‘Inisititiuti
Vahe 4: 1 Nīfai 12–15


Vahe 4

1 Nīfai 12–15

Talateú

Hili hono ʻiloʻi ʻe Nīfai ʻa hono fakaʻuhingaʻi ʻo e mata-meʻa-hā-mai ki he ʻakau ʻo e moʻuí, naʻá ne maʻu ha mata-meʻa-hā-mai kau ki he kahaʻú. Naʻá ne mamata ki he fonua ʻo e talaʻofá ʻa ia ʻe nofo ai hono fāmilí. Naʻá ne mamata ki ha ngaahi taimi ʻo e fekeʻikeʻí, taú, pea mo e faiangahalá, pea mo ha ngaahi taimi ʻo e anga māʻoniʻoni mo e melino ʻi hono hakó pea mo e hako ʻo Leimana mo Lēmiuelá. Naʻá ne mamata ki he ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ongo ʻAmeliká. Naʻá ne mamata foki ki he Hē Lahi mei he Moʻoní, ko hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí, ʻa e kei hokohoko atu hono tauʻi ʻe Sētane ʻa e moʻoní, pea mo e tefitoʻi ngāue ʻa Sīsū Kalaisi ʻi heʻene hoko ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní. Lolotonga hono aleaʻi ʻe he kau akó ʻa e mata-meʻa-hā-mai ʻa Nīfaí mo ʻenau laukonga ʻo kau ki he ikunaʻi fakaʻosi ʻe he puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa Sētané, ʻe lava ke nau fiemālie pē ʻi hono ʻiloʻi ʻe manatuʻi ʻe he ʻEikí Ene ngaahi fuakava mo ʻEne Kau Māʻoniʻoní. Te ke lava ʻo fakapapauʻi ange kiate kinautolu neongo e ngaahi fakamanamana mei he tēvoló pea mo kinautolu ʻi hono puleʻangá, ka ʻoku pule ʻa e ʻOtuá pea te Ne fakamālohia Hono kau muimui faivelengá ʻi heʻenau kau mai ki Heʻene ngāué.

Ngaahi Tokāteline mo ha Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni

  • Naʻe fokotuʻu ʻe he tēvoló ha “fuʻu siasi lahi mo fakalielia” ke “fakakeheʻi ʻa e ngaahi hāʻeleʻanga totonu ʻo e ʻEikí” (vakai, 1 Nīfai 13:1–9, 26–29; 14:9–13).

  • Kuo toe fakafoki mai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi moʻoni mahinongofua mo mahuʻingá ke tokoniʻi kitautolu ke haʻu kiate Ia (vakai, 1 Nīfai 13:20–42).

  • ʻOku tupu mei he lotú ʻa e fakahaá (vakai, 1 Nīfai 15:1–11).

  • ʻOku manatuʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngaahi fuakava mo e fale ʻo ʻIsilelí (vakai, 1 Nīfai 15:12–20).

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

1 Nīfai 13:1–9, 26–29; 14:9–13. Naʻe Fokotuʻu ʻe he Tēvoló ha “Fuʻu Siasi Lahi mo Fakalielia” ke “Fakakeheʻi ʻa e Ngaahi Hāʻeleʻanga Totonu ʻo e ʻEikí”

Fakamatalaʻi ange naʻe maʻu ʻe Nīfai ha mata-meʻa-hā-mai ʻa ia naʻá ne mamata ai ki he kahaʻu ʻo hono kakaí pea mo e kakai ʻo Leimana mo Lēmiuelá. Naʻá ne mamata ʻi heʻene mata-meʻa-hā-maí ni ki hono “fokotuʻu ʻo ha fuʻu siasi lahi” (1 Nīfai 13:4). Tuku ke lau ʻe he kau akó ʻa e 1 Nīfai 13:5–9, 26–29, mo kumi e ngaahi ʻulungāanga ʻo e siasí ni. Hiki e ngaahi ʻulungāanga ko ʻení he palakipoé (pe kole ki ha tokotaha ako ke ne hiki).

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻikai ʻuhinga e ongo kupuʻi lea ia ko e “fuʻu siasi lahi mo fakalieliá” mo e “siasi ʻo e tēvoló” ki ha siasi. Ke tokoni ke mahino ʻeni ki he kau akó, fakaafeʻi kinautolu ke nau lau ʻa e lea ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī he peesi 31 ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻiloʻi ʻoku fokotuʻutuʻu ʻe Sētane ʻene kau taú ke taki kitautolu mei he ʻOtuá?

  • Naʻe fakahā ʻe he ʻāngeló kia Nīfai ʻoku ua pē ʻa e siasí (vakai, 1 Nīfai 14:10). Ko e hā e ngaahi founga ʻoku moʻoni ai ʻa e lea ko ʻení? ʻE lava fēfē ke tau fakapapauʻi ʻoku tau kau ki he siasi ʻo e Lami ʻa e ʻOtuá?

1 Nīfai 13:20–42. Kuo Toe Fakafoki Mai ʻe he ʻEikí ʻa e Ngaahi Moʻoni Mahinongofua mo Mahuʻingá ke Tokoniʻi Kitautolu ke Haʻu kiate Ia

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau angé ʻoku ʻalu ki he toketaá koeʻuhí he ʻoku puke. Lolotonga e fai hono siví, ʻoku fakapapauʻi ʻe he toketaá ʻa e meʻa ʻoku puke aí peá ne tohi ʻa e faitoʻo ki aí ʻi ha laʻipepa. Ka ʻoku hanga ʻe he tokotaha huʻivaí ia ʻo liliu e faitoʻo naʻe tohiʻi ʻe he toketaá.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e meʻa ʻe hoko ki hoʻo puké tupu mei he liliu ko ʻeni naʻe faí?

Kole ki he kau akó ke nau lau ʻa e 1 Nīfai 13:20–29. Hili iá pea fai e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOku tatau fēfē ʻa e fakamatala ko ʻení mo e fakatātā ʻo hono liliu ʻe ha tokotaha huʻivai ʻa e faitoʻo naʻe tohiʻi ʻe ha toketā?

  • ʻOku ʻuhinga e veesi 23 ki he Tohi Tapú. Ko e hā e ngaahi foʻi lea ʻi he veesi ko ʻení ʻoku ʻuhinga ki he Tohi Tapú?

  • Fakatatau ki he veesi 23–25, ko e hā e meʻa naʻe ʻi he Tohi Tapú ʻi he fuofua taimi naʻe ʻomi aí?

  • Ko hai naʻá ne fai e ngaahi liliu mamafa ko ʻeni ki he Tohi Tapú? Ko e hā e meʻa naʻa nau toʻó? Ko e hā ʻenau ngaahi taumuʻá? (Vakai, veesi 26–29; vakai foki ki he lea naʻe fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá he peesi 624 ʻi he Bible Dictionary.)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau ʻa e 1 Nīfai 13:34–39.

  • Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā e meʻa naʻe fie maʻu ke toe fakafoki maí?

  • Ko e hā nai e “ngaahi tohi kehe” ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e veesi 39, ke tānaki atu ki he Tohi ʻa Molomoná?

  • Kuo tākiekina fēfē hoʻo fakamoʻoní ʻe he ngaahi moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo e ngaahi tohi folofola kehe ʻa e Siasí?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau huke ki he peesi 34 ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó. Kole ange ke nau lau ʻa e lea ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausí mo e fakamatala mei he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá ʻo fekauʻaki mo e feituʻu ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi moʻoni mahinongofua mo mahuʻinga kuo toe fakafoki mai ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. (ʻOku maʻu foki e lea ʻa Palesiteni Fausí ʻi he DVD ʻoku ʻoatu fakataha mo ʻení A.)

Fakaafeʻi ha taha ako ke ne lau ʻa e 1 Nīfai 13:40–41.

  • ʻOku fakamoʻoniʻi fēfē ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa hono moʻoni ʻo e Tohi Tapú? (Vakai foki, Molomona 7:8–9.)

  • ʻOkú ke fakakaukau ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e pehē kuo “fakatahaʻi [ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú] ke na tahá”?

  • Te tau fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke ne fakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi moʻoni ʻoku ʻi he Tohi Tapú?

1 Nīfai 14. ʻE Ikuna ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he Ngaahi ʻAho Fakaʻosí

ʻEke ange ki he kau akó pe ʻoku nau pehē ko e hā ha lau ʻa ha palōfita mei he kuohilí ki he ngaahi tuʻunga fakalaumālie ʻo hotau kuongá ni ʻi haʻane mamata mai ki ai ʻi ha mata-meʻa-hā-mai. Hiki fakanounou pē ʻenau ngaahi talí ʻi he palakipoé.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakavave hifo pē ʻa e 1 Nīfai 14 ke nau sio pe ʻoku fēfē ʻenau ngaahi talí ʻi hono fakafehoanaki atu ki he mata meʻa-hā-mai ʻa Nīfai ʻo kau ki he ngaahi ʻaho kimui ní. ʻE fie maʻu ke ke tokoniʻi kinautolu ke nau sio naʻe fakamatalaʻi ʻe Nīfai ʻa e mālohi fakalaumālié pea pehē ki he fakaʻauha fakalaumālié mo e nofo pōpulá (ke fakatātā ʻaki, vakai ki he veesi 7, 14, mo e 17).

Naʻe mamata ʻa Nīfai ʻi he konga kimuʻa ʻo e mata-meʻa-hā-maí ki hono fakaʻauha hono hakó. Ka ʻi he konga ko ʻeni ʻo e mata-meʻa-hā-maí, naʻá ne mamata ai ki he ikuna ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Tuku ke lau ʻe he kau akó ʻa e 1 Nīfai 14:10–17.

  • Fakatatau ki he mata-meʻa-hā-mai ʻa Nīfaí, ʻe maʻu ʻi fē ʻa e Siasi ʻo e Lamí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí? ʻE fēfē hono lahí ʻi hono fakafehoanaki ki he māmaní fakakātoa? (Vakai, veesi 12.)

  • ʻE tali fēfē ʻe he kau faiangahala mo anga fakamāmaní ʻa e Siasi ʻo e Lamí? (Vakai, veesi 13.)

  • Ko e hā e meʻa ʻe ua ʻe fakamahafu ʻaki ʻa e Siasi ʻo e Lamí ko hono maluʻí? (Vakai, veesi 14.)

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau ʻiloʻi ʻe iku pē ʻo ikuna e ngāue ʻa e ʻOtuá?

  • Naʻe malava fēfē ke tokoniʻi ʻe he ʻilo ko ʻení ʻa Nīfai ʻi heʻene fetaulaki mo e ngaahi ʻahiʻahi pea mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí?

1 Nīfai 15:1–11. ʻOku Taki atu ʻe he Lotú ki he Fakahaá

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau ʻa e 1 Nīfai 15:1–3 pea fakamatala ki hono ʻuhinga ʻoku nau pehē ai naʻe ʻikai mahino kia Leimana mo Lēmiuela ʻa e ngaahi akonaki ʻa ʻena tamaí. Hiki e ngaahi tali ʻa e kau akó he palakipoé.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e 1 Nīfai 15:6–9. Kole ki he fānau akó kātoa ke nau fakakaukau ki ha ngaahi founga ʻoku faitatau ai ha kakai ʻi he ʻahó ni mo Leimana pea mo Lēmiuela ʻi heʻenau angafai ki he ʻOtuá.

Mahalo te ke fie fakamahinoʻi ange ʻoku tokolahi ha kakai ʻoku nau moʻui ʻo ʻikai ke nau feinga ke fakafeʻungaʻi kinautolu ke nau ongoʻi e ueʻi ʻa e laumālié. Ko e tokolahi ʻo e kakai ko ʻení ʻoku ʻikai ke nau faiangahala pe angatuʻu, ka ko e ʻikai pē ke nau ako ke fai e finangalo ʻo e ʻEikí.

Vahevahe ange ʻa e ngaahi lea ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá he peesi 36 ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó. Hili iá pea fai e ngaahi fehuʻi ko ʻení ki he kau akó:

  • Ko e hā e ngaahi founga naʻe fakatātā ʻaki ʻe Nīfai e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení?

  • Ko e hā hono ola ʻo e holi ʻa Nīfai ke ʻiloʻi e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá?

  • Ko e hā e talaʻofa naʻe fai ʻe he ʻEikí ʻo fekauʻaki mo ʻetau malava ko ia ke ʻiloʻi ʻa ʻEne ngaahi foungá? (Lolotonga ko ia hono aleaʻi ʻe he kau akó ʻa e fehuʻi ko ʻení, ʻe lava ke ke ʻoange ke nau lau ha niʻihi pe ko hono kotoa ʻo e ngaahi potufolofola ko ʻení: Sēmisi 1:5 ; 1 Nīfai 10:19; T&F 88:63–64; 121:26–33.)

  • ʻI heʻetau fekumi ke ʻiloʻi e finangalo ʻo e ʻOtuá, ko e hā ha ngaahi founga pau ʻe lava ke lahi ange ai ʻetau tatau mo Nīfaí pea siʻisiʻi ange ʻetau tatau mo Leimana mo Lēmiuelá?

Lau mo e kau akó ʻa e 1 Nīfai 15:10–11. ʻAi ke nau talamai ha meʻa ʻe fā naʻe pehē ʻe Nīfai ke fai ʻe Leimana mo Lēmiuela ke na maʻu ai ʻa e ʻilo fakalaumālie mei he ʻEikí. (Ke ʻoua ʻe fakafefeka hona lotó, ke kole ʻi he tui, ke tui te na maʻu, pea ke na tauhi faivelenga ʻa e ngaahi fekaú.)

  • ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau fai e meʻa ko ʻeni ʻe faá ke tau maʻu ha ngaahi tali ki heʻetau ngaahi lotú?

1 Nīfai 15:12–20. ʻOku Manatuʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne Ngaahi Fuakava mo e Fale ʻo ʻIsilelí

Ko ha kaveinga ʻoku toutou hā ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa hono manatuʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngaahi fuakava mo e fale ʻo ʻIsilelí. ʻE toki hoko ʻa e taimi ʻe tānaki fakataha ai ʻa ʻIsileli pea huhuʻi ʻe he Fakamoʻuí. Fokotuʻu ange ki he kau akó ke nau siofi angé ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi hono kotoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻE lava pē ke ke talaange ʻoku toe hā pē ʻa e fakatātā ʻo e ʻakau ko e ʻōlivé he 1 Nīfai 15 ʻi he talanoa fakatātā ʻo e ʻakau ko e ʻōlivé ʻi he Sēkope 5.

ʻI he 1 Nīfai 15:7, ko e hā e ngaahi konga ʻo e ngaahi akonaki ʻa Līhaí naʻe ʻikai mahino kia Leimana mo Lēmiuelá?

Tohiʻi he palakipoé ʻa e ʻakau ko e ʻōlivé. Tuku ke lau ʻe he kau akó ʻa e 1 Nīfai 15:12 pea kumi pe ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ʻakau ko e ʻōlivé.

  • Ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ʻakau ko e ʻōlivé? (Tohiʻi he palakipoé, ʻakau ko e ʻōlivé = fale ʻo ʻIsilelí.)

  • Naʻe anga fēfē “hono fesiʻi [ʻo e hako ʻo Līhaí] mei he fale ʻo ʻIsilelí”?

Tuku ke lau ʻe ha tokotaha ako ʻa e 1 Nīfai 15:13.

  • Fakatatau kia Nīfai, ko e fē taimi ʻe ʻave ai ʻa e ongoongoleleí ki he hako ʻo Līhaí? Ko hai te ne ʻave ʻa e ongoongoleleí kiate kinautolú?

Tohiʻi ʻa e Kakai Senitailé he palakipoé. Fakamatala ange ʻoku lahi e ʻuhinga ʻo e foʻi lea ko ʻení. ʻE lava pē ke ʻuhinga ki he kakai ʻoku ʻikai ʻo e hako ʻo ʻIsilelí, kakai ʻoku ʻikai ko e Siu, pe ki he ngaahi puleʻanga ʻoku ʻikai ke nau maʻu ʻa e ongoongoleleí (vakai, Bible Dictionary, “Gentile”; Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Senitailé, kau,” scriptures.lds.org; vakai foki, T&F 109:60–62). ʻAi e kau akó ke nau toe vakai ki he 1 Nīfai 15:13. ʻOku ʻuhinga e foʻi leá ʻi he veesi ko ʻení ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ki he kakai naʻa nau nofo ʻi ha puleʻanga Senitaile ʻi he taimi naʻe Toe Fakafoki Mai ai e ongoongoleleí. Vahevahe mo kinautolu ʻa e ngaahi lea ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī he peesi 36 ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó.

Taki e tokanga ʻa e kau akó ki he kupuʻi lea ko e “fakahoko ʻo e ngaahi vaʻa totonú.”

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā hono fakahoko ʻo ha vaʻá?

Ka ʻaonga pea fakamatalaʻi ange ko hono fakahoko ʻo ha vaʻá ko hono fakahū ha vaʻa ʻo ha fuʻu ʻakau ʻe taha ki ha fuʻu ʻakau ʻe taha. ʻOku fafangaʻi leva ʻa e vaʻa naʻe fakahokó ʻe he fuʻu ʻakaú pea hoko ko e konga totonu pē ʻo e fuʻu ʻakaú.

Talaange ʻoku fakamatala ʻi he 1 Nīfai 15:14 ʻa e founga ʻe fakahoko ai ʻa e hako ʻo Līhaí ki he fuʻu ʻakau ko e ʻōlivé, pe ko e fale ʻo ʻIsilelí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau ʻa e 1 Nīfai 15:14–16. Kole ange ke nau fakamatalaʻi fakanounou e ngaahi vēsí ni ʻi he lea pē ʻanautolu. ʻE lava pē ke ke fai ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:

  • ʻOku anga fēfē hono “fakahoko” pe tānaki ha kakai ʻi heʻenau “maʻu ʻa e ʻilo ki honau Huhuʻí”?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke mahino kiate kitautolu “ ʻa e ngaahi tefitoʻi meʻa ʻo ʻene tokāteliné”?

  • ʻOku fafangaʻi fēfē kitautolu ʻi heʻetau kau ki he Siasí?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakamatala ki he taimi naʻe “fakahoko” ai kinautolu ki he Siasí pe taimi naʻa nau tokoniʻi ai ha taha kehe ke ne maʻu ʻa e tāpuaki ko iá.

1 Nīfai 15:24. ʻOku Fakamālohia Kitautolu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi Heʻetau Fehangahangai mo e Ngaahi Ngahau Vela ʻa e Tēvoló

Fekau e kau akó ke nau sio ki he 1 Nīfai 15:24 pea tuku ke nau laineʻi ʻa e kupuʻi lea ko e “ngaahi ngahau velá.” Hili iá pea fakaafeʻi kinautolu ke nau fakatatau mo ʻai ke fefakamoʻoniʻaki ʻa e veesi ko ʻení mo e ʻEfesō 6:16 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 27:17.

  • Ko e hā ha ngaahi “ngahau vela” ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi māmani he ʻahó ni?

  • Ko e hā e meʻa naʻe fakatokanga mai ʻi he 1 Nīfai 15:24 ʻe hoko ko e ola ʻo ʻetau fakavaivai ki he ngaahi ngahau vela ʻa Sētané?

  • Ko e hā e ngaahi founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe he folofola ʻa e ʻOtuá ke tau matuʻuaki ʻa e ngaahi ngahau vela ʻa e filí?

Te ke lava ʻo fakakamatalaʻi fakanounou ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻaki ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá (ʻoku maʻu foki ʻi he DVD ʻoku ʻomai fakataha mo ʻení B):

“ ʻOku [matuʻuaki] ʻe he kau ākonga moʻoní ʻa e ngaahi ngahau vela ʻa e filí ʻaki ʻenau hiki hake ʻa e pā ʻo e tuí ʻi he nima ʻe taha, lolotonga iá ʻoku nau piki ki he vaʻa ukameá ʻaki ʻa e nima ʻe tahá (vakai, ʻEfesō 6:16; 1 Nīfai 15:24; T&F 27:17). ʻOku ʻikai totonu ke ʻi ai ha maʻuhala; ʻe fakatou ngāue ʻa e ongo nimá!” (ʻi he Conference Report, Apr. 1987, 87; pe Ensign, May 1987, 70).

Fakaafeʻi e kau akó ke nau vahevahe mai e founga kuo tokoniʻi ai kinautolu ʻe heʻenau tuí mo e mahino kiate kinautolu ʻa e folofolá ke tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí.

Fai hoʻo fakamoʻoní ki hono mahuʻinga ʻo e ngaahi folofolá mo e founga ʻoku nau tokoniʻi ai kitautolu ke tau matuʻuaki e ngaahi ngahau vela ʻa Sētané.

Paaki