‘Inisititiuti
Vahe 16: Sēkope 5–7


Vahe 16

Sēkope 5–7

Talateú

Naʻe hiki ʻe Sēkope ʻi heʻene lekōtí ʻa e talanoa fakatātā ʻa Seinosi ki he ʻakau ko e ʻōlivé, ʻa ia ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa e feinga maʻu pē ʻa e ʻEikí ke fakamoʻui ʻa e fale ʻo ʻIsilelí (vakai, Sēkope 5). ʻI hoʻo akoʻi ʻa e talanoa fakatātā ko ʻení, ʻe lava ke ke fakamamafaʻi ai naʻe “mafao atu [ʻe he ʻEikí] ʻa hono toʻukupú … ʻi hono kotoa ʻo e ʻahó” ke fakamoʻui ʻa kitautolu. (Sēkope 6:4).

ʻI he fakaʻosinga ʻo e lekooti ʻa Sēkopé, naʻá ne fakamatala ai ki heʻene fetaulaki mo Seialemi, ko ha tangata naʻá ne fakaʻikaiʻi ʻa Kalaisi. ʻI he sio ʻa hoʻo kau akó ki hono matuʻuaki ʻe Sēkope ʻa e ngaahi fakakikihi ʻa Seialemí peá ne fakahā ʻo ʻiloʻi ʻene loí, ʻe lava ke nau ako ke tala ʻa e moʻoní mei he meʻa ʻoku halá pea maluʻi kinautolu mei he ngaahi fakakaukau halá.

Ngaahi Tokāteline mo ha Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni

  • ʻE ʻikai ʻaupito tuku ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngāue ʻo e huhuʻí (vakai, Sēkope 5; 6:4–8).

  • “ʻOku monūʻia ʻa kinautolu kuo ngāue faivelenga ʻi heʻene ngoue vainé” (vakai, Sēkope 5:75; 6:1–3).

  • ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá pea mo e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tau matuʻuaki ʻa e ngaahi akonaki halá (vakai, Sēkope 7).

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Sēkope 5; 6:4–8. ʻOku ʻIkai ʻAupito Tuku ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne Ngāue ʻo e Huhuʻí

Ke ola lelei hoʻo akoʻi ʻa e Sēkope 5, ʻoku totonu ke ke ʻiloʻi lelei ʻa e ngaahi kupuʻi folofola ko ʻení ʻa ia ʻoku nau fakamatalaʻi ʻa e ngaahi ngāue ʻa e ʻEikí ʻi heʻene ʻaʻahi tuʻo fā ki Heʻene ngoue vainé: veesi 3–14, 15–28, 29–49, mo e 50–77. Fili fakalelei ʻa e ngaahi veesi ko ia te mou aleaʻí. Fai ho lelei tahá ʻi hoʻo teuteú ke tali ha ngaahi fehuʻi ʻa e kau akó. Vakai ki he sātí mo e fakamatala he peesi 142–43 ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó ke maʻu mei ai ha tokoni. Manatuʻi ʻoku tatau pē ʻa e ngaahi talanoa fakatātaá (ʻa e allegories mo e parables), ʻo lahi honau ngaahi ʻuhingá. ʻE faifai pē pea ʻe sio ʻa e kau akó ki ha ngaahi ʻuhinga ʻo fakalahi atu ki he ngaahi ʻuhinga ko ia ʻokú ke ʻoange ʻi he lēsoní.

Fakamatala ange ʻe vakaiʻi mo aleaʻi ʻe he kau akó ʻi he lēsoni ko ʻení ʻa e talanoa fakatātā ʻa e palōfita ko Seinosí kau ki he ʻakau ko e ʻōlivé. Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e Sēkope 4:12–18.

  • Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā naʻe vahevahe ai ʻe Sēkope ʻa e talanoa fakatātā ko ʻení mo e kakaí? Ko e hā e meʻa lilo naʻe pehē ʻe Sēkope te ne fakahā ke ʻiló?

ʻI hoʻo akoʻi ʻa e Sēkope 5, tokoniʻi e kau akó ke nau sio ki he feinga taʻetūkua ʻa e ʻOtuá ke huhuʻi ʻa ʻEne fānaú. Vahevahe ange ʻa e lea ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá he peesi 137–38 ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó.

  • Fakatatau ki he lea ʻa ʻEletā Hōlaní, ko e hā hono ʻuhinga ʻo e talanoa fakatātaá?

  • Ko e hā e meʻa ʻoku tokoni mai ʻa ʻEletā Hōlani ke mahino kiate kitautolu ʻo fekauʻaki mo e ngāue ʻo e huhuʻí mei he ngaahi fakamatala ʻi he talanoa fakatātaá ki he kelí, fafangá, tauhí, ʻauhaní, mo hono fakahokó?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakavave pē ʻa e Sēkope 5:3–9 pea ʻiloʻi ʻa e ngaahi fakataipe ʻi he talanoa fakatātaá. Ke tokoni kiate kinautolu ke mahino ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi fakataipé, fekau ke nau sio ki he saati he peesi 142–43 ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e sātí ʻo hangē pē ko ha laʻipepa tufa pe fakaʻata lahi ʻe lava ke vakai ki ai e kau akó lolotonga ʻe taimi lēsoní.

Vahevahe e kau akó ki he kulupu ʻe fā. Fakamatala ange ʻe ako ʻe he kulupu takitaha ha ngaahi veesi ʻoku nau fakamatalaʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻe fai ʻe he ʻEikí lolotonga ʻEne ʻaʻahi ki Heʻene ngoue vainé. Kole ki he kau akó ke nau feinga ke ʻiloʻi e ngaahi ngāue naʻe fai ʻe he ʻEikí ke fakahaofi ʻaki ʻEne ngoue vainé pea kumi mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻoku nau ako mei he ngaahi ngāue ko ʻení. Hiki e ngaahi meʻa ko ʻení he palakipoé pea fakaʻatā ha konga ke hiki ai ʻe he kau akó ʻenau ngaahi talí:

Kulupu 1

Sēkope 5:3–14

Kulupu 2

Sēkope 5:15–28

Kulupu 3

Sēkope 5:29–49

Kulupu 4

Sēkope 5:50–77

Hili hono ʻoange ha taimi feʻunga ke vakaiʻi fakalelei ai ʻe he ngaahi kulupú ʻa e ngaahi veesi ne vahe angé, kole ki ha toko taha mei he kulupu takitaha ke ne hiki he palakipoé ʻa e ngaahi meʻa naʻe maʻu ʻe he kulupú.

Ka ʻi ai ha taimi pea ʻe lava pē ke hoko atu e fealeaʻakí ki ha taha pe fakatouʻosi e ongo fehuʻí ni:

  • Naʻe toutou ngāue ʻa e ʻeiki ʻo e ngoue vainé mo ʻene tamaioʻeikí ke ʻauhani, keli takatakai, pea tauhi ʻene fuʻu ʻakaú. Ko e hā e meʻa ʻoku fokotuʻu mai heni ʻo kau ki he ngāue ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he moʻui ʻa Hono kakaí?

  • ʻI he veesi 41 mo e 47, ko e hā e meʻa ʻoku talamai ʻe he ngaahi lea ʻa e ʻeikí ʻo kau ki he ongo ʻoku maʻu ʻe he ʻEikí ki Hono kakaí?

Te ke lava ʻo fakamahinoʻi mo ha ngaahi veesi kehe ʻoku nau fakatātaaʻi ʻa e ʻofa ʻa e ʻEikí kiate kitautolú, ʻo hangē ko ʻení:

“Te u ʻauhani ia, pea keli ʻo takatakai ai, mo tauhi ia, pea … ʻe ʻikai mate ia” (Sēkope 5:4).

“ ʻOku fakamamahi kiate au ʻo ka mole ʻiate au ʻa e ʻakaú ni” (Sēkope 5:7).

“Ko e hā te ta fai ki he ʻakaú ke u toe tokonaki mei ai maʻaku ha fua ʻoku leleí?” (Sēkope 5:33).

“Pea ke u toe maʻu ai ʻa e fiefia ʻi he fua ʻo ʻeku ngoue vainé” (Sēkope 5:60).

Te ke lava ʻo fakamahinoʻi ange ʻoku akoʻi ʻi he veesi 70–74 ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ngāue fakafaifekaú ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí:

  1. ʻOku tokosiʻi ʻa e kau ngāue fakafaifekaú ʻi hono fakafehoanaki atu ki he kakai ʻo e māmaní (vakai, veesi 70).

  2. ʻOku tau kau ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí, pea te Ne ngāue mo kitautolu (vakai, veesi 71).

  3. ʻOku toki lavameʻa pē e kau ngāue ʻi he puleʻanga ʻo e ʻEikí ʻi haʻanau ako ke talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí ʻi he meʻa kotoa pē (vakai, veesi 72).

  4. ʻI he ʻalu atu ʻa e kau faifekaú, ʻoku nau ʻiloʻi ha kakai lototoʻa tokolahi ʻi māmani kātoa (vakai, veesi 73).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e Sēkope 6:4–8.

  • Hili hono akoʻi ʻe Sēkope ʻa e talanoa fakatātā ʻa Seinosí, ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí naʻá ne fakamamafaʻí?

  • ʻE fakalahi fēfē ʻa hoʻo houngaʻia ʻi he ʻEikí ʻe hoʻo ʻiloʻi ʻokú Ne fakamafao “atu ʻa hono toʻukupú … ʻi hono kotoa ʻo e ʻahó”? (Sēkope 6:4).

ʻE lava pē ke ke fetongi ʻa e fakakaukau ke akoʻi hono hokó ʻaki haʻo huluʻi ʻa e foʻi vitiō ko e “The Olive Tree Allegory” (lōloá: 14:33), konga 7 ʻi he Book of Mormon DVD Presentations. ʻI hoʻo tomuʻa vakai ki he konga ko ʻení, sio ki he fakamatala maʻá e faiakó ʻi he Book of Mormon Video Guide (nāunau fika 34810; ʻoku toe maʻu foki ʻi he www.ldsces.org).

Sēkope 5:75; 6:1–3. “ ʻOku Monūʻia ʻa Kinautolu Kuo Nau Ngāue Faivelenga ʻi Heʻene Ngoue Vainé”

ʻAi ke lau fakalongolongo pē ʻe he kau akó ʻa e Sēkope 5:75 mo e 6:1–3. Fokotuʻu ange ke nau fakakaukau ki he ngaahi tāpuaki ʻe lava ke maʻu ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí.

  • Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi vēsí ni ʻo kau ki he kau tamaioʻeiki ʻoku tokoni ʻi he ngoue vaine ʻa e ʻEikí?

  • Ko hai e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí he ʻaho ní? ʻOku founga fēfē ʻenau “tauhí” mo “fakahokó”?

Lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972), ko e Palesiteni hono 10 ʻo e Siasí:

“ ʻOku fakaʻaliʻali mai ʻe he talanoa fakatātā fakaʻofoʻofa ʻa [Seinosí] ʻa e founga hono ʻave ʻo e ngaahi vaʻa ʻo e fuʻu ʻōlivé (kau ʻIsilelí) ki he ngaahi feituʻu hono kotoa ʻo māmaní (ko e ngoue vaine ʻa e ʻEikí) pea fakahoko kinautolu ki he ʻōlive vaó (ngaahi puleʻanga ʻo e kau Senitailé). Ko ia ʻoku nau fakahoko ai ʻa e talaʻofa kuo fai ʻe he ʻEikí.

“ ʻI he ʻaho ní ʻoku ʻalu atu ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí ki he feituʻu kotoa pē ʻo māmani ko ha kau tamaioʻeiki ʻi he ngoue vainé ke tānaki fakataha ʻa e ngaahi fua ko ʻení pea tuku fakatatali ia ki he taimi ʻe hāʻele mai ai ʻa e ʻEikí” (Answers to Gospel Questions, 5 vols. [1957–66], 4:142).

  • Ko e hā e ngaahi founga ʻe lava ke tau tokoni ai ki he ʻEikí ʻi he tānaki fakaʻosi ko ʻení?

Sēkope 7. ʻOku Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Ngaahi Lea ʻa e Kau Palōfitá mo e Tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke Tau Matuʻuaki e Ngaahi Akonaki Halá

Kimuʻa pea fai e kalasí, hiki e ngaahi meʻa ko ʻení he palakipoé pe teuteuʻi ia ʻi he laʻipepa tufa ke taki taha e kau akó.

Ko Seialemi mo ʻEne Ngaahi Akonakí

(Sēkope 7:1–7)

  • Naʻe fakamatalaʻi fēfē ʻe Sēkope ʻa Seialemí?

  • Ko e hā e ʻuluaki taumuʻa ʻa Seialemí?

  • Naʻe ola fēfē ʻa e taumuʻa ʻa Seialemí?

  • Ko e hā e ngaahi founga pe meʻangāue naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Seialemi ke takihalaʻi ʻaki e kakaí?

  • ʻOku faitatau fēfē e ngaahi founga ko ʻení mo ia ʻoku fakaʻaongaʻi ʻi hotau kuonga ní?

ʻOku Fakahā ʻe Sēkope ʻo ʻIlo ʻa e Ngaahi Akonaki Hala ʻa Seialemí

(Sēkope 7:5, 8–14)

  • ʻI hoʻo ako ʻa e fakamatala ko ʻení, ko e hā e meʻa ʻokú ke ʻilo kau kia Sēkope ʻa ia naʻá ne tokoniʻi ia ke ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi akonaki hala ʻa Seialemí, neongo naʻe kākaaʻi ai ha kakai tokolahi?

  • Naʻe lava fēfē ʻe Sēkope ʻo veuveuki e ngaahi lea ʻa Seialemí?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fekumi ʻi he Sēkope 7:1–14 ki he ngaahi tali ʻo e ngaahi fehuʻí. Hili haʻanau maʻu ha taimi feʻunga ke ako ai ʻa e potufolofolá, fehuʻi ange pe te nau tali fēfē ʻa e ngaahi fehuʻí.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau kumi hake ki he lea ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni he peesi 146 ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó. Kole ki ha taha ke ne lau. ʻOku maʻu foki ʻa e lea ko ʻení ʻi he DVD ʻoku ʻomai fakataha mo ʻení A.

  • Ko e hā ʻokú ke pehē ai ʻoku fie maʻu ke tau lava ʻo tala ʻa e “ngaahi faʻufaʻu, ngaahi feinga, mo e ngaahi tokāteline ʻa e tēvoló ʻi hotau kuongá ni”?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau kumi hake ki he lea ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni fekauʻaki mo e fakaʻehiʻehi mei hano kākaaʻi kitautolú he peesi 146 ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó. Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau. ʻI hono lau ʻe he tokotaha akó ʻo kau ki he fakahinohino ʻe tolu ʻoku poupou mai ʻa Palesiteni Penisoni ke tau muimui aí, te ke lava ʻo hiki e ngaahi fakahinohinó he palakipoé:

  1. Ko e ngaahi folofola ʻoku ngāue ʻaki ʻe he Siasí (ko e folofolá)

  2. Kau Palesiteni ʻo e Siasí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, kae fakatautefito ki he Palesiteni ʻoku lolotonga moʻuí

  3. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní

  • Ko e hā e ngaahi founga naʻe fakafalala ai ʻa Sēkope ki he Laumālie Māʻoniʻoní lolotonga ʻene fehangahagai mo Seialemí?

  • Fakatatau ki he Sēkope 7:10–11, naʻe fakaʻaongaʻi fēfē ʻe Sēkope ʻa e folofolá kia Seialemí?

Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e Sēkope 7:23. Hili iá pea kole ki ha tokotaha ako kehe ke ne lau ʻa e Siosefa Sāmita—Mātiu 1:37.

  • ʻE tokoni fēfē e fakatotolo ʻi he folofolá ke ʻoua naʻa kākaaʻi ʻa kitautolu?

  • Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke maluʻi ai kitautolu mei he ngaahi akonaki hala ʻi hotau kuongá ni?

Fai hoʻo fakamoʻoní ki he ʻofa ʻa e ʻEikí mo ʻEne tokangaʻi ʻa ʻEne fānaú. Fakamamafaʻi ange ʻe lava ke tau ofi kiate Ia pea fakaʻehiʻehi ai mei hano kākaaʻi kitautolu kapau te tau falala kiate Ia, ki Heʻene kau tamaioʻeikí, ki he folofolá, pea ki he Laumālie Māʻoniʻoní.

Paaki