‘Inisititiuti
Vahe 56: Molonai 10


Vahe 56

Molonai 10

Talateú

ʻI he fakamoʻoni fakaʻosi ko ia ʻa Molonaí, naʻá ne fakatokanga mai ai kiate kitautolu ke tau tokanga ki ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe tolu. ʻUluakí, ʻokú ne tohi fekauʻaki mo e mahuʻinga ko ia ke tau ʻiloʻi ʻiate kitautolu pē ʻa hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻI hoʻo aʻu mai ko ia ki he fakaʻosinga ʻo e kalasi ko ʻeni ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻe lava ke ke tokoni ki he kau akó ke nau fakakaukau ki heʻenau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná. Kuo nau lotua nai fekauʻaki mo e moʻoni ʻo e tohi toputapú ni? Kuo tupulaki nai ʻa ʻenau fakamoʻoní?

Uá, ʻoku tukutaha e tokanga ʻa Molonaí ki he fekumi ko ia ki he ngaahi meʻafoaki fakalaumālie ko ia ʻoku foaki ʻe he Tamai Hēvaní ki Heʻene fānau faivelengá. ʻI hono ako ko ia ʻe he kau akó pea aleaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, te nau lava ʻo vakai ki he kehekehe pea mo e loloto ko ia ʻo e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie ʻe lava ke nau maʻú.

Fakaʻosí, ne fakatokanga ʻa Molonai kiate kitautolu ke tau “haʻu kia Kalaisi” koeʻuhí kae lava ke tau “haohaoa ʻia Kalaisi” pea “māʻoniʻoni, taʻe-ha-ʻila” (Molonai 10:32–33).

Ngaahi Tokāteline mo ha Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni

  • ʻI heʻetau kole ʻi he tuí, ʻe fakahā mai kiate kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻa e moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, Molonai 10:1–7).

  • ʻOku foaki ʻe he ʻEikí e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie ki he kau faivelengá (vakai, Molonai 10:8–30).

  • ʻOku fakahaohaoaʻi kitautolu ʻe he Fakaleleí ʻi heʻetau haʻu kia Kalaisí (vakai, Molonai 10:30–33).

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Molonai 10:1–7. ʻI Heʻetau Kole ʻi he Tuí, ʻE Fakahā Mai Kiate Kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻa e Moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he Mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi he Molonai 10 ʻa e pōpoaki fakaʻosi ʻa Molonaí. Ko e konga ʻuluaki ʻo e pōpoakí ʻoku fakatefito ia ʻi hono maʻu ʻo ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná. Kole ange ki ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e Molonai 10:3–5 ke lau maʻuloto.

  • Fakatatau mo e lau ʻa e ngaahi vēsí ni, ko e hā nai e fatongia ʻo e fakafoʻituituí ʻi he fekumi ko ia ki ha fakamoʻoní?

  • ʻOku ʻuhinga nai ki he hā ke maʻu ha “loto-fakamātoató”? ʻOku ʻuhinga nai ki he hā ke maʻu ha “loto-moʻoní”?

  • Ko e hā nai e fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hono tokoniʻi kitautolu ke maʻu ha fakamoʻoní?

  • Ko e hā nai ha ngaahi founga ʻe lava ai e Laumālié ʻo fakamoʻoni kiate kitautolu?

  • ʻE anga fēfē nai ha kei ʻaonga ʻa e talaʻofa ʻa Molonaí kiate kitautolu, neongo kuo tau ʻosi maʻu ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná?

Vahevahe ʻa e fakakaukau ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo kau ki he founga ʻo ʻene maʻu ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná (vakai, peesi 461–62 ʻi he tohi lēsoni maʻa e tokotaha akó; vakai foki ki he DVD ʻoku ʻoatu fakataha mo iá A).

  • Ko e hā nai ʻoku akoʻi maʻi ʻi he Molonai 10:3–5 ʻo kau ki hono maʻu pe fakamālohia ʻo ha fakamoʻoní?

  • Fakatatau mo e lau ʻa Palesiteni Poiti K. Pēká, ko e hā nai ka taʻefakapotopoto ai ke tau ʻamanaki atu ki ha ngaahi aʻusia fakalaumālie fakaofo ʻi heʻetau fekumi ki ha fakamoʻoní?

  • Naʻe akoʻi ʻaki ʻe Palesiteni Peeka ʻo pehē, “Kapau te mou tauhi ia [ha fakamoʻoni], ʻe tupu; pea kapau ʻe ʻikai ke mou tauhi ia, ʻe mae” (ʻi he Conference Report, Apr. 2005, 7; pe Liahona, Mē 2005, 8). ʻOku mou pehē ʻoku ʻuhinga nai ki he hā ke tauhi ha fakamoʻoní? Ko e hā ka mae ai ha fakamoʻoni ʻo ka ʻikai ke tauhi?

Koeʻuhí ke aleaʻi ʻa e founga ʻe lava ke tau maʻu mo fakamālohia ai ha fakamoʻoni ʻi hono ako ʻ o e Tohi ʻa Molomoná, fakakaukau ke vahevahe ʻa e lea ne fai ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻi he peesi 462 ʻi he tohi lēsoni maʻá e tokotaha akó pea mo e lea ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻi he peesi 462. ʻE lava foki ke toe maʻu ʻa e lea ʻa ʻEletā Makongikií ʻi he DVD ʻoku ʻoatu fakataha mo ʻení B.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau vahevahe ʻa e meʻa kuo nau fai ke maʻu ai ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná.

Molonai 10:8–30. ʻOku Foaki ʻe he ʻEikí Ha Ngaahi Meʻafoaki Fakalaumālie ki he Faivelengá

Fakamatala ange ne akoʻi ʻe Molonai ʻi heʻene fakamoʻoni fakaʻosí ʻa hono mahuʻinga ʻo e ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālié. Hiki ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení ʻi he palakipoé:

Molonai 10:9–18

T&F 46:13–25

1 Kolinitō 12:8–11

Vahevahe ʻa e kalasí ki ha ngaahi kulupu ʻe tolu. Kole ki he kulupu takitaha ke nau ako e taha ʻo e ngaahi potufolofola ʻoku hiki he palakipoé. ʻAi ke ʻiloʻi ʻe he kulupu takitaha ʻa e ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālié ʻa ia ʻoku ʻi heʻenau potufolofolá. Vahe ki ha taha ako mei he kulupu takitaha ke ne hiki e tali ʻa e kulupú ʻi he palakipoé.

  • Ko e hā nai ha ngaahi faitatau ʻoku lava ke mou vakai ki ai ʻi he lisi ko ʻeni ʻe tolú? Ko e hā nai ha ngaahi faikehekehe ʻoku mou lava ʻo vakai ki ai?

Fakamatala ange ʻoku toe lahi ange ʻa e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié ʻi he niʻihi ko ia ʻoku lau ki ai e ngaahi vahe ko ʻení. Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e lea ko ia ʻa ʻEletā Māvini J. ʻEsitoni ʻi he peesi 463–64 ʻi he tohi lēsoni maʻá e tokotaha akó.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakamatala ki ha ngaahi taimi kuo nau vakai ai ki hono maʻu ʻe ha kakai ha lelei mei ha taha ʻo e ngahi meʻafoaki ko ʻení.

Mahalo te ke fie maʻu ke talaange ne akoʻi ʻe Molonai ko e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié ʻoku ʻomi ia ki he tokotaha takitaha ʻo fakatatau mo e ngaahi holi ʻa e tokotaha ko iá (vakai, Molonai 10:17). Hangē ko e ngaahi tāpuaki kotoa pē, ʻoku ʻomi foki ʻa e ngaahi tāpuaki fakalaumālié ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻEikí (vakai, 3 Nīfai 18:20; Molonai 7:33). Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻoku totonu ke tau fekumi fakamātoato ki he ngaahi meʻafoakí ni (vakai, T&F 46:8).

  • Ko e hā nai ʻoku totonu ai ke fekumi ki he ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālié? ʻOkú ke pehē ko e hā nai ʻoku fie maʻu ke tau fai ke fekumi ai kiate kinautolú?

ʻAi ke lau ʻe he kau akó ʻa e Molonai 10:19–20, 24 pea ʻai ke ʻilo ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku faʻa ʻave ai e ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālié mei he kakaí.

Kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi fehuʻi ʻa e kau akó fekauʻaki mo e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie ʻe lava ke foaki ange ʻe he ʻEikí kiate kinautolú, poupouʻi ke nau lau ʻa e peesi 463–64 ʻi he tohi lēsoni maʻá e tokotaha akó.

Molonai 10:30–33. ʻOku Fakahaohaoaʻi Kitautolu ʻe he Fakaleleí ʻi Heʻetau Haʻu kia Kalaisí

Hiki ʻi he palakipoé Meʻa ʻoku hoko tuʻo taha pē mo e Founga ʻi he moʻuí kotoa.

  • ʻOku ʻuhinga nai ki he hā ke “haʻu kia Kalaisi”?

Taki e tokanga ʻa e kau akó ki he ngaahi lea kuó ke hiki he palakipoé, pea fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e haʻu kia Kalaisí ko ha meʻa nai ia ʻoku hoko tuʻo taha pē pe ko ha founga ke fai ʻi he moʻuí kotoa?

Hiki ʻa e ngaahi hingoa ko ʻení ʻi he palakipoé (pe hiki ha ngaahi hingoa ʻo ha kakai kehe ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻo kapau ʻokú ke fili ke fai pehē):

  • ʻĪnosi

  • Kakai ʻo e Tuʻi ko Penisimaní

  • ʻAlamā ko e Siʻi

  • Tuʻi ko Lamōnaí

  • Tamai ʻa e Tuʻi ko Lamōnaí

  • Kau Sōlamí

  • Ko e hā nai ha meʻa ne tuʻo taha pē ʻene hokó naʻe tokoni ʻi he niʻihi fakafoʻituitui pe ngaahi kulupu ko ʻení ke nau haʻu kia Kalaisí?

  • Ko e hā nai ha fakamoʻoni ʻokú ke mamata ki ai kuo aʻusia ʻe he niʻihi fakafoʻituitui pe kulupu ko ʻení ha ngāue ʻi he moʻuí kotoa ke haʻu kia Kalaisi?

Kole ki he kau akó ke nau lau ʻa e Molonai 10:30, 32–33.

  • Ko e hā nai e meʻa ne faleʻi mai ʻe Molonai ke tau fai kae lava ke tau “haohaoa ʻia Kalaisí”?

  • Ko e hā nai e kupuʻi lea ʻi he veesi 33 ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa kinautolu kuo fakahaohaoaʻi ʻia Kalaisí? (ʻOku kau ʻi he talí ʻa e “fakamāʻoniʻoniʻi ʻia Kalaisí,” “fakamolemoleʻi hoʻo ngaahi angahalá,” pea mo e “māʻoniʻoni, taʻe-ha-ʻila.”)

  • ʻE lava fēfē nai ke tau manatuʻi e ngaahi meʻa fakalaumālie kuo hoko ʻi heʻetau moʻuí kuó ne taki kitautolu ke tau “haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate Iá”?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau vahevahe ha ngaahi sīpinga ʻo e ngaahi founga kuo tokoniʻi ai kinautolu ʻe he Tohi ʻa Molomoná ke nau ofi ange ki he Fakamoʻuí pea fekumi ke “hoko ʻo haohaoa ʻiate Iá.”

Molonai 10:27, 34. Ko e Fakamoʻoni Fakaʻosi ʻa Molonaí

ʻAi ke lau ʻe he kau ʻakó ʻa e Molonai 10:27, 34.

  • Ko e hā nai ha ngaahi founga ne hangē ai ʻoku hoko mai ʻa e ngaahi lea ʻa Molonaí mei he efú?

ʻAi ke lau ʻe he kau akó ʻa e 2 Nīfai 3:18–20 pea fakafekauʻaki ia mo e Molonai 10:27.

  • Kapau naʻá ke hiki hoʻo fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná ki he kakai ʻo hotau kuongá, ko e hā nai e meʻa te ke talaangé?

Poupouʻi ʻa e tokotaha ako kotoa ke ne hiki ʻa ʻene fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná ʻi mui ʻi he tohi lēsoni maʻá e tokotaha akó pe ʻi ha tohinoa fakatāutaha. ʻE toe lava foki ke ke poupouʻi ʻa e kau akó ke fai ʻa ʻenau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻenau houalotu ʻaukai mo fakamoʻoni hokó. Fakaʻosí, fakaʻaongaʻi e faingamālie ko ʻení ke ke vahevahe ʻa hoʻo fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná. Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau ʻai ke hoko hono ako e Tohi ʻa Molomoná ko ha meʻa ke nau fai ʻi he moʻuí kotoa.

Paaki