‘Inisititiuti
Vahe 44: 3 Nīfai 20–22


Vahe 44

3 Nīfai 20–22

Talateú

Kimuʻa pea hoko e ngaahi meʻa mana ʻoku hiki ʻi he 3 Nīfai 17–19, naʻe kamata akonaki ʻaki ʻe Sīsū Kalaisi ia hono fakakakato ʻEne ngaahi fuakava mo ʻIsilelí (vakai, 3 Nīfai 15–16). ʻOku ʻi he 3 Nīfai 20–22 ʻa e hokohoko atu ʻo e ngaahi akonaki ko ʻení (vakai, 3 Nīfai 20:10). Te ke lava ʻo tokoniʻi e kau akó ke nau sio ki he founga ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi meʻa naʻe kikiteʻi ʻi he ngaahi vahé ni, kau ai hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea mo hono fokotuʻu ʻo e Siasí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ko ha fakamoʻoni he ʻikai mavahe ʻa e angaʻofa ʻa e ʻEikí mei Hono kakaí. ʻOku fakahā ʻe hono tānaki fakataha ʻo e kakai ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí te Ne ʻaloʻofa kiate kinautolu ʻi he “ ʻaloʻofa taʻengata” (vakai, 3 Nīfai 22:8–10) pea te Ne ʻomai kinautolu “ki ʻapi ʻi he fonua ʻo honau tofiʻá” (3 Nīfai 21:28).

Ngaahi Tokāteline mo ha Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni

  • Naʻe talaʻofa ʻa e Tamai Hēvaní te Ne tānaki fakataha ʻa ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí (vakai, 3 Nīfai 20:11–29).

  • ʻOku meʻangāue ʻaki e Tohi ʻa Molomoná ʻi hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí (vakai, 3 Nīfai 21:1–21).

  • ʻOku manatuʻi ʻe he ʻEikí ʻa Hono kakai ʻo e fuakavá ʻi he ʻaloʻofa mo e angaʻofa taʻengata 3 Nīfai 22:1–13).

  • ʻI he ngataʻangá ʻe ikuna ʻa e kakai mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá (vakai, 3 Nīfai 22:14–17).

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

3 Nīfai 20:1–9. ʻOku Tokoni ʻEtau Lotu ʻi Hotau Lotó Ke Fakaafeʻi Mai ʻa e Mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

Kole ki he kau akó ke lau fakavave pē ʻa e 3 Nīfai 19. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne fakamatalaʻi ʻa e meʻa naʻe aʻusia ʻe he kau Nīfaí ʻi heʻenau lotu ʻi he ʻao ʻo e Fakamoʻuí.

Kole ki he kau akó ke lau fakalongolongo pē ʻa e 3 Nīfai 20:1.

  • Ko e hā e meʻa naʻe kole ʻe Sīsū ki he kakaí ke fai hili e meʻa makehe ne nau aʻusia ʻi heʻenau lotú?

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e pehē ke tau lotu ʻi hotau lotó?

Vahevahe ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“Ko ha konga mahuʻinga moʻoni e lotú ʻi he maʻu fakahaá, he ka ʻikai ia ʻe kei tāpuni pē ʻa e veilí kiate koe. Ako ke ke lotu. Faʻa lotu. Lotu ʻi ho ʻatamaí, ʻi ho lotó. Tūʻulutui ʻo lotu” (ʻi he Conference Report, Oct. 1994, 76; pe Ensign, Nov. 1994, 59).

  • ʻI he fanongo ʻa e fuʻu kakai tokolahí ki he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí, ʻokú ke pehē ko e hā e ngaahi founga naʻe lelei ai kiate kinautolu ʻa ʻenau lotu ʻi honau lotó?

  • Ko e hā e ngaahi tāpuaki ʻe lava ke ke maʻu mei hono manatuʻi ke ke lotu ʻi ho lotó?

  • Ko e hā e meʻa ne tokoni kiate koe ke ke lotu ʻi ho lotó?

3 Nīfai 20:11–29. Naʻe Talaʻofa ʻa e Tamai Hēvaní Te Ne Tānaki Fakataha ʻa ʻIsileli ʻi he Ngaahi ʻAho Fakaʻosí

ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi kimuʻa pea toki fai e kalasí, fakaafeʻi ha toko taha ako ke ne teuteu mai ha fakamatala nounou kau ki hono fakamoveteveteʻi ʻo ʻIsileí. Kole ki ai ke ne fakaʻaongaʻi ʻa e “Hisitōlia Nounou ʻo hono Fakamoveteveteʻi ʻo ʻIsilelí” he peesi 476 ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó. Kole ange ke ne fokotuʻu he palakipoé ʻa e ngaahi kalafi mei he peesi 476 ko e konga pē ʻo ʻene fakamatalá.

Faitaaʻi ha ngaahi tatau ʻo e fakamatala “Ko Hono Tānaki Fakataha ʻo ʻIsilelí,” he peesi 477 ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó. ʻOmai ha ngaahi tatau maʻá e kau ako ʻoku ʻikai te nau ʻomi ʻenau ngaahi tohi lēsoní ki he kalasí.

Fakahā ki he kau akó lolotonga e kalasí te nau mamata ki hono fakamatalaʻi ʻo e puipuituʻa mahuʻinga ki he 3 Nīfai 20–22. Kole leva ki he toko taha akó ke fai ʻene fakamatalá.

Hili e fakamatalá, fakaafeʻi ha toko taha ako ke ne lau ʻa e 3 Nīfai 20:11–13.

  • Ko e hā e meʻa naʻe kole ʻe he Fakamoʻuí ki he kakaí ke nau manatuʻi fekauʻaki mo ʻIsileli kuo fakamoveteveteʻí?

Vahevahe ʻa e kalasí ki ha ngaahi hoa pe kulupu ʻe nima. ʻOange ke takitaha e kau akó ha tatau ʻo e “Ko Hono Tānaki Fakataha ʻo ʻIsilelí” (pe kole ange ke nau kumi hake ki he peesi 477 ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó. Kole ki he kulupu takitaha ke nau aleaʻi ha konga kehe ʻo e laʻipepa tufá. Kole ki he ngaahi kulupú ke nau teuteu ke fakamatala nounou ʻo e meʻa kuo nau akó. (Kapau ʻoku ʻikai tokolahi feʻunga e kalasí ke vahevahe ki ha hoa pe kulupu ʻe nima, hanga ʻo vahe ha konga lahi hake ʻi he tahá ki ha kulupu ʻe niʻihi pe tuku pē ʻoua ʻe vahe ha ngaahi konga ia ʻe niʻihi.)

Hili hono ʻoange ha taimi feʻunga ke nau ako mo fealēleaʻaki ai, kole ki he kulupu takitaha ke akoʻi ki he kalasí ʻa e meʻa kuo nau akó. Poupouʻi kinautolu ke nounou pē. Fakaafeʻi e toenga ʻo e kau ako ke nau fakafanongo fakalelei pea hiki ha fanga kiʻi fakamatala ʻi heʻenau laʻipepa tufá. Tānaki atu mo ha ngaahi fakamatala nounou ke fakamahinoʻi ʻaki e ngaahi meʻa mahuʻingá ʻo ka fie maʻu.

Kole ha toko taha ako ke ne lau ʻa e 3 Nīfai 20:13.

  • Ko e hā e ongo talaʻofa ʻi he veesi ko ʻení?

  • Ko e hā e fekauʻaki ʻa e ongo talaʻofá ni?

Fakaafeʻi ha toko taha ako ke haʻu ki muʻa he kalasí. Talaange te ke fai ange ha ngaahi fehuʻi hokohoko ke ne tali ʻo hangē kuo mole ʻene manatú. Fai e ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:

  • Ko hai koe? Ko hai ho hingoá? Ko hoʻo haʻú mei fē? Ko hoʻo ʻalú ki fē? Ko e fē ho fāmilí?

Hili hono fakatātaaʻi ʻení, tataki ha fealēleaʻaki ʻo fakaʻaongaʻi ai e ngaahi fehuʻí ni:

  • Ko e hā e ngaahi palopalema ʻe fakatupu ʻe he mole ʻo e manatú kiate koé?

  • ʻE tokoniʻi fēfē ʻe he kakaí ha taha kuo mole ʻene manatú ke ne manatuʻi pe ko hai ia?

Fakaafeʻi ha toko taha ako ke ne lau e palakalafi hono ua ʻi he talateu ki he vahe 44 ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó.

  • Fakatatau ki he palakalafi ko ʻení, ʻe fakamatalaʻi fēfē ha niʻihi ʻo e fale ʻo ʻIsilelí ʻi ha pehē ʻoku “mole fakalaumālie ʻenau manatú”?

Lau ʻa e fakaʻuhinga ko ʻeni ʻo hono fakamoveteveteʻi mo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí:

“Ko e hā ne fakamoveteveteʻi ai ʻa ʻIsilelí? … Ne fakamoveteveteʻi ʻetau ngaahi kui ʻIsilelí koeʻuhí ko e ʻikai ke nau tali ʻa e ongoongoleleí, ʻuliʻi ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, liʻaki ʻa e siasí, pea mavahe mei he puleʻangá. …

“Ko e hā leva e meʻa ʻoku kaunga ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí? ʻOku kau ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí ʻa e tui mo hono tali pea moʻui ʻo fenāpasi mo e meʻa kotoa pē naʻe foaki ʻe he ʻEikí ki heʻene kakai fili he kuonga muʻá. ʻOku kau ai ʻa e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻa e fakatomalá, ʻa e papitaiso pea maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea mo hono tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku kau ai ʻa e tui ki he ongoongoleleí, kau ki he Siasí, pea hū ki he puleʻangá. ʻOku kau ai ʻa hono maʻu ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní, fakakoloaʻi ʻi he ngaahi potu māʻoniʻoní ʻaki ʻa e mālohi mei ʻolunga, pea maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa ʻo ʻĒpalahamé, ʻAisaké, mo Sēkopé, ʻo fakafou ʻi he mali fakasilesitialé. Pea ʻe kau foki ki ai ʻa e fakataha ki ha feituʻu kuo fili pe fonua ke fai ai ʻa e huú” (Bruce R. McConkie, A New Witness for the Articles of Faith [1985], 515).

Tokoniʻi e kau akó ke nau sio ki he kau fakatāutaha mai ʻa e Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. Lau e ngaahi veesi ko ʻení, pea kole ki he kau akó ke nau kumi hake ʻa e ngaahi foʻi lea pe ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau talamai ʻa e ngāue ʻa e Tamaí mo e ʻAló ʻi he tānakí. Ko ʻene ʻosi pē ʻa e veesi takitaha pea fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau maʻú.

3 Nīfai 20:18 (“Te u tānaki fakataha ʻa hoku kakaí ʻo hangē ʻoku tānaki ʻe ha tangata ʻa ʻene ngaahi haʻinga uité.”)

3 Nīfai 20:21 (“Te u fokotuʻu maʻu ʻa hoku kakaí, ʻe fale ʻo ʻIsileli.”)

3 Nīfai 20:26 (“Kuo fekauʻi au [ʻe he Tamaí] … ke u tāpuakiʻi ʻa kimoutolu ʻi heʻeku fakatafoki ʻa kimoutolu kotoa pē mei hoʻomou ngaahi angahalá; pea kuó ne fekau ke u fai ʻeni koeʻuhi ko e fānau ʻa kimoutolu ʻo e fuakavá.”)

3 Nīfai 20:29 (“Te u manatuʻi ʻa e fuakava ʻa ia kuó u fai mo hoku kakaí; … te u tānaki fakataha ʻa kinautolu ʻi he taimi ʻoku ou loto ki aí, koeʻuhí ke u toe foaki kiate kinautolu ʻa e fonua ʻo ʻenau ngaahi tamaí.”)

3 Nīfai 20:39 (“ ʻE ʻilo ʻe hoku kakaí ʻa hoku hingoá”)

Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukau pe ngaahi ongo ʻo kau ki he ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ki he kakai kotoa pē. Fakaafeʻi e kau akó ke fakaava honau lotó ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié kau ki he founga te nau lava ke tokoni ai ki he Tamai Hēvaní ʻi hono tānaki fakataha ʻEne fānaú.

3 Nīfai 21:1–21. ʻOku Meʻangāue ʻAki ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi hono Tānaki Fakataha ʻo ʻIsilelí

Lau mo e kau akó ʻa e 3 Nīfai 21:1–2, 7. ʻE fie maʻu ke ke fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea ʻi he veesi 2 ʻoku pehē “ ʻa e ngaahi meʻá ni ʻa ia ʻoku ou fakahā kiate kimoutolú” ki he Tohi ʻa Molomoná.

  • Ko e hā e fakaʻilonga naʻe folofola ʻa e ʻEikí te ne fakahā kuo kamata ʻa hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí?

  • Mavahe mei heʻene hoko ko ha fakaʻilonga ʻo e tānakí, ʻoku tokoni fēfē ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke tānaki mai ʻa e kakaí ki he Siasi ʻo e ʻEikí?

Tuku ke sio e kau akó ki he peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Kole ki ha toko taha ako ke ne lau ʻa e palakalafi hono uá:

  • Ko e hā e meʻa ʻoku talaki ʻe he Tohi ʻa Molomoná ki he kau mēmipa ʻo e fale ʻo ʻIsilelí?

ʻAi ke lau ʻe ha toko taha ako ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā S. Sikoti Kalou ʻo e Kau Fitungofulú, ʻokú ne fakamatala ki he fatongia ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he tānaki he ngaahi ʻaho kimui ní:

“Naʻe ʻomi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke hoko ko ha meʻangāue ʻi hono tānaki ʻo ʻIsileli kuo fakamoveteveteʻi [vakai, 3 Nīfai 21:7]. …

“ʻOku hoko ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni tonu ki he kakai ʻo ʻAmelika Latina mo e ngaahi puleʻanga kotoa pē. ʻOku hoko ʻa hono ʻomi ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni, ke ne fakamoʻoniʻi kuo toe kamata ke toe tānaki fakataha mai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻIsileli kuo fakamoveteveteʻí. …

“…Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Toe Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisí, ko e founga ia ʻe lava ke tānaki mai ai e kakai he puleʻanga kotoa pē, ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní” (ʻi he Conference Report, Oct. 2005, 35–36; pe Liahona, Nōvema 2005, 35; ʻoku fakamamafaʻi ʻi he tatau totonú.)

  • Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe he Tohi ʻa Molomoná ke ke haʻu kia Kalaisi?

  • Te tau fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻetau ngāue fakataha mo e Tamai Hēvaní ki hono tānaki fakataha ʻo ʻEne fānaú?

ʻAi ke lau ʻe he kau akó ʻa e 3 Nīfai 21:9–11. Lolotonga ʻenau laú, fakamatala ange naʻe talamai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko Siosefa Sāmita ʻa e “tamaioʻeiki” ʻi he ngaahi vēsí ni (vakai, Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 287–88).

  • Ko e hā e ngaahi nunuʻa ʻe hoko kiate kinautolu ʻoku nau fakafisingaʻi e Tohi ʻa Molomoná mo e ngaahi folofola ʻa Sīsū Kalaisí ʻo hangē ko hono fakahā ʻo fakafou mai ʻia Siosefa Sāmitá?

ʻAi ke lau ʻe he kau akó ʻa e Teutalōnome 18:18–19 mo e Ngāue 3:20–23, pea poupouʻi kinautolu ke fakafekauʻaki e ongo potufolofola ko iá mo e 3 Nīfai 21:11.

  • ʻE lava ke tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he ngaahi vēsí ni ke mahino ʻa e 3 Nīfai 21:11?

3 Nīfai 22:1–13. ʻOku Manatuʻi ʻe he ʻEikí ʻa Hono Kakai ʻo e Fuakavá ʻi he ʻAloʻofa mo e Angaʻofa Taʻengata

Kole ki ha toko taha ako ke ne lau ʻa e 3 Nīfai 22:5–6. Fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kau akó ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea ko e “ ʻa ho maluʻí [husepānití]” ki he Fakamoʻuí pea ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “ko e fefine liʻekina pea mamahiʻia ʻi hono laumālié, pea hangē ko e uaifi ʻi heʻene kei talavoú” ki ʻIsileli kuo fakamoveteveteʻí.

Kole ha toko taha ako ke ne lau ʻa e 3 Nīfai 22:7–10.

  • Ko e hā e meʻa ʻoku akoʻi mai heni fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mo Hono fatongia ʻi he tānakí?

Ke fakamatala fakanounouʻi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, ʻe fie maʻu ke lau ʻe he kau akó ʻa e fakamatala fekauʻaki mo e 3 Nīfai 22 he peesi 377 ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó.

3 Nīfai 22:14–17. ʻE Ikuna ʻi he Ngataʻangá e Kakai mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá

Fakaafeʻi ha toko taha ako ke ne tā ha tēniti he palakipoé.

ʻAi ke lau ʻe ha tokotaha ako ʻa e 3 Nīfai 22:2.

  • Te ke lava fēfē ʻo fakalahi ha tēniti?

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e “fakalōloa hoʻo ngaahi afó, pea tukituki ke maʻu hoʻo ngaahi ʻakau tuki poupoú”?

Fakamatala ange, ʻi he kuonga muʻá, ka fie maʻu ʻe he kakaí ke fakalahi ha tēniti siʻisiʻi, naʻa nau toʻo e ngaahi ʻakau tuki poupoú, ʻunuaki mamaʻo kinautolu mei he pou ʻi lotomālié, pea tānaki atu mo ha toe ngaahi ʻakau tuki poupou—ʻe toe lahi ange ai ʻa e feituʻu ʻe ʻatā ʻi he lalo tēnití. Ko hono ʻuhinga ʻeni ʻo e pehē ke fakalōloa e ngaahi afó pea tukituki ke maʻu e ngaahi ʻakau tuki poupoú.

Lau e fakakaukau ko ʻeni naʻe ʻomai ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994), ko e Palesiteni hono 13 ʻo e Siasí:

“Ko e lea fakataipe ʻa e ʻakau tuki poupoú. Fakakaukau angé ʻi ho ʻatamaí ki ha fuʻu tēniti lahi ʻoku pukepuke hake ʻaki ha ngaahi afo kuo fusi ki ha ngaahi ʻakau tuki poupou lahi ʻa ia kuo fakamaʻu ʻo maʻu ʻaupito ki he kelekelé. Naʻe fakatatau ʻe he kau palōfitá ʻa Saione ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ki ha fuʻu tēniti lahi ʻokú ne ʻufiʻufi kotoa ʻa e māmaní. Naʻe pukepuke hake ʻa e tēnití ʻe ha ngaahi afo kuo haʻi fakamaʻu ki ha ngaahi ʻakau tuki poupou. Ko e ngaahi ʻakau tuki poupou foki ko iá ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu fakasiokālafi kehekehe ko ia ʻoku mafola ʻi he funga māmaní. ʻI he taimi lolotongá, ʻoku tānaki fakataha ʻa ʻIsileli ki he ngaahi siteiki ʻo Saioné” (“Strengthen Thy Stakes,” Ensign, Jan. 1991, 2).

  • ʻOku tatau fēfē ʻa e ngaahi siteiki ʻo e Siasí mo e ngaahi ʻakau tuki poupou ʻo ha tēniti ʻi he kuonga muʻá?

Fakaafeʻi ha toko taha ako ke ne lau ʻa e lea ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī he peesi 378 ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó. ʻOku maʻu foki ʻa e lea ko ʻení ʻi he DVD ʻoku ʻomai fakataha mo ʻení A. ʻEke ange ki he kau akó pe kuo ʻi ai nai ha taimi naʻe fie maʻu ai ke nau maluʻi ʻenau tuí mei ha ngaahi ʻohofi meiate kinautolu ʻoku nau fakafepakiʻi e Siasí mo ʻene ngaahi akonakí. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau vahevahe nounou pē ʻa e ngaahi meʻa naʻa nau aʻusiá.

Talaange ki he kau akó ʻoku ʻi he 3 Nīfai 22:14–17 ʻa e fakamatala ʻo kau ki he faʻahinga meʻa peheni ʻoku hokó.

  • Ko e hā e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻokú ke lava ke ʻiloʻi ʻi he 3 Nīfai 22:14 ʻa ia ʻe tokoni ʻi he meʻa ke tau fai ʻi he taimi ʻoku fai ai ʻa e fakafepaki ki he Siasí?

  • Ko e hā e ngaahi talaʻofa ʻoku ʻomai ʻi he 3 Nīfai 22:15, 17? ʻE lava fēfē ʻe he ngaahi talaʻofá ni ʻo tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau fehangahangai mo e fakafepakí?

Fai hoʻo fakamoʻoní ʻoku tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá pea he ʻikai teitei lava ke ikuna ʻa e ngaahi fili ʻo e Siasí ʻi heʻenau ngaahi feinga ke fakaʻauha iá.

Paaki