‘Inisititiuti
Vahe 43: 3 Nīfai 18–19


Vahe 43

3 Nīfai 18–19

Talateú

ʻOku tau lau ʻi he 3 Nīfai 18–19, ki ha ngaahi akonaki mei he Fakamoʻuí ʻo kau ki he sākalamēnití, lotú, mo e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI hono ako fakalelei ʻe he kau akó ʻa e ngaahi akonaki ko ʻení, ʻe toe mahino lelei ange kiate kinautolu hono ʻuhinga ʻoku nau maʻu ai ʻa e sākalamēnití. Te nau ako ʻa e founga ke nau ʻunuʻunu ofi ange ai ki heʻenau Tamai Hēvaní ʻi he lotú mo e founga te nau maʻu fakaʻaho ai ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ngaahi Tokāteline mo ha Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni

  • ʻOku ʻomi ʻe heʻetau moʻui taau ke maʻu ʻa e sākalamēnití ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, 3 Nīfai 18:1–14, 28–32).

  • ʻOku tokoni ʻa e ngaahi lotu ʻoku fai ʻi he tuí ke fakahoko ʻetau ngaahi holi māʻoniʻoní pea tau fakaʻehiʻehi ai mei hono kākaaʻi kitautolu ʻe Sētan (vakai, 3 Nīfai 18:15–21).

  • ʻOku totonu ke fakafeohi e kāingalotu ʻo e Siasí ki he kakai kotoa pē (vakai, 3 Nīfai 18:22–32).

  • ʻOku foaki kiate kitautolu ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau holi ki aí mo ʻetau moʻui taau ke maʻu iá (vakai, 3 Nīfai 19:6–13, 20–21).

  • Ko Sīsū Kalaisi ʻa hotau taukapo ki he Tamaí (vakai, 3 Nīfai 19:15–23).

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

3 Nīfai 18:1–14, 28–32. ʻOku ʻOmi ʻe Heʻetau Moʻui Taau ke Maʻu ʻa e Sākalamēnití ʻa e Takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

Lau mo e kau akó ʻa e 3 Nīfai 18:1–14, 28–32. Fakaafeʻi kinautolu ke nau kumi ha ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻo ʻoua naʻa toe siʻi hifo ʻi he nimá naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻo kau ki he sākalamēnití. Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻa e ngaahi moʻoni naʻa nau maʻú. Kole ki ha taha ako ke ne hiki e ngaahi moʻoni ko ʻení he palakipoé.

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē ʻoku fehokotaki vāofi ʻa ʻetau moʻui taau ke maʻu ʻa e sākalamēnití mo ʻetau maʻu ko ia ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní:

“Ko e taimi ʻoku tau maʻu ai ʻi he taau mo feʻunga ʻa e mā mo e vai kuo fakatapuí, ko e fakamanatu ʻo e feilaulau ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku tau fakamoʻoniʻi ai ki he Otua ko e Tamaí ʻoku tau loto fiemālie ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Hono ʻAló, pea manatu maʻu ai pē kiate Ia, mo tauhi ʻEne ngaahi fekau ʻa ia kuó Ne tuku kiate kitautolú. Kapau te tau fai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení te tau maʻu maʻu ai pē [ʻa] Hono Laumālié” (ʻi he Conference Report, Apr. 1998, 20; pe Tūhulu, Siulai 1998, 19).

Kole ki he kau akó ke lau ʻa e ongo lotu tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití ʻi he Molonai 4:3 mo e 5:2. Poupouʻi kinautolu ke fakaʻilongaʻi e meʻa ʻoku talamai ʻe he ongo vēsí ni kuo pau ke tau fai ka tau maʻu ai ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Tuku ke nau vahevahe ʻenau ngaahi talí.

  • ʻE tataki fēfē kitautolu ʻe heʻetau “manatu maʻu ai pē” ki he fakamoʻuí ke “ ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa hono Laumālié”?

Fakakaukau ke ke fakalotolahiʻi e kau akó ke lau ʻa e lea ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻi he peesi 363–64 ʻi he tohi lēsoni maʻá e tokotaha akó. ʻOku fakamatala ʻa ʻEletā ʻOakesi ʻi he lea ko ʻení ki he fehokotaki hono maʻu ʻi he moʻui taau ʻo e sākalamēnití mo hono maʻu e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló.

3 Nephi 18:15–21. ʻOku Tokoni ʻa e Ngaahi Lotu ʻOku Fai ʻi he Tuí ke Fakahoko ʻEtau Ngaahi Holi Māʻoniʻoní pea Tau Fakaʻehiʻehi ai mei Hano Kākaaʻi Kitautolu ʻe Sētane

Fakamatala ange ʻoku tupu ʻa e ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mei hotau vā fetuʻutaki mālohi mo e ʻOtuá ʻi he lotú.

  • Ko e hā hono faikehekehe ʻo e lotú mo e lea pē ʻo fai ha lotú?

  • Kuo fakamālohia fēfē nai koe ʻe he lotú?

Kole ki ha toko taha ako ke ne lau ʻa e 3 Nīfai 18:15, 18.

  • Ko e hā e meʻa ʻoku fekauʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻi he ongo veesi ko ʻení ke tau faí? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki ha hā ʻa e “leʻo mo lotu maʻu ai peé”? ʻOku tokoni fēfē ʻeni ke tau tekeʻi ʻaki ʻa e ʻahiʻahí?

  • Hili hono fekau ʻe he Fakamoʻuí ʻEne kau ākonga ʻe toko hongofulu mā uá ke nau “leʻo mo lotu maʻu ai peé,” naʻá Ne fai ʻa e fekau tatau ki he kakai kotoa pē (vakai, 3 Nīfai 18:15–18). Ko e hā ʻe lava ke ke ako mei he foʻi moʻoni ko ia naʻe akonaki ʻaki ʻe he Fakamoʻuí ki he kau ākongá mo e kakaí fakatouʻosi ke nau “leʻo mo lotu maʻu ai pē”?

Kole ki ha toko taha ako ke ne lau ʻa e 3 Nīfai 18:19–21. Kole leva ki he kau akó ke nau toe lau ʻa e veesi 20: “Pea ʻilonga ha meʻa te mou kole ki he Tamaí ʻi hoku hingoá, ʻa ia ʻoku totonú, ʻo tui te mou maʻú, vakai ʻe foaki ia kiate kimoutolu.” Fakakaukauʻi hano fakaʻaongaʻi e ngaahi fehuʻi ko ʻeni ke aleaʻí ke tokoni ki he kau akó ke nau toe fakakaukau lahi ange ki he veesi ko ʻení:

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke tau lotu ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí?

  • ‘Okú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e kupuʻi lea ʻi he potufolofola ko ʻení ko e “ʻa ia ʻoku totonú”? Te ke toki lava ʻo tala ki he fānaú ke nau kumi hake ki he Sēmisi 4:3.)

Lau mo e kau akó ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:30.

  • Fakatatau ki he veesi ko ʻení, ko e hā ʻa e kī ki hono kole ʻo e meʻa ʻoku totonú?

Fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kau akó, naʻa mo ha kole ʻoku fai ʻi he ʻofá, hangē ko e kole ke fakamoʻui ha mēmipa ʻo e fāmilí, kuo pau ke fakatatau ia ki he finangalo ʻo e ʻEikí kae lava ke totonu.

Vahevahe ʻa e fakamoʻoni ko ʻeni ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008), ko e Palesiteni hono 15 ʻo e Siasí:

“ ʻOku moʻui ʻa e ʻOtua, ko ʻetau Tamai Taʻengatá. Ko Ia ʻa e Tupuʻanga mo e Pule ʻo e ʻunivēsí ka ko ʻetau Tamaí Ia. Ko Ia ʻa e Māfimafí pea māʻolunga ʻi he meʻa kotoa pē. ʻE lava ʻo aʻu kiate Ia ʻi he lotú. … ʻOkú Ne fanongo nai ki he lotu ʻa ha kiʻi tamasiʻi? ʻIo, ʻokú Ne fanongo ki ai. ʻOkú Ne tali nai? ʻIo, ʻokú Ne tali ia. ʻOku ʻikai hoko maʻu pē ʻi he founga ʻoku tau fakaʻamu ki aí, ka ʻokú Ne tali mai. ʻOkú Ne fanongo pea tali ki ai” (Teachings of Gordon B. Hinckley [1997], 468).

Fakakaukau ke fakaafeʻi ha toko taha ako pe tokolahi ange ai ke vahevahe ha ngaahi meʻa naʻe hoko ʻa ia ne maʻu ai ha ngaahi tali ki ha lotu naʻe fai. (Tokanga ki he natula fakatāutaha ʻo e lotú.) Vahevahe hoʻo fakamoʻoní ki he founga ʻoku tataki mo faitāpuekina ai kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ʻi he taimi ʻoku tau lotu ai kiate Ia ʻi he tuí.

3 Nīfai 18:22–32. ʻOku Totonu ke Fakafeohi ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí ki he Kakai Kotoa Pē

Fakamanatuʻi ange ki he kau akó kuo kole mai ʻa e kau taki ʻo e Siasí ke tau ala atu ʻo tokoniʻi ʻa e kāingalotu māmālohí, kāingalotu foʻoú, pea mo kinautolu ʻoku ʻikai kau ki he Siasí. ʻOku ʻikai ke foʻou ʻa e faleʻi ko ʻení. ʻAi ke lau ʻe he kau akó ʻa e 3 Nīfai 18:22–25.

  • ʻI he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā e meʻa ʻoku fekauʻi ke fai ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí?

Naʻe fai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ha faleʻi ʻo pehē:

“ ʻI he fakautuutu ai pē ke tokolahi e kau papi uluí, kuo pau ke fakautuutu ange mo ʻetau ngāue ke tokoniʻi kinautolu ʻi heʻenau fekumi ki honau halá. ʻOku fie maʻu ʻe honau tokotaha kotoa pē ha meʻa ʻe tolu: ha kaungāmeʻa, ha fatongia, pea fafanga ʻaki e “folofola lelei ʻa e ʻOtuá” (Molonai 6:4). Ko hotau fatongia mo e faingamālie ke ʻoange ʻa e ngaahi meʻá ni” (ʻi he Conference Report, Apr. 1997, 66; pe Ensign, May 1997, 47).

Mahalo ʻe ʻaonga foki mo e faleʻi ʻa Palesiteni Hingikelií kiate kinautolu ʻoku teʻeki kau ki he Siasí. Poupouʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki ha taha ʻe lava ke nau fakaafeʻi ke ako lahi ange ki he ongoongoleleí pe kau ki ha fakatahaʻanga pe ʻekitivitī ʻa e Siasí. ʻE lava pē ko e tokotaha ko ʻení mei ha tui fakalotu kehe, ha mēmipa māmālohi ʻo e Siasí, pe ha mēmipa foʻou.

  • Ko e hā hono faikehekehe hono fakaafeʻi mai ha taha ko ha kaungāmeʻa kae ʻikai koeʻuhí ko ha ngāue kuo vahe mai ke te fai?

Vahevahe ʻa e fakalotolahi ko ʻeni meia ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá (ʻoku toe maʻu foki ʻi he DVD ʻoku ʻomai fakataha mo ʻení A):

“ʻE kāinga, ʻoku fakavavevave ʻeku pōpoakí he ʻoku fie maʻu ke tau fakafeohi kakato ki ha tokolahi ange ʻo e kau ului foʻoú pea fakamālohia ha tokolahi ange ʻo kinautolu ʻoku māmālohí. ʻOku ou naʻinaʻi atu ke mou fakatupulaki ʻa e laumālie ʻo e anga fakakaungāmeʻá mo e feohi faka-Kalisitiané ʻi homou ngaahi feituʻú. ʻOku totonu ke ongoʻi ʻe ha tokotaha ului foʻou pe ha mēmipa ne toki fakamālohia mai ʻa e ongo māfana ʻo hono talitali ia ke kau kakato ki he Siasí. ʻOku totonu ke tokangaʻi mo ʻofeina kinautolu ʻe he kāingalotu mo e kau taki ʻo e Siasí ʻo hangē ko ia ne mei fai ʻe Sīsuú” (ʻi he Conference Report, Oct. 1988, 36; pe Ensign, Nov. 1988, 29).

Poupouʻi e kau akó ke nau fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu ha ngaahi founga te nau lava ke fakafeohi ki he kakai naʻa nau fakakaukau ki aí—ʻo ʻikai koeʻuhí ko hono vahe ke nau ngāue ki ai ka koʻeuhí ko ʻenau ʻofa moʻoni kiate kinautolu. Fokotuʻu ange ki he kau akó ke nau fakafekauʻaki ʻa e 3 Nīfai 18:22–25 mo e Molonai 6:4. Tuku ha taimi ke mou aleaʻi fakakalasi ai ha ngaahi founga ke fakaafeʻi mai ʻaki ha kakai ke kau ki he ʻinisititiutí.

Fakamatala ange ʻe lava ke tau tokoni ke fakahaofi e fānau ʻa e Tamai Hēvaní. Vahevahe ange ʻa e talanoa ko ʻeni kau kia Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻi he taimi naʻá ne taʻu 12 pe 13 aí. Naʻá ne tētē hifo ʻi ha foʻi leta loto fōlahi ʻi he Vaitafe Polovó. ʻI heʻene aʻu mai ki he feituʻu naʻe tafe vave taha ai e vaitafé, naʻá ne sio atu ki ha finemui kuo ʻauhia atu ʻi hono ngaahi ʻau fakatuʻutāmakí. Lau e talanoa ʻi laló, pe ngāue ʻaki ʻa e DVD ʻoku ʻomai fakataha mo ʻení ke mamata ʻa e kau akó ki hono fakamatalaʻi tonu pē ʻe Palesiteni Monisoni ʻa e talanoá B.

“Ne u fanongo ki ha ngaahi kaikaila, ‘Fakahaofi ia! Fakahaofi ia!’ … Ne u sio atu ki he puli hifo e tumuʻaki hono foʻi ʻulú he vaí, ko hono tuʻo tolú ia, ko e ʻalu hifo ki hono faʻitoka ʻi he vaí. Ne u kakapa atu ʻo puke hono louʻulú, peá u fusi hake ia ʻi he tafaʻaki ʻo e foʻi letá ki hoku ongo nimá. Ne māmālie ange tafe ʻa e vaí ʻi he tafaʻaki naʻe mamaha angé ʻi heʻeku ʻaʻalo atu e foʻi letá mo ʻeku uta mahuʻingá ki hono kāinga mo e kaungāmeʻa ne tatali mai ki aí. Naʻa nau fāʻofua ʻi he taʻahine kuo pīponú ʻo ʻuma kiate ia mo ʻenau tangí, ʻFakafetaʻi ki he ʻOtuá! Fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻokú ke hao!’ Naʻa nau fāʻofua leva mo ʻuma kiate au. Ne u mā peá u foki fakavave ki he foʻi letá ʻo hoko atu ʻeku tēteé ki he halafakakavakava he Paʻake Viviená. Naʻe momoko e vaí ka naʻe ʻikai ke u mokosia, he naʻe fakafonu au ʻe ha ongo māfana. Ne u ʻiloʻi kuó u kau ʻi hono fakahaofi ʻo ha moʻui. Ne fanongo ʻa e Tamai Hēvaní ki he ngaahi kailá, ʻFakahaofi ia! Fakahaofi iá!’ peá Ne fakangofua au, ko ha tīkoni, ke u tētē hifo he taimi totonu pē ko ia naʻe fie maʻu ai aú. Ne u ʻilo ʻi he ʻaho ko iá ko e ongo fakaʻofoʻofa taha ʻi he moʻui fakamatelié ko hono ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi kitautolu takitaha ʻe he ʻOtua ko ʻetau Tamai Hēvaní, pea ʻokú Ne angaʻofa ʻo fakangofua kitautolu ke tau ʻinasi ʻi Hono mālohi ke fai fakamoʻuí” (ʻi he Conference Report, Oct. 1995, 65–66; pe Ensign, Nov. 1995, 49).

  • Ko e hā ha ngaahi faitatau ʻokú ke sio ki ai ʻi he meʻa naʻe aʻusia ʻe Palesiteni Monisoni ʻi he vaitafé pea mo ʻetau feohi mo kinautolu ʻoku fie ʻilo ki he Siasí, ko ha kāingalotu foʻou, pe māmālohi?

Kole ha toko taha ako ke ne lau ʻa e 3 Nīfai 18:26.

  • Ko hai ʻoku folofola ki ai ʻa e Fakamoʻuí ʻi hení?

Lau mo e kau akó ʻa e 3 Nīfai 18:28–29.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke mahino ʻoku lea fakahangatonu ʻa e ngaahi veesi ko ʻení ki he kau taki lakanga fakataulaʻeikí kae ʻikai ki he kāingalotu fakalūkufua ʻo e Siasí? (ʻOku ʻikai ke tau ʻi ha tuʻunga ke fakamāuʻi ʻa e taau ʻa ha taha ke ne maʻu ʻa e sākalamēnití. Ko e fatongia ia ʻo e fakafoʻituituí pea mo ʻene pīsopé pe palesiteni fakakoló.)

Lau mo e kalasí ʻa e 3 Nīfai 18:30–32.

  • Ko e hā ha ngaahi fakahinohino pau mei he ngaahi veesi ko ʻení ʻoku totonu ke muimui kotoa ai e kāingalotú? (ʻE lava ke ke hiki e ngaahi tali ʻa e kau akó he palakipoé.)

Tokoniʻi e kau akó ke mahino kiate kinautolu neongo he ʻikai ke nau maʻu e ngaahi uiuiʻi hangē ko e pīsope pe palesiteni fakasiteiki, ka ʻoku nau maʻu e ngaahi faingamālie ke tokoni mo anga fakakaungāmeʻa pea mo lotua e lelei ʻa e niʻihi kehé.

3 Nīfai 19:6–13, 20–21. ʻOku Foaki Kiate Kitautolu ʻa e Takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi Heʻetau Holi Ki Aí mo ʻEtau Moʻui Taau ke Maʻu Iá

Kimuʻa pea fai e kalasí, ʻai ha ʻū tatau ʻo e laʻipepa tufa he peesi 194.

Poupouʻi e tokotaha ako kotoa pē ke ne fakakaukau ki ha faʻahinga meʻa mahuʻinga ʻoku nau loto ke maʻu. Kole ange ke nau fakakaukau ki ha founga ʻe fakakoloaʻi ai ʻenau moʻuí ʻe he meʻa ko iá pea mo e meʻa ʻe fie maʻu ke nau fai ke maʻu aí.

ʻAi ke lau ʻe he kau akó ʻa e 3 Nīfai 19:6–13, 20–21 ke nau sio ki he meʻa naʻe holi lahi taha ki ai e kakaí. Kole ange ke nau fakakaukau ki he founga ʻoku faitāpuekina ai ʻenau moʻuí ʻe he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo e meʻa kuo pau ke nau fai ke maʻu ai ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

  • Ko e hā ne holi ai e kau Nīfai ko ʻení ke foaki kiate kinautolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo lahi ange ia ʻi ha toe meʻa? Ko e hā e meʻa naʻe lava ke fakalahi atu ʻaki ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki heʻenau moʻuí?

  • Ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe he kakaí ke nau maʻu ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní?

  • Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke toe lahi ange ai ʻetau holi ke maʻu e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻuí? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e lotu ke maʻu ha fakahinohino mei he Laumālie Māʻoniʻoní?

Tufa ʻa e laʻipepa tufá. ʻOange ha taimi ke lau ai ʻe he kau akó. Kole ange ke nau kumi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo hā ʻi heʻenau moʻuí, ʻi he moʻui ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí pe ngaahi kaungāmeʻá, pe ʻi he folofolá. ʻOange leva ha faingamālie ke nau fevahevaheʻaki ai e ngaahi meʻa ko ʻení kuo aʻusiá pe ngaahi fakamatala ʻi he folofolá.

3 Nīfai 19:15–23. Ko Sīsū Kalaisi ʻa Hotau Taukapo ki he Tamaí

Tohiʻi e foʻi lea ko e Taukapó he palakipoé.

  • Ko e hā e taukapo? (Ko ha tokotaha ʻokú ne kole ha fakalaloa maʻa ha tokotaha kehe.)

Lau mo e kau akó ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:3–5.

  • ʻOku hoko fēfē ʻa Sīsū Kalaisi ko hotau Taukapó?

Vahevahe ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Filitingi Sāmitá (1876–1972), ko e Palesiteni hono 10 ʻo e Siasí:

“Ko e taukapó ko ha taha ʻokú ne maluʻi pe taukaveʻi ha tokotaha kehe. … Ko e konga ia ʻo e misiona maʻongoʻonga [ʻa Sīsū Kalaisí]. … ʻI he taimi naʻá Ne ʻi he māmaní aí naʻá Ne lotua maʻu pē ʻEne kau ākongá, kole tautapa ki Heʻene Tamaí maʻanautolu, pea talu mei ai mo ʻEne kei kole tautapa pē” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 1:26–27).

  • Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ʻi hoʻo fakakaukau ki he kei hokohoko atu ʻa Sīsū ko ho Taukapo ki he Tamaí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e 3 Nīfai 19:15–23. Aleaʻi fakakalasi leva e ngaahi fehuʻi ko ʻení. (Kapau ʻoku ʻi ai ha fehuʻi ʻa e kau akó ki hono ʻuhinga naʻe lotu ai ʻa e kau ākongá kia Sīsū kae ʻikai ki he Tamaí, sio ki he lea ko ia ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī he peesi 366–67 ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó.)

  • Ko e hā e meʻa naʻe fekauʻi ʻe Sīsū ke fai ʻe he fuʻu kakaí mo ʻEne kau ākongá?

  • Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he lotu ʻa e Fakamoʻuí ʻi he veesi 20–22 ʻo kau ki hono maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní?

  • Ko e hā e meʻa naʻe kole ʻe Sīsū ʻi Heʻene lotu ki Heʻene Tamaí? Ko e hā e meʻa pau naʻá Ne kole ʻo fekauʻaki mo kinautolu te nau fanongo ki he ngaahi lea ʻa ʻEne kau tamaioʻeiki kuo filí?

ʻE lava ke ke fakamahinoʻi ange naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e lotu tatau pē kimuʻa siʻi peá Ne mamahiʻia ʻi he Ngoue ko Ketisemaní (vakai, Sione 17). “E ala maʻu ʻe he kau akó ha toe mahino kehe ʻi haʻanau fakafehoanaki ʻa e Sione 17:11, 20–23 mo e 3 Nīfai 19:20–23. Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha ʻilo ʻe ua mei he ongo lotu ko ʻení. ʻAi ke lau ʻe he kau akó ʻene fakamatala he peesi 368 ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó.

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ke taha mo e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisí? ʻOku ʻuhinga ki he hā ke taha mo e tokotaha takitahá?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he ongo fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e fē ha taimi kimuí ni mai kuó ke ongoʻi ai ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní? Ne tataki fēfē koe ʻe he meʻa naʻá ke aʻusiá ke ke ongoʻi ʻa e Fakamoʻuí pea mo kinautolu ʻoku mou feohí?

Hili hono ʻoange ha taimi feʻunga ke fakalaulauloto ai e kau akó ki he ongo fehuʻí ni, fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe mai ʻenau ngaahi fakakaukaú. ʻE lava ke ke vahevahe foki mo hoʻo ngaahi fakakaukau ʻaʻaú.

Laʻipepa Tufá

Ngaahi Founga ʻOku Tāpuakiʻi Ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻEtau Moʻuí

“ ʻE lava ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakahinohinoʻi mo takiekina ʻetau ngaahi ngāue fakaʻahó ki he leleí” (Richard G. Scott, ʻi he Conference Report, Oct. 2001, 107; pe Liahona, Sānuali 2002, 87).

“[Ko e] Laumālie Māʻoniʻoní … ko e tupuʻanga ia ʻo ʻetau fakamoʻoni ki he Tamaí pea mo e ʻAló” (Robert D. Hales, ʻi he Conference Report, Oct. 2000, 6; pe Liahona, Sānuali 2001, 8).

“ ʻOku tau fie maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko hotau takaua maʻu pē ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fili ʻa e ngaahi meʻa ʻoku lelei ange ʻi he ngaahi fili ʻoku tau fehangahangai fakaʻaho mo iá … ʻOku tokoniʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻi heʻenau maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke nau fai ʻa e ngaahi fili ʻoku fakapotopotó—ʻa e ngaahi fili ko ia te ne tokoniʻi kinautolu ke nau foki hake mo honau ngaahi fāmilí ki heʻenau Tamai ʻi Hēvaní pea mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻo nofo fakataha mo Kinaua ʻo taʻengata” (Robert D. Hales, ʻi he Conference Report, Oct. 2000, 6; pe Liahona, Sān 2001, 8).

“ ʻOku fehangahangai maʻu pē ʻa ʻetau kau talavoú mo e kau finemuí mo e ngaahi meʻa palakū ʻo e māmaní. ʻOku hanga ʻe heʻenau feohi mo e Laumālié ʻo ʻoange kiate kinautolu ʻa e ivi ke nau lava ʻo fakafepakiʻi ʻaki ʻa e koví, pea ʻo ka fie maʻu, ke nau fakatomala ai pea foki ki he hala hangatonu mo fāsiʻí. … ʻOku tau fie maʻu kotoa pē ʻa e maluʻi ko ia ʻoku maʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní” (Robert D. Hales, ʻi he Conference Report, Oct. 2000, 6; pe Liahona, Nōv 2000, 8).

“ ʻOku tokoni e meʻafoaki [ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní] … ke mahino ai kiate kitautolu ʻa e tokāteliné pea tau ngāue fakafoʻituitui ʻaki ia” (Russell M. Nelson, ʻi he Conference Report, Oct. 2000, 19; pe Liahona, Sān 2001, 21).

“ ʻE hanga ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakahinohinoʻi ʻa kitautolu ʻi he meʻa te tau lea ʻakí” (Henry B. Eyring, ʻi he Conference Report, Oct. 1997, 114; pe Tūhulu, Sān 1998, 107).

“ ʻOku ʻikai mo ha tāpuaki maʻongoʻonga ange ʻe lava ke tau maʻu ʻi heʻetau moʻuí ka ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní—ʻoku tataki kitautolu, maluʻi kitautolu, pea faitāpuekina kitautolu ʻe he takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Gordon B. Hinckley, Teachings of Gordon B. Hinckley, [1997], 259).

Founga ke Fakaafeʻi Mai ʻAki ʻa e Laumālié

“ ʻOku ʻomi ʻe hono ako faivelenga ʻo e folofolá ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolu” (Henry B. Eyring, ʻi he Conference Report, Apr. 2004, 16; pe Liahona, Mē 2004, 18).

“[ʻOku hanga ʻe he] lotu tautapa fakaʻahó ʻo fakaafeʻi mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Kapau ʻe ʻikai te tau kole ʻi he lotu,ʻe ʻikai pē haʻu Ia, pea kapau ʻe ʻikai ke fakaafeʻi Ia, ʻe ʻikai pē nofo mai Ia” (Henry B. Eyring, ʻi he Conference Report, Oct. 1997, 115; pe Tūhulu, Sān 1998, 107).

“Kapau te tau talangofua ki he finangalo ʻo ʻetau Tamai ʻi Hēvaní, ʻe ʻiate kitautolu maʻu pē ʻa e meʻafoaki mahuʻinga ko ʻeni ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Robert D. Hales, ʻi he Conference Report, Oct. 2000, 6; pe Liahona, Nōv 2001, 8).

Paaki