‘Inisititiuti
Vahe 6: 1 Nīfai 19–22


Vahe 6

1 Nīfai 19–22

Talateú

ʻI hoʻo akoʻi e lēsoni ko ʻení, te ke tataki ha fealēleaʻaki ʻo kau ki he 1 Nīfai 19–20, ʻa ia ʻoku fakaʻaongaʻi ai ʻe Nīfai e ngaahi lea ʻa e palōfita ko ʻĪsaiá. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke taukei ʻi he ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá kae toki lava ke ke akoʻi. ʻI hoʻo ako e folofolá ʻi he faʻa lotu pea fakaʻaongaʻi e tokoni ʻoku ʻoatu ʻi he lēsoni ko ʻení mo e tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó, te ke lava pē ke akoʻi ia ʻaki ʻa e mālohi mo e loto vēkeveke (vakai, “Talateu ki he Ngaahi Tohi ʻa ʻĪsaiá,” he peesi 48–50 ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokoaha akó).

Naʻe lau ʻe Nīfai e ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá koeʻuhí ke ne lava ʻo “fakalotoʻi kakato ange ʻapē [hono kakaí] ke tui ki he ʻEiki ko honau Huhuʻí” (1 Nīfai 19:23). ʻI hono vahevahe ʻe Nīfai ʻa e ngaahi kikite ʻa ʻĪsaiá, naʻá ne akonaki ai ʻo pehē neongo ʻe hoko mai e ngaahi fakaevahá ki he māmaní ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, “ ʻoku ʻikai ʻaonga ke manavahē ʻa e kau māʻoniʻoní” he ʻe “ maluʻi [kinautolu ʻe he ʻEikí] ʻaki hono māfimafí” (1 Nīfai 22:17). Fekumi ki ha ngaahi founga ke vahevahe ai ʻa e akonaki ko ʻení mo ha ngaahi akonaki kehe ʻa ia ʻe fakafiemālie mo fakamālohia ai hoʻo kau akó. ʻI hono tataki koe ʻe he Laumālié, te ke lava ʻo tokoniʻi hoʻo kau akó ke nau sio ki he founga o hono fakamoʻoniʻi ʻe ʻĪsaia ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne ngaahi fengāueʻaki mo e fale ʻo ʻIsilelí, ʻo tatau pē ʻi he kuonga muʻá pea mo e ʻaho ní.

Ngaahi Tokāteline mo ha Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni

  • Ko e taumuʻa hono tauhi ʻe Nīfai ʻene lekōtí ke fakalotoʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau manatuʻi honau Huhuʻí (vakai, 1 Nīfai 19).

  • ʻOku totonu ke tau fakatatau e folofolá kiate kitautolu ke ʻaonga pea tau ako ai (vakai, 1 Nīfai 19:23–24).

  • ʻOku fakamaʻa ʻe he ʻEikí ʻa Hono kakaí ʻi he afi kakaha ʻo e faingataʻaʻiá (vakai, 1 Nīfai 20).

  • Naʻe talaʻofa ʻa e ʻEikí ʻe toe fakafoki mai ʻa e ongoongoleleí pea tānaki fakataha ʻa ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní (vakai, 1 Nīfai 21:18–25; 22:7–22).

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

1 Nīfai 19. Ko e Taumuʻa hono Tauhi ʻe Nīfai ʻEne Lekōtí ke Fakalotoʻi e Niʻihi Kehé ke nau Manatuʻi Honau Huhuʻí

Fekau e kau akó ke nau lau fakalongolongo pē ʻa e 1 Nīfai 19:1–5 pea kumi ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení. ʻE lava pē ke ke hiki e ngaahi fehuʻí he palakipoé.

  • Ko e seti ʻe fiha ʻo e ngaahi lauʻi peleti naʻe ngaohi ʻe Nīfaí?

  • Ko e hā e ngaahi meʻa naʻe faikehekehe ai e ongo seti ko ʻeni ʻo e ngaahi lauʻi peletí?

  • Ko e seti fē ʻo e ngaahi lauʻi peletí ʻoku maʻu mei ai ʻa e 1 Nīfaí? ʻOku tau ʻiloʻi fēfē ia?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e 1 Nīfai 19:6.

  • Hili hono fakamatalaʻi ʻe Nīfai e ngaahi lauʻi peleti īkí mo e ngaahi meʻa ʻoku hiki aí, ko e hā e meʻa naʻá ne pehē te ne tohi ʻo kau ki aí?

Fekau e vahe ua ʻe taha ʻo e kalasí ke nau lau fakalongolongo pē ʻa e 1 Nīfai 19:7–9 pea lau fakalongolongo ʻe he vahe ua ʻe tahá ʻa e 1 Nīfai 19:10–12. Tuku ke talamai ʻe he kau akó ʻa e ngaahi kupuʻi lea kau ki he Fakamoʻuí ʻoku nau ongoʻi ʻoku mahuʻingamālie taha ʻi he ngaahi potufolofola naʻe vahe ange kiate kinautolú. Hili iá pea fehuʻi ange pe ko e hā hono ʻuhinga naʻa nau fili ai e ngaahi kupuʻi lea ko iá. Vahevahe hoʻo fakamoʻoní ki he misiona ʻo e Fakamoʻuí ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he ngaahi veesi ko ʻení.

Kole ki ha taha ako ke ne lau ʻa e 1 Nīfai 19:18.

  • Ko e hā e taumuʻa hono hiki ʻe Nīfai e ngaahi akonakí ni?

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke manatuʻi ʻa e ʻEikí? ʻOku tokoniʻi fēfē koe ʻe he folofolá ke ke manatuʻi Iá?

ʻE lava ke ke vahevahe ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ko e konga pē ʻo e fealēleaʻakí ni:

“ ʻOku tau tauhi foki ʻetau [fuakava] ke manatuʻi Iá ʻi he taimi ʻoku tau kotoa pē ʻoku tau fakatahaʻi ai hotau fāmilí ke lau e folofolá. ʻOku nau fakamoʻoni ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, he ko e pōpoakí ia pea ko e pōpoaki maʻu pē ia ʻa e kau palōfitá. Neongo he ʻikai manatuʻi ʻe he fānau īkí ʻa e ngaahi leá, ka te nau manatuʻi ʻa hono Tupuʻanga moʻoní, ʻa ia ko Sīsū Kalaisi” (ʻi he Conference Report, April 1998, 87; pe Liahona, Siulai 1998, 81).

1 Nīfai 19:23–24. ʻOku Totonu ke Tau Fakatatau ʻa e Folofolá Kiate Kitautolu ke ʻAonga pea Tau Ako Ai

Fakaafeʻi e kau akó ke nau talamai e hingoa ʻo ha kakai mei he ngaahi folofolá kuo hanga ʻe heʻenau ngaahi sīpingá ʻo tokoniʻi kinautolu.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fakafehoanaki kitautolu mo hotau ngaahi tūkungá ki he kakai mo e ngaahi akonaki ʻi he ngaahi folofolá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e 1 Nīfai 19:23–24. ʻE lava ke ke fakamahinoʻi ange ko e veesi 23 ʻoku kau ia ʻi he fakataukei folofolá .

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke tau “fakatatau ai ʻa e folofolá” kiate kitautolu?

Fakanounouʻi e ngaahi tali ʻa e kau akó ʻi he palakipoé. ʻE lava ke ke vakai ki he ngaahi fehuʻi ʻoku ʻi he peesi 48–49 ʻo e tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó.

Vahevahe ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā L. Lainolo Kenituliki ʻo e Kau Fitungofulú:

“ Kuo pau ke tau lau [ʻa e folofolá] ʻo hangē pē ʻoku lea fakahangatonu mai ʻa e ʻEikí kiate kitautolu ʻi ha founga fakatāutaha” (ʻi he Conference Report, April 1993, 16; pe Ensign, May 1993, 15).

Poupouʻi e kau akó ke nau manatuʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi fakakaukau ʻi he palakipoé pea fakaʻaongaʻi e ngaahi fakakaukau ko ʻení lolotonga ʻenau ako e folofolá.

1 Nīfai 20. ʻOku Fakamaʻa ʻe he ʻEikí ʻa Hono Kakaí ʻi he Afi Kakaha ʻo e Faingataʻaʻiá

Hiki he palakipoé “He ko ia ʻoku ʻofa ki ai ʻa e ʻEikí ʻokú Ne tautea” (Hepelū 12:6).

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e tauteaʻí? (Ke fakatonutonu ʻaki ʻa e tautea pe mamahi.)

  • Ko e hā e ngaahi founga ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻe he tauteaʻí ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú?

Hiki e ngaahi meʻa ko ʻení ʻi he palakipoé:

1 Nīfai 20:1–8

Ko e fakamoʻoni naʻe ʻikai ke tauhi faivelenga ʻa e fale ʻo ʻIsilelí ki he ʻEikí

1 Nīfai 20:9–17

Ko e fakamoʻoni naʻe kei ʻofaʻi pē kinautolu ʻe he ʻEikí mo fie maʻu ke nau tauhi faivelenga kiate Ia

Vahevahe e kalasí ki ha kulupu ʻe ua. Fekau ʻa e kulupu ʻe taha ke nau lau ʻa e 1 Nīfai 20:1–8, ʻo kumi ha fakamoʻoni naʻe ʻikai tauhi faivelenga ʻa kinautolu ʻo e fale ʻo ʻIsilelí ki he ʻEikí ʻi he taimi naʻe maʻu ai e fakahā ko ʻení. Fekau e kulupu ʻe tahá ke nau lau ʻa e 1 Nīfai 20:9–17, ʻo kumi ha fakamoʻoni naʻe kei ʻofa pē ʻa e ʻEikí kiate kinautolu peá Ne fie maʻu ke nau tauhi faivelenga kiate Ia.

Fakaafeʻi ha niʻihi mei he kulupu takitaha ke nau vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau maʻú. Aleaʻi e ngaahi tali ʻa e kau akó pea fakatokangaʻi e ngaahi founga ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ai e ngaahi veesi ko ʻení ʻi hotau kuongá ni.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau ʻa e 1 Nīfai 20:10.

  • Ko e hā ha ngaahi ʻuhinga ʻe niʻihi ʻo e ʻo e kupuʻi lea ko e “afi kakaha ʻo e faingataʻaʻiá”?

  • ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he afi kakaha ʻo e faingataʻaʻiá ke tau tauhi faivelenga ki he ʻEikí?

ʻOange ha taimi feʻunga ke tali ai e kau akó, pea mou toki lau fakataha mo e kalasí ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 105:5–6.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukauloto ki he faikehekehe ʻi he 1 Nīfai 20:10 mo e 1 Nīfai 20:18–19. Hili iá pea kole ange ke nau tohi haʻanau aofangatuku ki he fakamatala ko ʻení: “ ʻOku ou ongoʻi ko e pōpoaki ʻeni ʻa e 1 Nīfai 20 kiate kitautolu he ʻaho ní: .” Kole ki he kau akó ke vahevahe mai ʻenau ngaahi talí.

1 Nīfai 21:1–17. He ʻIkai Teitei Ngalo Kitautolu ʻi he ʻEikí

ʻOku ʻi he 1 Nīfai 21 ha ngaahi konga folofola ʻoku nau fakahā mai ʻa e holi ko ia ʻa Nīfai ke “fakalotoʻi kakato ange ʻapē ʻa [kitautolu] ke [tau] tui ki he ʻEiki ko [hotau] Huhuʻí” (1 Nīfai 19:23).

Lau mo e kau akó ʻa e 1 Nīfai 21:6–13, pea kole ange ke nau kumi ha ngaahi fakaʻilonga ʻoku nau fakafofongaʻi e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolú.

  • ʻOku kau ʻi heveesi 9 ha lau ki hono fakatauʻatāinaʻi ʻe he fakamoʻuí ʻa e kau pōpulá. ʻE anga fēfē hano fakaʻaongaʻi ʻeni ki he kakai moʻuí mo e kau pekiá fakatouʻosi?

  • Ko e hā e ngaahi founga ʻoku fakafiemālieʻi ʻaki ʻe he ʻEikí ʻa Hono kakaí? ʻOku anga fēfē ʻEne fakahaaʻi ʻa e “ ʻaloʻofa ki hono kakai kuo faingataʻaʻiá”? (veesi 13).

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau ʻa e 1 Nīfai 21:14–17.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku faʻa ongoʻi ai ʻe he kakaí ʻi he taimi ʻe niʻihi kuo ngalo kinautolu ʻi he ʻEikí? Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e konga folofola ko ʻení ke tokoniʻi ʻaki ha taha ʻokú ne ongoʻi tuēnoa mo manavahē?

  • Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ke tohi tongi ʻi he ʻaofinima ʻo e Fakamoʻuí?

ʻI he fakalaulauloto pe aleaʻi ʻe he kau akó ʻa e fehuʻí ni, ʻe lava ke ke vahevahe ange ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“He ʻikai ngalo ʻia Kalaisi ʻa e fānau kuó ne huhuʻí pe ko e fuakava kuó ne fai mo kinautolu ki he fakamoʻui ʻi Saioné. Ko e ngaahi fakamanatu fakamamahi ʻo e tokanga mo e fuakava ko iá ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻo e faʻo ʻa e kau Lomá ʻi hono ʻaofinimá” (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 84).

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa kuó ke aʻusia kuó ne tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi kuo ʻikai ngalo koe ʻi he ʻEikí?

Fai hoʻo fakamoʻoni ʻo kau ki he ʻofa ʻa e Fakamoʻuí.

1 Nīfai 21:18–25; 22:7–22. Naʻe Talaʻofa ʻa e ʻEikí ʻe Toe Fakafoki Mai ʻa e Ongoongoleleí pea ʻe Tānaki Fakataha ʻa ʻIsileli ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

Fakamahinoʻi ange ʻoku ʻi he 1 Nīfai 22 e fakamatala ʻa Nīfai ki he ngaahi lea ʻa ʻĪsaia ʻi he 1 Nīfai 20–21.

Tā he palakipoé ha mape mahinongofua ʻo e māmaní, pe huluʻi ʻi ha mīsini fakaʻata lahi ha mape ʻo e māmaní. (Kapau te ke fili ke tā ha mape he palakipoé, ʻe lelei ke ke fai ia kimuʻa pea kamata e kalasí.)

ʻĪmisi
mape ʻo māmaní

Lau mo e kau akó ʻa e 1 Nīfai 22:1–2.

Lau mo e kau akó ʻa e 1 Nīfai 22:3–4.

  • Ko e hā e meʻa ʻoku fakamatalaʻi ʻe Nīfai ʻi he ongo vēsí ni?

Fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kau akó ʻoku ʻuhinga ʻa e ongo veesi ko ʻení ki hono fakamoveveteʻi ʻo kinautolu ʻi he fale ʻo ʻIsilelí ʻi he funga kotoa ʻo māmaní. Ke fakamamafaʻi ʻa e fakakaukau ko ʻení, fakaʻaongaʻi e mape ʻo māmaní mei he fakatātā ʻi ʻolungá ʻo ke tā ha ngaahi laine mei he feituʻu ʻoku tuʻu ai ʻa ʻIsilelí ʻo ʻalu fakatokelau ki he ngaahi feituʻu kehekehe. ʻE lava ke fakatātaaʻi ʻe he ngaahi laine ko ʻení ʻa hono fakamoveteveteʻi ʻo e faʻahinga ʻe hongofulu naʻe puliá ʻa ia ne ʻave ki he feituʻu fakatokelaú ʻi he 722 K.M. (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 18:9–11). ʻOsi ko iá pea tā ha laine mei ʻIsileli ki he ongo ʻAmeliká. ʻE lava ke ne fakatātaaʻi ʻe ia ʻa e hiki fononga ʻa e fāmili ʻo Līhaí. ʻOsi pea toe tā ha laine ʻe taha ki he ongo ʻAmeliká, ʻo fakafofongaʻi ʻa Mūleki mo hono kakaí (vakai, ʻAmenai 1:14–16). ʻOsi ko iá pea tā ha laine mei ʻAmelika Lotoloto pe ʻAmelika Tonga ki he tokelaú pea laine ʻe taha ki he hihifó ki he ngaahi ʻotu motu Polinisiá. ʻE lava ke fakafofongaʻi ʻe he ngaahi laine ko ʻení ʻa e fononga ʻa Heikotí (vakai, ʻAlamā 63:5–9). Tokoni ki he kau akó ke mahino ʻoku fakafofongaʻi heni ha kiʻi konga siʻi pē ʻo hono fakamoveteveteʻi ʻo ʻIsilelí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau ʻa e 1 Nīfai 22:3, 5 pea feinga ke ʻiloʻi pe ko e ngaahi puleʻanga fē naʻe fakamoveteveteʻi ki ai ʻa e fale ʻo ʻIsilelí.

  • Ko e hā e ngaahi ʻuhinga naʻe talamai ʻe Nīfaiʻi he 1 Nīfai 22:5 ki hono fakamoveteveteʻi ʻo ʻIsilelí?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo pē ʻa e 1 Nīfai 21:22–25. Kole ange ke nau vahevahe nounou ʻa e mahino ʻoku nau maʻu ki he kikite ko ʻení. Hili iá pea mou lau fakataha ʻa e 1 Nīfai 22:6–8 mo e kau akó.

  • Ko e hā e fakaʻuhinga ʻa Nīfai ki he kikite ʻi he 1 Nīfai 21:22–25? (Naʻe vakai ʻa Nīfai ki hono fakamatala ʻo hangē ko hono ʻomi ʻi he 1 Nīfai 22:6–8 ko ha konga ʻo hono fakahoko ʻo e kikite ʻi he 1 Nīfai 21:22–25.)

  • Ko e hā ʻa e “puleʻanga mālohi” ʻoku ʻuhinga ki ai ʻi he 1 Nīfai 22:7? (Te ke lava ʻo tuhu ki he ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká ʻi he mapé.) Ko e hā ʻa e “ngāue fakaofo” ʻoku lau ki ai ʻi he veesi 7–8?

Vahevahe ange ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií (1910–2008), ko e Palesiteni hono 15 ʻo e Siasí:

“ ʻOku ou fakafetaʻi ʻi he ngaahi meʻa fakaofo ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí. Ko ha ngāue lahi mo fakaofo moʻoni pē ia, ʻa ia kuo fakahoko ʻi he mālohi ʻo e ʻOtua Māfimafí maʻa Hono ngaahi fohá mo e ngaahi ʻofefiné. ʻE lava ke kau ʻa kitautolu ʻoku ʻi Heʻene ngāué ʻi he kuonga ko ʻení ʻi ha ngāue fakamoʻui maʻá e fāmili kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, kau ai ʻa e ngaahi toʻu tangata kotoa ʻo e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá kuo nau moʻui ʻi he funga māmaní ʻi he ngaahi senituli kuo hilí. ʻOku moʻoni ʻa e ngāué” (Teachings of Gordon B. Hinckley [1997], 242).

Lau mo e kau akó ʻa e 1 Nīfai 22:9–10.

  • Ko e hā e ngaahi founga ʻe faitāpuekina ai ʻe he “ngāue fakaofo” ko ʻení ʻa e “ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo e māmaní”? (ʻE lava ke ke tā ha ngaahi ngahau ʻi he mapé mei he ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká lolotonga hono aleaʻi ʻe he kau akó ʻa e fehuʻí ni, ke fakaʻilongaʻi naʻe toe fakafoki mai ʻa e ongoongoleleí ʻi he ʻIunaiteti Siteití pea kuo mafola atu ki māmani.)

  • Ko e hā e meʻa ʻoku talamai ʻe Nīfai ʻi he veesi 10 ʻe fai ʻe he ʻEikí? (Ke tokoniʻi e kau akó ke nau ʻiloʻi ha kamataʻanga ʻo e kupuʻi lea ko e “fakahā hono toʻukupú,” ʻai ke nau sio ki he peesi 53 ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó.)

Naʻe fakamatala ʻa Nīfai ki he founga ʻe “fakahā [ai ʻe he ʻEikí] ʻa hono toʻukupú,” pe fakahā ʻa Hono mālohí, “ ʻi he ʻao ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē.” Vahevahe e kau akó ki ha kulupu ʻe tolu ke fai e ʻekitivitī hoko haké. Kole ki he kulupu takitaha ke nau fekumi ʻi he ngaahi veesi kuo vahe ange kiate kinautolú ke ʻiloʻi pe ʻe fakahā fēfē ʻa e mālohi ʻo e ʻEikí ki he ngaahi puleʻangá. Kole ange foki ke nau aleaʻi e ngaahi sīpinga ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he ngaahi vēsí ni kuo nau ʻosi sio aí.

Kulupu 1

1 Nīfai 22:11–12, 24–25 (ko hono toe fakafoki ʻo e ngaahi fuakavá, ko hono ʻomi ʻo ʻIsileli mei he fakapoʻuli fakalaumālié, tokoniʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi ko Sīsū Kalaisi ʻa honau Fakamoʻuí, lau ʻEne fanga sipí pea tānaki fakataha mai kinautolu ki he lotoʻā pē taha)

Kulupu 2

1 Nīfai 22:14–15, 22–23 (ko hono fakaʻauha ʻo e kakai fielahi mo angakovi ʻoku nau tauʻi ʻa Saioné)

Kulupu 3

1 Nīfai 22:16–21 (ʻe fakahaofi ʻa Hono kakai ʻo e fuakavá)

Kole ki he ngaahi kulupú ke nau fevahevaheʻaki ʻa e ngaahi meʻa kuo nau maʻú ʻi ha fealēleaʻaki fakakalasi. Hili iá, pea hoko atu ai pē ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOku tokoniʻi fēfē koe ʻe he ngaahi akonaki ʻi he ngaahi vēsí ni ʻi hoʻo fakakaukau atu ki he kahaʻú?

  • Ko e hā e ngaahi founga ʻoku maluʻi ai koe ʻe he anga māʻoniʻoni fakatāutahá mei he ngaahi faingataʻa lahi ʻi he māmaní?

Fai hoʻo fakamoʻoní ki he ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu ʻi hono tānaki fakataha mai kitautolu ki he fale ʻo ʻIsilelí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní mo hono tauhi ʻetau ngaahi fuakavá.

Paaki