki he kau akó ke nau kumi ha foʻi fakakaukau ʻe taha ʻi he ʻuluʻi fakamatala ʻo e vahe takitaha pea vahevahe mai e ngaahi meʻa ʻoku nau maʻu mei aí. ʻE ala kau ʻeni ʻi heʻenau ngaahi talí:

  1. ʻE ʻaloʻi mai ʻa Sīsū Kalaisi (vahe 17).

  2. Te Ne hoko ko ha maka tūkiaʻanga ki he kakai faiangahalá (vahe 18).

  3. Te Ne hoko ko e Pilinisi ʻo e Melinó (vahe 19).

  4. ʻE fakaʻauha ʻa e kau angahalá ʻi he Hāʻele ʻAnga Ua Maí (vahe 20 mo e 23).

  5. ʻE fokotuʻu hake ʻe he ʻEikí ha fuka ke tānaki fakataha ʻa ʻIsileli (vahe 21).

  6. ʻE fakafetaʻi ʻa e kakai kotoa pē ki he ʻEikí ʻi he Nofotuʻí (vahe 22).

  7. ʻE fiefia ʻa ʻIsileli kuo tānakí ʻi he mālōlō mo e melino lolotonga ʻa e Nofotuʻí (vahe 24).

Fai hoʻo fakamoʻoní ki he ʻaloʻi mo e Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e Fakamoʻuí pea ki Heʻene ngāue maʻongoʻonga ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

2 Nīfai 17–18; 19:1–7. Naʻe ʻAloʻi ʻa Sīsū Kalaisi ke Ne Hoko ko e Pilinisi ʻo e Melinó

Kole ki he kau akó ke nau hiki mai ki he lahi taha te nau lavá ʻa e ngaahi huafa ʻo Sīsū Kalaisí. Hiki ʻenau ngaahi talí he palakipoé. Te ke lava ʻo fakalotolahiʻi kinautolu ke nau lau fakavave pē ʻa e peesi 185–89 ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá ke sio ki he ngaahi huafa lahi pea mo e ngaahi ngāue ʻa Sīsū Kalaisí. Hili hono vahevahe mai ʻe he kau akó ʻenau ngaahi talí, fakaafeʻi kinautolu ke nau lau ʻa e 2 Nīfai 17:14. Tānaki atu ʻa e huafa ko ʻImanuelá ki he lisi ʻi he palakipoé, pe siakaleʻi kapau kuo ʻosi hiki ai. Fehuʻi ki he kau akó pe ʻoku nau ʻiloʻi e ʻuhinga ʻo e huafa ko ʻení. Kapau ʻoku ʻikai ke ʻilo ʻe ha taha hono ʻuhingá, fakaafeʻi kinautolu ke lau ʻa e fakaʻuhingaʻi ʻo e foʻi lea ko e ʻImanuelá ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá pe peesi 96 ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó.

  • Ko e hā e ʻuhinga ʻo e huafa ko ʻImanuelá?

ʻOku hā ʻa e ʻuhinga taupotu ʻo e kikite ko ʻení ʻi he Fuakava Foʻoú, ʻi he Mātiu 1:18–25. Kole ki he kau akó ke nau lau ʻa e potufolofola ko ʻení.

  • Naʻe fakahoko fēfē ʻa e kikite ʻa ʻĪsaia ʻo kau kia ʻImanuelá?

  • Ko e fē ha taimi kuó ke mamata ai ʻi hoʻo moʻuí ki he moʻoni ʻo e ʻEikí ʻi Heʻene hoko ko ʻImanuelá, pe “ko e ʻOtuá ʻiate kitautolu”?

Ko e taha ʻa e 2 Nīfai 19:6–7 ʻo e ngaahi kikite ʻiloa taha ʻo kau ki he Fakamoʻuí. Lau ʻa e potufolofola ko ʻení ki he kalasí. Fakamahinoʻi ange ʻoku ʻi he veesi 6 ʻa e ngaahi huafa ʻe nima ʻo Sīsū Kalaisí.

Hiki ʻa e huafa ʻe nimá he palakipoé. Vahevahe e kalasí ki ha kulupu ʻe nima. Vahe ki he kulupu takitaha ke nau fakakaukauʻi fakalelei ha taha ʻo e ngaahi huafá. Kole ke nau aleaʻi e ngaahi sīpinga ʻo e founga hono fakahoko ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ngaahi ngāue ko ʻení lolotonga ʻEne ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní, founga ʻEne fakahoko e ngaahi ngāue ko ʻení he taimi ní, mo e founga te Ne kei hokohoko atu ʻaki hono fakahoko e ngaahi ngāue ko ʻení lolotonga e Nofotuʻí. Kole ki he kulupu takitaha ke fili ha tokotaha lea ke ne fakamatala fakanounouʻi ʻenau ngaahi meʻa naʻe maʻú maʻá e kalasí fakakātoa.

  • ʻE lava fēfē ke uesia ʻetau moʻuí ʻe heʻetau ʻiloʻi ʻoku fakahoko ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ngaahi ngāué ni?

Kapau ʻoku lahi e taimí pea kole ki he kau akó ke nau ako maʻuloto ʻa e veesi 6.

Talaange ki he kau akó ʻa e ʻofa ʻokú ke maʻu maʻá e Fakamoʻuí mo e ngaahi tāpuaki ʻokú ke maʻu ʻi he ʻaho takitaha koeʻuhi ko Iá. ʻE lava pē foki ke ke fakaafeʻi e kau akó ke nau vahevahe e ngaahi ongo ʻoku nau maʻu kau ki he kaveingá ni.

2 Nīfai 19:8–21; 20.ʻE Fakaʻauha e Kau Angahalá ʻi he Hāʻele ʻAngaua Maí

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau (pe toe lau) ʻa e ʻuluʻi fakamatala ki he 2 Nīfai 20. ʻOku kau he vahé ni ʻa e kikite ʻa ʻĪsaia ʻe fakaʻauha ʻa ʻAsiliá—ko ha kikite kuo ʻosi fakahoko (vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ ʻAsilia” 319). Neongo ia, ʻi he kikite ʻa ʻĪsaia ʻo kau ki hono fakaʻauha ʻo ʻAsiliá, naʻá ne toe kikite foki ʻo kau ki hono fakaʻauha ʻo e kau fai angahalá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Fakamanatu ki he kau akó ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi fakataipé ke mahino ʻa e ngaahi kikite ʻi he kuonga muʻá (vakai, vahe 10 ʻi he tohi lēsoni ko ʻení).

Fakamatala ange naʻe vahevahe ʻa e fale of ʻIsilelí ki he puleʻanga ʻe ua ʻi he taimi ʻo ʻĪsaiá. Naʻe fokotuʻu ha puleʻanga naʻe ʻiloa ko Siuta ʻe he faʻahinga ʻo Siuta mo Penisimaní, pea naʻe ʻulu ia ʻi he kolo ko Selusalemá. Naʻe kau ʻa ʻĪsaia ki he puleʻanga ko iá. Naʻe fokotuʻu ʻe he faʻahinga kehe ʻe hongofulú ha puleʻanga ki he fakatokelaú, ʻo ʻulu ʻi he kolo ko Sikemí, ʻa ia naʻe ʻi Samēlia. Naʻe ʻiloa kinautolu ko e puleʻanga ʻIsilelí. Naʻe toe ʻiloa pē foki kinautolu ko ʻIfalemi, ʻa ia ko kinautolu naʻe tokolahí. ʻI he taimi tatau pē, naʻe fakaʻau ʻo fuʻu mālohi ʻa e puleʻanga ʻAsiliá. (Vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Fakamatala Fakahokohokó”, peesi 18–21 ki ha saati ʻoku hā ai ha hisitōlia ʻo e ngaahi puleʻanga ʻo Siuta mo ʻIsilelí.)

Hiki e ngaahi ʻuluʻi fakamatala mo e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení he palakipoé, kae ʻoua ʻe fakakau ai ʻa e ngaahi tali ʻoku fakafikefika atu ʻi he kōlomu takitaha.

Puleʻanga ʻIsilelí

2 Nīfai 19:8–10, 13, 17–20; 20:1–2

Asilia

2 Nīfai 20:5–15

  1. Hīkisiá (19:9–10)

  2. ʻIkai kumi ki he ʻEikí (19:13)

  3. Mālualoi mo e fai koví (19:17)

  4. Siokita mo e mānumanú (19:19–20)

  5. Sītuʻa mei he masivá mo e faingataʻaʻiá (20:2)

  1. Holi ke fakaʻauha ʻa e niʻihi kehé (20:7)

  2. Tauhi tamapuá (20:11)

  3. Hīkisia—“fofonga fie māʻolunga” mo pōlepole (20:12–14)

  4. ʻIkai ke fakahā e mālohi ʻo e ʻOtuá (20:15)

Vaeua e kalasí ki ha kulupu ʻe ua. Kole ki he kulupu ʻe taha ke nau lau fakalelei e ngaahi veesi he ʻotu ʻuluakí pea kumi ai e ngaahi faiangahala ʻa e puleʻanga ʻIsilelí. Kole ki he kulupu ʻe tahá ke nau lau fakalelei ʻe kinautolu ʻa e ngaahi veesi he ʻotu hono uá pea kumi e ngaahi faiangahala ʻa e kakai ʻAsiliá. Hili hono ʻoange ha taimi feʻunga pea fakaafeʻi e kau akó ke hiki ʻenau ngaahi talí he palakipoé. ʻOku hā atu ʻi ʻolunga ʻa e ngaahi talí.

Fakamatalaʻi naʻe hili ha taʻu ʻe 200 tupu ʻo e faiangahala ʻa e puleʻanga ʻIsilelí, naʻe kapa e faʻahingaʻe hongofulú ʻe he kau ʻAsiliá, ʻo nau ʻave fakapōpula ha kakai tokolahi ki ʻAsilia. Naʻe hoko e faʻahinga ʻe hongofulu ko ʻení ko e faʻahinga ʻe hongofulu naʻe puliá.

Naʻe toe mamahi foki mo e kau ʻAsiliá ʻi he nunuʻa ʻo ʻenau faiangahalá. Neongo ko ha kakai mālohi kinautolu, ka naʻe ʻikai ʻaupito pē ke nau lava ʻo fokotuʻu ha puleʻanga ʻo tuʻu maʻu, pea naʻe faifai pē ʻo ikunaʻi kinautolu ʻe he kau Mītiá mo e kau Papiloné.

Toe vakai ki he mape he sātí. Fai e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi lea fakatokanga fakakikite ʻa ʻĪsaiá ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní:

  • Ko e hā e ngaahi founga ʻoku fakamoʻoniʻi ai e ngaahi faihala ko ʻení he kuongá ni?

  • ʻE lava fēfē ke tau matuʻuaki ʻa e ngaahi fakahehema ko ʻeni ke fai koví?

Tokoni ki he kau akó ke mahino ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e ngaahi faikovi ko ʻení ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻaki haʻo vahe ki ha kau ako ʻe toko ono ke lau ʻa e ngaahi veesi ko ʻení: 2 Nīfai 20:16, 17, 23, 26, 33, 34. Fakaafeʻi e kau akó ke nau muimui pē ʻi heʻenau ngaahi folofolá pea fakaʻilongaʻi e ngaahi foʻi lea ʻoku nau fakamatalaʻi ʻa e ngaahi tautea ko ia naʻe kikiteʻí.

  • Ko e hā nai e faʻahinga fakaʻauha naʻe tuʻutuʻuni ʻe he ʻEikí maʻá e kau faiangahala ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí? (Honge, vela, ngaahi meʻa fakamamahi, fakaʻauha, manavahē, tuʻusi hifo, tō ʻa e ngaahi puleʻangá.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e 2 Nīfai 20:20–22. Hili iá pea taki e tokanga ʻa e kau akó ki he kupuʻi lea ko e “fakafalala kiate ia” he veesi 20.

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e foʻi lea ko e fakafalala ʻi he kupuʻi lea ko ʻení ko hono fokotuʻu ha meʻa ke hoko ko ha fakavaʻe pe ko e falala ki ha faʻahinga meʻa pe ha taha. ʻAi ke toe lau ʻe he tokotaha ako tatau pē ʻa e veesi 20–22 pea fetongi ʻaki ʻa e kupuʻi lea ko e “fakafalala kiate iá” ha taha ʻo e ngaahi fakaʻuhingaʻi ko ʻení.

  • ʻOku tokoniʻi fēfē koe ʻe hono fakamahinoʻi ko ʻení ke mahino ʻa e ngaahi vēsí ni?

  • Ko e hā e meʻa naʻe akoʻi ʻe ʻĪsaia ʻo fekauʻaki mo e fakaʻehiʻehi mei he koví pea hao mei he ngaahi tautea ʻe hoko maí?

  • Ko e hā kuo tuku mai ʻe he ʻEikí ʻi hotau kuongá ni ke tokoni ke tau “fakafalala” kiate Iá?

2 Nīfai 21. Ko e Tefito, Tokotoko, mo e Aka ʻo Sesé

Ki ha fakamatala ʻaonga kau ki he vahe ko ʻení, vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 113 mo e peesi 101–03 ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó.

2 Nīfai 22. Ko e Nofotuʻí ko ha Vahaʻataimi ia ʻo e Taʻu ʻe Tahaafe ʻo e Melino mo e Fiefia

Kole ki he kau akó ke nau lau (pe toe lau) ʻa e ʻuluʻi fakamatala ki he 2 Nīfai 22, ʻa ia ʻokú ne fakamatala ʻoku fekauʻaki e vahé mo e Nofotuʻí. ʻOku ʻi he vahé hano fakahaaʻi ʻe ua ʻo e loto fakafetaʻí. ʻAi ke lau fakalongolongo pē ʻe he kau akó ʻa e 2 Nīfai 22.

  • Fakatatau ki he veesi 4–6, ko e hā e lea ʻe fai ʻe he kau māʻoniʻoní ʻi he taimi ʻo e Nofotuʻí?

Fakamahinoʻi ange naʻa mo e hili ange ʻa e ngaahi meʻa ʻe liliu kimuʻa pea toki hoko ʻa e Hāʻele ʻAngaua Maí (vakai, T&F 45:33, 39–42; 88:87–91; 133:49), ʻe fakafetaʻi ʻa e kakaí ki he ʻEikí ko ʻEne angaleleí mo e ʻofá (vakai, 2 Nīfai 22:1–2; T&F 133:40–52).

  • Fakatatau ki he veesi 1–2, ko e hā e meʻa ʻoku fakahoko ʻe he ʻEikí ʻo tupu ai ʻa e fakafetaʻi ʻa e kakaí kiate Ia lolotonga ʻa e Nofotuʻí?

Fai hoʻo fakamoʻoní ki hono moʻoni ʻo e Nofotuʻi ʻe hoko maí mo e founga ʻe lava ke tau hanganaki fiefia atu ai ki he taimi ko iá.

2 Nīfai 24. ʻE Iku Taʻeʻaonga Pē ʻa e Fakafepaki ʻa Sētane ki he ʻOtuá

Tā e saati ko ʻení he palakipoé, kae ʻoua leva ʻe hiki e ngaahi fakamatala ʻi he ʻotu hono uá:

2 Nīfai 24

ʻE hanga ʻe he ʻEikí ʻo:

veesi 1

ʻAloʻofa ki Hono kakaí.

veesi 2

ʻOmi Hono kakaí ki honau ngaahi fonua ʻo e talaʻofá.

veesi 3

ʻOange ki Hono kakaí ʻa e mālōlō mei he mamahí, manavaheé, mo e nofo pōpulá.

veesi 5

Fakangata ʻa e mālohi ʻo e kau faiangahalá.

ʻAi ke lau fakalongolongo pē ʻe he kau akó ʻa e 2 Nīfai 24:1–8, pea kumi hake ʻa e ngaahi meʻa ʻe fai ʻe he ʻEikí maʻa Hono kakaí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Hili hono ʻoange ha taimi feʻunga, aleaʻi e ngaahi vēsí, pea kole ki he kau akó ke vahevahe mai e meʻa naʻa nau maʻú. Hiki e ngaahi fakamatala ʻa e kau akó ʻi he palakipoé. ʻOku hā atu ʻi ʻolunga e ngaahi talí.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau ʻa e 2 Nīfai 24:12–20, ʻo kumi ʻa e ikuʻanga fakaʻosi ʻo Lusifaá.

  • Fakatatau ki he kikite ʻa ʻĪsaiá, ko e hā e meʻa ʻe hoko kia Sētané?

  • Ko e hā e ngaahi tōʻonga naʻe tupunga ai hono kapusi ʻo Sētane mei he maama fakalaumālié?

Vahevahe hoʻo houngaʻia ʻi he ʻiloʻi ko ia ʻe ikunaʻi ʻe he ʻEikí ʻa Sētane pea ʻe taʻeʻaonga ʻa e ngaahi feinga ʻa Sētané. ʻE lava foki ke ke fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi fakamoʻoní.

Paaki