‘Inisititiuti
Vahe 14: 2 Nīfai 31–33


Vahe 14

2 Nīfai 31–33

Talateú

ʻI hono fai ʻe Nīfai ha pōpoaki fakaʻosi ki he kakaí, naʻá ne akoʻi ai ʻa e tokāteline ʻa Kalaisí “ʻo fakatatau ki he mahinongofua [ʻene] kikité” (2 Nīfai 31:2). Naʻá ne akonaki ʻo pehē kuo pau ke tau muimui ʻi he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí, fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá, papitaiso, maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea kātaki ki he ngataʻangá. Naʻe fakahā ʻa e “tokāteline ʻa Kalaisi” ko ʻení ʻe he leʻo ʻo Sīsū Kalaisí pea fakamoʻoni ki ai ʻa e leʻo ʻo e Tamaí (vakai, 2 Nīfai 31:12, 15). Naʻe pehē ʻe Nīfai, ʻi heʻetau muimui ki he tokāteline ʻa Kalaisí te tau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá (vakai, 2 Nīfai 31:20).

Naʻe hoko atu ʻa Nīfai ʻi heʻene pōpoakí ʻo ne poupouʻi kitautoku ke tau “keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí” (2 Nīfai 32:3), “maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní” (2 Nīfai 32:5), pea “lotu maʻu ai pē” (2 Nīfai 32:9). ʻI hoʻo akoʻi e pōpoaki ʻa Nīfaí, te ke lava ʻo fakapapauʻi ange ki he kau akó kapau te nau moʻui ʻo fakatatau mo e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe “fakahā ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate [kinautolu] ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke [nau] faí” (2 Nīfai 32:5).

Naʻe fakaʻosi ʻaki ʻe Nīfai ʻene pōpoaki ʻaki ʻene kole mai ke tau tui kia Sīsū Kalaisi. Naʻá ne akonaki ʻo pehē, ʻi he taimi ʻoku tau tui ai kia Kalaisí, ʻoku tau mateuteu ke tali ʻEne ngaahi folofola ʻi he ngaahi tohi folofolá (vakai, 2 Nīfai 33:10). Te ke lava ʻo tokoni ki he kau akó ke nau sio ki hono hanga ʻe heʻenau tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻo fakalahi ʻenau mahinó mo ʻenau fakahoungaʻi ʻEne ngaahi folofolá ʻo hangē ko hono ʻomai ʻe he kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní.

Ngaahi Tokāteline mo ha Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni

  • ʻOku tataki atu ʻe he tokāteline ʻa Kalaisí ki he moʻui taʻengatá (vakai, 2 Nīfai 31).

  • ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí mo e Laumālie Māʻoniʻoní ki he meʻa ʻoku totonu ke tau faí (vakai, 2 Nīfai 32; 33:1–5).

  • ʻE toe tui foki ʻa kinautolu ʻoku tui kia Sīsū Kalaisí ki he ngaahi lea ʻa Nīfaí (vakai, 2 Nīfai 33:3–15).

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

2 Nephi 31. ʻOku Tataki Atu ʻe he Tokāteline ʻa Kalaisí ki he Moʻui Taʻengatá

Tohiʻi ʻa e Tokāteline ʻa Kalaisí he palakipoé. Fakamahinoʻi ange ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe Nīfai ʻa e kupuʻi lea ko ʻení ʻi he 2 Nīfai 31:2, 21.

Vahevahe ʻa e lea ko ʻení ʻa ia ʻoku fakamatala ai ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he mahinongofua mo e hangatonu ʻo e “tokāteline ʻa Kalaisí” ʻo hangē ko hono akoʻi mai ʻi he Tohi ʻa Molomoná:

“ ʻOku tāfataha ʻa e ʻtokāteline ʻa Kalaisí’ ʻo hangē ko hono ako ʻaki ʻe Nīfaí ʻi hono fakalūkufua ʻo ʻene malanga maʻongoʻongá, ʻi he tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, fakatomalá, papitaiso ʻi he fakaukú, maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea mo e kātaki ki he ngataʻangá. ʻOku mahinongofua pea fakahangatonu ʻa e ʻtokāteline ʻa Kalaisí’ ʻo hangē ko hono fakaʻaongaʻi ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku tokanga taha ki he ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, kau ai hono fakahā ʻo e poupou ke kātaki, ke vilitaki, ke vivili atu ki muʻá. Ko e moʻoni, ko e mahino mo e faingofua ʻo e ʻtokāteline ʻa Kalaisí’ ʻoku tupu mei ai ʻene ʻaongá. …

“… ʻOku ʻikai mahinongataʻa ʻa e tokāteline ʻa Kalaisí. ʻOku loloto, fakaʻofoʻofa, mahino moʻoni mo kakato” (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997],49–50, 56).

Fakamatala ange ʻoku akoʻi ʻe Nīfai ʻa e tokāteline ʻa Kalaisí ʻi he 2 Nīfai 31.

Kole ki he kau akó ke nau ako ʻa e 2 Nīfai 31:5–9 pea ʻai ke nau ʻiloʻi e ngaahi ʻuhinga naʻe papitaiso ai ʻa Sīsū Kalaisí. Hiki e ngaahi tali ʻa e kau akó he palakipoé. Mahalo ʻe kau ai ʻEne papitaiso ke fakahoko e māʻoniʻoni kotoa peé, ke fakavaivaiʻi Ia ʻi he ʻao ʻo e Tamaí, ke Ne fuakava ke talangofua, ke lava ʻo hū ki he puleʻanga fakasilesitialé, pea ke tā ha sīpinga ke tau muimui ai.

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e 2 Nīfai 31:10–18. Kole ke nau fekumi ʻi he ngaahi vēsí ni ke ʻiloʻi e meʻa ʻe lava ke nau ako ʻo kau ki he tuí, fakatomalá, papitaisó, ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, mo e kātaki ki he ngataʻangá. Fakamatala ange ʻoku totonu ke nau fekumi ki he ʻuhinga ʻo e ngaahi akonaki ʻa Nīfaí pea pehē ki ha ngaahi foʻi lea pau. Hangē ko ʻení, ʻoku totonu ke nau fekumi ki he ngaahi sīpinga ʻo e tuí ʻo fakalahi atu ki he foʻi lea ko e tuí.

ʻI he taimi kuo maʻu ai ʻe he kau akó ha taimi feʻunga ke lau mo fakalaulauloti aí, tokoni ange ke nau fealēleaʻaki ʻi he meʻa kuo nau akó. Mou aleaʻi taha taha ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoní mo e ngaahi ouaú ke tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻa e tefitoʻi natula ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ko ia ʻoku lau ki ai ʻi he ngaahi vēsí ni.

Fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kau akó ʻoku tau fie maʻu ʻa e tefitoʻi moʻoni mo e ouau takitaha ke tāpuakiʻi kakato ai kitautolu ʻe he Fakaleleí. Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ko ʻení, ko e fakavaʻe ia ʻo e tokāteline ʻa Sīsū Kalaisí he ʻoku fie maʻu ia ka tau lava ʻo haʻu kiate Ia.

Fakaʻaongaʻi ha niʻihi pe kotoa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke tataki ʻaki e fealēleaʻaki ʻa e kau akó:

  • Makehe mei he ngaahi ʻuhinga naʻe talamai ki hono papitaiso ʻo Sīsuú, ko e hā mo ha toe ngaahi ʻuhinga kehe ʻoku fie maʻu ai ke papitaiso kitautolú? (Ke tau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní [vakai, veesi 12–14], ke maʻu ha fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá [vakai, veesi 17], pea ke tau hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí [vakai, T&F 20:37].)

  • Ko e hā nai e meʻa naʻá ke ako fekauʻaki mo e tuí ʻi hoʻo fekumi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení? ʻo kau ki he fakatomalá? ʻo kau ki he papitaisó? ʻo kau ki he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní? ʻo kau ki he kātaki ki he ngataʻangá?

  • Ko e hā e fekauʻaki takitaha ʻa e ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoní mo e ngaahi ouaú ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí?

  • ʻOku founga fēfē ʻene hoko atu ʻa e tefitoʻi meʻa mahuʻinga takitaha ʻi he tokāteline ʻa Kalaisí ki he tefitoʻi meʻa mahuʻinga hoko maí? Hangē ko ʻení, ʻoku fakaiku fēfē ʻa e tuí ki he fakatomala? ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau kātaki ki he ngataʻangá?

  • Ko e hā e ngaahi founga ʻoku fekauʻaki ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau kātoa ko ʻení?

Tokoni ki he kau akó ke nau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ko e matapā ki he puleʻanga fakasilesitialé ʻa e fakatomalá mo e papitaisó. Ko e matapā kinaua ki he hala ʻoku tataki atu ki he moʻui taʻengatá. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fekumi ʻi he 2 Nīfa 31:19–20pea ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo pau ke tau muimui ki ai ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. Poupouʻi e kau akó ke nau valivali pe fakaʻilongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau ngaahi folofolá.

  • Makehe mei he fakatomalá mo e papitaisó, ko e hā e meʻa kuo pau ke tau fai ke maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá?

  • Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e foʻi lea ko e tuʻu ʻaliʻaliakí? ʻOku fakamatalaʻi fēfē ʻe he foʻi leá ni ʻa ʻetau fakalakalaka ʻi he hala ki he moʻui taʻengatá?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke ʻofa ki he kakai kotoá kae lava ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá?

  • ʻOku tokoni fēfē ʻa e 2 Nīfai 31:16 ke fakamatala e ʻuhinga ʻo e kātaki ki he ngataʻangá?

  • ʻE lava ke ke fakalotolahiʻi e kau akó ke nau ako maʻuloto ʻa e 2 Nīfai 31:20.

ʻOange ha kiʻi taimi ke fakakaukau ai e kau akó ki he fehuʻi ko ʻení. Fokotuʻu ange ke nau takitaha tohi pē ʻenau ngaahi tali ki he fehuʻí.

  • Ko e hā e ngaahi founga te ke lava ʻo muimui kakato ange ai ki he Fakamoʻuí?

2 Nīfai 31:19–20; 32:2–3. Keinanga ʻi he Ngaahi Folofola ʻa Kalaisí

Kole ki he kau akó ke lau ʻa e 2 Nīfai 31:19–20; 32:2–3.

  • Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ʻo e vivili atu ki muʻá? Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ʻo e keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí? ʻE lava ke tau maʻu mei fē ʻa e ngaahi folofola ʻa Kalaisí?

Vahevahe ange ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoní (1899–1994), ko e Palesiteni hono 13 ʻo e Siasí:

“ ʻOku fie maʻu ke tau ‘haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate ia.(Molonai 10:32) ʻOku fie maʻu ke tau haʻu ‘ ʻaki ʻa e loto mafesifesi mo e laumālie fakatomala’ (3 Nīfai 12:19), pea fiekaia mo fieinua ki he māʻoniʻoní (vakai, 3 Nīfai 12:6). ʻOku fie maʻu ke tau haʻu ʻo ‘keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí’ (2 Nīfai 31:20), ʻi heʻetau maʻu ia ʻo fakafou ʻi Heʻene ngaahi tohi folofolá, ʻi Heʻene kau paní, pea ʻi Hono Laumālie Māʻoniʻoní” (A Witness and a Warning [1988], 51).

  • Ko e hā e ngaahi founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe heʻetau keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Sīsū Kalaisí ke tau maʻu ha “ ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoa, mo ha ʻofa ki he ʻOtuá mo e kakai fulipē”?

  • ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe heʻetau ʻofa ki he folofolá ke tau kātaki ki he ngataʻangá?

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e founga ʻe lava ke tau keinanga ai ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí:

“Kapau ʻoku tau fie maʻu ke keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí, kuo pau ke tau ako ʻa e ngaahi folofolá pea mahino kiate kitautolu ʻEne ngaahi folofolá ʻi heʻetau fakalaulauloto ki ai pea ngaohi ia ke hoko ko ha konga ʻo ʻetau ngaahi fakakaukaú mo e ngāue kotoa pē” (ʻi he Conference Report, Oct. 1998, 16; pe Liahona, Nōv 1998, 15).

  • Ko e hā ha meʻa kuó ke fai ke mahuʻingamālie ai hoʻo ako fakaʻaho ʻo e folofolá?

  • Kuo hoko fēfē ʻa e folofolá ko ha keinangaʻanga maʻau?

2 Nīfai 32; 33:1–5. ʻOku Akoʻi Kitautolu ʻe he Ngaahi Folofola ʻa Kalaisí mo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he Meʻa ʻOku Totonu ke Tau Faí

Kole ki he kau akó ke lau ʻa e 2 Nīfai 32:3, 5. Fakamahinoʻi ange ʻoku fakamoʻoniʻi ʻe Nīfai ʻi he ongo veesi ko ʻení ki ha ongo maʻuʻanga ʻilo fakalaumālie lelei moʻoni ʻe ua: ko e ngaahi folofola ʻa Kalaisí mo e Laumālie Māʻoniʻoní. (ʻE lava ke ke fakamanatuʻi ange ki he kau akó ko e 2 Nīfai 32:3 ko ha veesi fakataukei folofola ia .)

  • Ko e fē ʻa e feituʻu ʻe lava ke tau lau ai pe fanongo ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí? ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ke tau ʻiloʻi e meʻa ʻoku totonu ke tau faí?

  • ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau ʻiloʻi e meʻa ʻoku totonu ke tau faí?

  • ʻOku fekauʻaki fēfē ʻa e ngaahi folofola ʻa Kalaisí mo e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní?

Hiki e ngaahi potufolofola ko ʻení he palakipoé:

Fakamatalaʻi ange ko ha niʻihi pē ʻeni ʻo e ngaahi sīpinga lahi ʻo e anga e fekauʻaki ʻa e ngahi folofola ʻa Kalaisí mo e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOange ha taimi feʻunga ke ako fakalongolongo ai ʻe he kau akó ʻa e ngaahi veesi ko ʻení.

  • Ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe he kau palōfita ko ʻení ʻo tupu ai ʻenau maʻu mo ha toe ngaahi fakahā kehe mei he ʻEikí? (Fakamamafaʻi ange naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻenau keinanga ʻi he ngaahi folofolá, ka naʻa nau fakalaulauloto foki ki he folofolá. Vakai, 1 Nīfai 11:1; T&F 76:15–19; 138:1, 11; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:12–13.)

  • Naʻe fakatahaʻi fēfē ʻa e ngaahi folofola ʻa Kalaisí mo e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ngaahi fakahā ko ʻení?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ke tau maʻu e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní?

Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e 2 Nīfai 33:2. Hanga ʻo fakamamafaʻi ko e taimi ʻoku fakafefeka ai ʻe he kakai honau lotó, ʻoku “ ʻikai maʻu [ʻe he Laumālié] ha nofoʻanga ʻiate kinautolu.” Hili ko iá pea kole ki he kau akó ke nau tautau toko ua. Fakaafeʻi e hoa takitaha ke lau mo aleaʻi ʻa e 2 Nīfai 32:4–9 mo e 33:1–3. Poupouʻi kinautolu ʻi heʻenau fealeaʻakí ke nau talanoa ki he founga ʻe lava ke nau teuteuʻi ai honau lotó kae maʻu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha nofoʻanga ʻiate kinautolu. Hili ha taimi feʻunga pea fai kiate kinautolu ha niʻihi pe kotoa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke fakafuofuaʻi ʻa e mahino ʻoku nau maʻú:

  • Ko e hā ʻoku tau faʻa fāinga ai he taimi ʻe niʻihi ke aʻusia pea mahino kiate kitautolu ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié?

  • Ko e hā e meʻa ʻoku talaʻofa mai ʻe Nīfaí ʻi heʻetau muimui ʻi he ngaahi akonaki he ngaahi veesi ko ʻení?

  • Ko e hā e ngaahi foʻi lea ʻi he 2 Nīfai 32:8 ʻoku nau fokotuʻu mai ʻa hono mamafa ʻo e ʻikai ke lotú?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau lotu kimuʻa pea tau toki “fai ha meʻa maʻá e ʻEikí”? 2 Nīfai 32:9. Kuo tāpuekina fēfē koe ʻi hoʻo muimui ki he faleʻi ko ʻení?

  • Naʻe pehē ʻe Nīfai ʻoku fakahū ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e ngaahi pōpoakí “ki he loto ʻo e fānau ʻa e tangatá” (2 Nīfai 33:1). Ko e hā nai ʻa ʻene ʻuhinga ʻeni kiate koé? (ʻE lava ke ke tukuange ke lau ʻe he kau akó ʻa e lea ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā he peesi 128 ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó.)

2 Nīfai 33:3–15. Ko Kinautolu ʻOku Tui kia Sīsū Kalaisí ʻOku Nau Tui Foki ki he Ngaahi Lea ʻa Nīfaí

Kole ki he kau akó ke nau lau ʻa e 2 Nīfai 33:4–5 pea hiki ha lisi ʻo e ngaahi ʻuhinga naʻe pehē ai ʻe Nīfai ʻe hoko ʻene ngaahi leá ko ha maʻuʻanga mālohi kiate kinautolu te nau lau iá. ʻOku totonu ke kau e ngaahi ʻuhinga ko ʻení he lisí:

  1. ʻOku fakalotoʻi ʻe he ngaahi lea ʻa Nīfaí ʻa e kakaí ke fai lelei.

  2. ʻOku nau akoʻi e hako ʻo Līhaí ʻo kau ki heʻenau ngaahi kuí.

  3. ʻOku nau lea ʻo kau kia Sīsū Kalaisi pea fakalotoʻi e kakaí ke tui kiate Ia.

  4. ʻOku nau fakalotolahiʻi e kakaí ke kātaki ki he ngataʻangá.

  5. ʻOku nau valokiʻi mālohi ʻa e angahalá.

Ke tokoniʻi e kau akó ke mahino kiate kinautolu e ngāue ʻa Nīfaí—pea mo e ngāue ʻa e kau palōfita kotoa pē—ke fakalotoʻi e kakaí ke nau tui kia Kalaisí, fai e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā e faʻahinga fakamatala naʻe hiki ʻe Nīfai ke fakalotoʻi ʻaki e kakaí ke tui kia Kalaisí?

  • Kuo tokoniʻi fēfē nai koe ʻe hoʻo ako e ngaahi lea ʻa Nīfaí ke ke toe ofi ange ai kia Kalaisi?

  • Ko e hā e meʻa ʻoku fai ʻe he kau palōfita ʻo onopōní ke fakalotoa kitautolu ke tau tui kia Kalaisí? (Fakaafeʻi e kau akó ke nau toe fakamanatu ʻa e faleʻi mei he konifelenisi lahi fakamuimuitahá.)

Fakaʻosi ʻaki haʻo fakamoʻoni ki he ngaahi lea ʻa Nīfaí. Fakaafeʻi e kau akó ke fai foki mo ʻenau fakamoʻoní.

Paaki