Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Ko e Ngaahi Tokoni Maʻá e Faiakó


Ko e Ngaahi Tokoni Maʻá e Faiakó

Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e mahuʻinga ʻo e talangofuá mo akonakiʻaki ʻa e ngaahi fehuʻí ʻi he taimi naʻá ne folofola aí, “ … ka ko ia te ne fai iá, mo akonakiʻaki iá, ʻe ui ia ko e lahi ʻi he puleʻanga ʻo e langí” (Mātiu 5:19). Kuo ʻosi tuku kiate koe ha falala toputapu ke ke tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau ako ʻa e anga hono tauhi ʻo ʻenau fuakava ʻi he papitaisó pea mo fakamālohia ʻenau fakamoʻuí. Te ke lava foki ʻo hoko ko ha tākiekina mahuʻinga ki he leleí ʻi heʻenau moʻuí, ʻi he taimi ko ia ʻoku teuteu ai ʻa e taʻahine kotoa pē ke hoko ko ha finemui mo e tamasiʻi kotoa pē ke hoko ko ha talavou mo maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí.

ʻI he hili pē ha taimi nounou mei hono fokotuʻu ʻo e Siasí ʻi he 1831, naʻe akoʻi mai ʻe he Fakamoʻuí ʻe hanga ʻe he kau faiakó ʻo” … akonakiʻaki … ʻa e ngaahi moʻoni ʻo ʻeku ongoongoleleí, ʻa ia ʻoku tuʻu ʻi he Tohi Tapú, mo e Tohi ʻa Molomoná (T&F 42:12), he ko e ngaahi folofola pē ia naʻe ala maʻu ʻi he taimi ko iá. ʻOku maʻu ʻi he ngaahi ʻahó ni ʻe he kau faiakó ʻa e fatongia ko ia ke akoʻi ʻa e ngaahi moʻoni toputapú mei he ngaahi Tohi Tapú kātoa, ʻa ia ʻoku kau ki ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá pea mo e Mataʻitofe Mahuʻingá. He ʻoku nau tokoniʻi ai ʻa e fānaú ke fakalakalaka ʻenau tui ki he ʻOtuá pea mo hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.

Lēsoni ke Ngāueʻakí

Ko e fānau kotoa pē ʻoku taʻu valu ki he hongofulu mā taha ʻi he ʻaho 1 ʻo Sānualí, ʻoku akoʻi kinautolu mei he taha ʻo e ngaahi tohi lēsoni Palaimeli 4, 5, 6 mo e 7. Ko e tohi lēsoni pē ʻe taha ʻoku fakaʻaongaʻi ʻi he taʻú ki he fānau ʻo e taʻu ko ʻení. Pea ʻi heʻene ʻosi ʻa e taʻu ʻe faá ʻe lava leva ʻe he fānaú ke nau ʻosi ako mei he ngaahi tohi tapú kātoa. ʻOku fakatefito ʻa e Palaimeli 4 ʻi he Tohi ʻa Molomoná; Palaimeli 5 ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí, Palaimeli 6 ʻi he Fuakava Motuʻá, pea mo e Palaimeli 7 ʻi he Fuakava Foʻoú. ʻOku laka hake ʻi he taʻu ʻe fā ʻa e ako ʻe he fānaú ki he ngaahi tohi lēsoni ko ʻení.

ʻOku totonu ke fokotuʻutuʻu ʻa e ʻū kalasí ʻo fakatatau ki he ngaahi fiemaʻu fakafeituʻú pea pehē ki he toko lahi ʻo e fānau ʻoku ʻi he taʻu valú ki he hongofulu mā tahá. Kai kehe ʻoku fie maʻu ke ke fakapapauʻi ʻoku mau ʻe he fānaú taki taha ha tokanga feʻunga ʻi hono fokotuʻutuʻu hoʻo kalasí.

ʻI he taimi ko ia ʻoku taʻu hongofulu mā ua ai ʻa e fānaú, ʻoku nau kamata leva ke ʻalu ki he Finemuí pe Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻi he lolotonga ʻa e taimi fevahevaheʻakí. Ka te nau kei hokohoko atu pē ke ʻalu ki heʻenau kalasi Palaimelí ʻi he lolotonga ʻa e taimi Lautohi Faka-Sāpaté kae ʻoua leva ke hoko ʻa e ʻaho 1 ʻo Sānualí, pea te nau kamata leva ke ʻalu ki he Lautohi Faka-Sāpaté.

Faiakoʻaki ʻa e Tohi Lēsoni Ko ʻEní

Oku akoʻi ʻe he tohi lēsoni ko ʻení fekauʻaki mo e Fuakava Foʻoú, ʻo fakamamafaʻi ʻa e moʻui mo e ngāue ʻa Sīsū Kalaisí. ʻI hoʻo akoʻi pea mo aleaʻi ʻa e ngaahi akonakí ni, ʻoku totonu ke maʻu ʻe he fānaú ha mahino pea fakatupulaki ha tui ʻoku toe lahi angé kiate ia. ʻOku totonu ke nau ako ʻa e founga ʻe hoko ai ʻa e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí ke ʻaonga ki heʻenau moʻuí pea maʻu ha holi ʻoku toe mālohi angé ke tauhi ʻa ʻene ngaahi fekaú.

Poupouʻi ʻa e fānaú ke nau lau ʻa e Fuakava Foʻoú ʻi ʻapi. ʻE lava ke tupulaki ʻa e ʻofa ʻa e fānaú ki he Fakamoʻuí pea fie maʻu ke nau hoko ʻo hangē ko iá, ʻaki ʻenau ako ki he ʻofa ʻa Sīsuú’ pea maʻu ha ʻilo lahi ange ki heʻene ngaahi akonakí. He ko e taimi ko ia ʻoku ʻilo ai ʻe he fānaú ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga mei he ʻū lēsoni ko ʻení, te nau tupulaki ai ʻi heʻenau holi ke tauhi ʻa e ngaahi fekau naʻa nau fai mo e ʻOtuá pea mo fai ha ngāue tokoni ʻi hono siasí ʻi he toenga ʻo ʻenau moʻuí. ʻE toe hanga foki ʻe he ngaahi moʻoni ko ʻení ʻo ʻoange ha ivi makehe ke nau matuʻuaki ai ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻi he ʻahó ni.

Teuteuʻi Koe Ke ke Faiako

ʻOku totonu ke ke fakatou mateuteu fakaʻatamai mo fakalaumālie ka ke lava ʻo fakakakato ho ui toputapu ko ia ke akoʻi ʻa e fānaú. Pea ko e konga ʻo e mateuteu ko ʻení ko e mahino mo maʻu ha fakamoʻoni ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ia ʻokú ke akoʻí. Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí, ʻa e faiako

tuʻukimuʻa tahá, ʻa e founga ke tau mateuteu ai ke akoʻi ʻene ongoongoleleí ki he niʻihi kehé:

  • Fekumi ʻi he anga-vaivai ki he Laumālié ʻi he lotu. He naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē: “Ke ke loto māʻulalo; pea ʻe tataki nima koe ʻe he ʻEikí ko ho ʻOtuá, pea foaki kiate koe ʻa e tali ki hoʻo ngaahi lotú; (T&F 112:10). Kapau te tau anga vaivai ʻe tāpuekina kitautolu ke tau ʻiloʻi pē ko e hā ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí ke akoʻiʻaki ʻene fānaú.

  • Ako ʻa e folofolá mo e ngaahi lea ʻo e kau palōfita he ngaahi ʻahó ni. ʻOku ʻi ai foki ʻa e mālohi lahi ʻi hono ako mo fakalaulauloto ki he ngaahi folofola ʻa e ʻEikí. He naʻá ne fekauʻi kitautolu ke tau,” … fuofua feinga ke maʻu ʻeku leá, pea ʻe toki vete ho ʻēleló; pea kapau te ke loto ki ai, te ke maʻu leva ʻa hoku Laumālié pea mo ʻeku lea, ʻio ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ke fakalotoʻi ʻa e kakaí ke tui” (T&F 11:21).

Naʻe toe fakapapauʻi mai ʻe Palesiteni ʻĒsela Tafu Penisoni, ko e palōfita ia ʻo e ʻahó ni, ʻa e fiemaʻu ko ia ke ako e ngaahi folofola ʻa e ʻEikí: “ ʻOku ou poupouʻi ke ke toe fakatukupaaʻi koe ʻi hono ako ʻo e ngaahi folofolá. Pea fakafemoʻuekinaʻi koe ʻi hono lau kinautolu ʻi he ʻaho taki taha koeʻuhí ke ke maʻu ʻa e mālohi ʻo e Laumālié ke ne tokangaʻi koe ʻi ho ngaahi uiuiʻí” (ʻi he Ensign, May 1986, 82).

  • Tauhi hoʻo ngaahi fuakavá. ʻOku makatuʻunga hono tataki koe ʻe he Laumālié mei hoʻo tauhi faitotonu ʻa e ngaahi fuakava ko ia naʻá ke fai mo e Tamai Hēvaní. Pea te ke toe hanga foki ʻo fai ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi he taimi ko ia ʻokú ke … tauhi ʻa e ngaahi fuakavá mo … fai ki aí” (T&F 42:13). He ko e taimi ko ia ʻoku mamata ai ʻa e fānaú ki hoʻo ʻofa ki he Fakamoʻuí mo hoʻo tukupā ke moʻuiʻaki ʻa e ongoongoleleí, ʻe toe ueʻi lahi ai kinautolu ke nau muimui kiate ia.

  • Fekumi ki ha ngaahi founga ʻe tokoniʻi ai ʻa e fānaú ke nau ongoʻi e ʻofa ʻa e Fakamoʻú. Toutou fakahā ange ʻa e lahi hoʻo ʻofa ʻiate kinautolú, pea fakamoʻoniʻi honau mahuʻingá mo ʻenau lavameʻá. ʻE tokoni foki hoʻo ʻofa mo e manavaʻofa ki he fānaú ke mahino kia kinautolu ʻa e ʻofa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻiate kinautolú. ʻE toe tokoni foki ia ke nau ako ai ke ʻofa ki he niʻihi kehé.

Teuteuʻi Hoʻo Lēsoní

ʻE tokoni ʻa e tohi lēsoni ko ʻení ke ke teuteuʻi ʻa e ngaahi lēsoni ʻoku fakataumuʻa ʻi he ngaahi folofolá. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he ngaahi lēsoní ʻa e ngaahi fakamatala pea mo e ngaahi fakamoʻoni mei he Fuakava Foʻoú ke tokoniʻi ʻa e fānaú ke mahino kia kinautolu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ʻikai ke ʻomai fakahangatonu ʻe he ngaahi lēsoní ʻa e founga ʻo hono akoʻi ʻa e ngaahi fakamatala ʻa e folofolá. ʻI hoʻo teuteu mo faiakoʻaki ʻa e Laumālié, ʻe lava ke ke tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau maʻu ha ʻilo lahi ange ki he ngaahi fakamatala ʻa e folofolá, mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku nau maʻú, pea mo e founga ʻe lava ai ʻe he fānaú ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻi heʻenau moʻuí. ʻI he taimi ʻe teuteuʻi lelei ai hoʻo lēsoní pea toe fakamanako angé, ke ne ueʻi ʻa e fānaú ke nau ako pea mo fanongo.

ʻE tokoni atu ʻa e ngaahi sitepu ko ʻení ke ke mateuteu ai ke akoʻi lelei ʻa e fānau ʻi hoʻo kalasí:

  1. Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e taumuʻa ʻo e lēsoní, pea mo e ngaahi potu folofola ʻoku hā ʻi he konga ʻo e “Teuteú” ʻi ha uike ʻe taha pe ua ki muʻa pea toki fai ʻa e lēsoní, pea fakakaukauʻi pe ʻe anga fēfē ʻene fekauʻaki mo e fānau ʻi hoʻo kalasí. Fai ʻa e fehuʻi ko ʻení kiate koe: “Ko e hā ʻa e foʻi fakakaukau pe moʻoni mahuʻinga taha ʻe ako ʻe he fānaú ʻi he lēsoni ko ʻení? ʻE anga fēfē e tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke fakatupulaki ai ʻenau tui kia Sīsū Kalaisi, fakamālohia ʻenau ngaahi fakamoʻoní, pea nau malava ai ke matuʻuaki ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻa e tēvoló ʻa ia ʻoku nau fehangahangai mo iá? Hili ko iá, hanga ʻo hiki ʻa e ngaahi fakakaukau ʻoku haʻu kiate koé.

    Naʻe faʻu ʻa e Ko e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ongoongoleleí (31110 900) ke hoko ia ko ha fakahinohino ki he ako fakafolofola fakafoʻituitui ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí pea mo e ngaahi tokāteliné. ʻOku ʻi ai foki ʻa e ngaahi vahe pau mei he tohí ni ʻa ia ʻoku lisi ʻi he “Teuteú” ʻo e ngaahi lēsoni ʻe niʻihi. Pea ʻe ala tokoni atu ʻa e ngaahi vahe ko ʻení ke ke teuteu ai ke akoʻi ʻa e teiftoʻi moʻoni pe tokāteline ʻi he lēsoní. ʻE ala maʻu atu ha tatau ʻo e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ongoongoleleí mei he laipeli ʻo homou fale lotú pe fakatau atu ia mei he fale fakatauʻanga nāunau ʻi ho feituʻú.

  2. Fili pe ʻoku totonu ke fakaʻaongaʻi ʻa e ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻAki e Tokangá ʻi he kamataʻanga ʻo e lēsoní pe ko haʻo faʻu pe ʻe koe, fakapapauʻi ʻoku feʻunga pea taau ke akoʻiʻaki e fakamatala ʻa e folofolá.

  3. ʻOku ʻikai fakahā atu ʻe he ngaahi lēsoní pe ʻoku anga fēfē hono akoʻi ʻa e fakamatala ʻa e folofolá, koeʻuhí ʻoku totonu ke ke fekumi ki he tokoni ʻa e Laumālié ke fakapapauʻi pe ko e hā ʻa e meʻa ke akoʻí pea ʻoku anga fēfē hono akoʻí. Hanga ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi founga fakafaiako kehekehe mei he uike ki he uike (vakai, “Ko Hono Akoʻi ʻo e Fakamatala ʻa e Folofolá” ʻi laló). Palani ke fakakau mai ʻi he lahi taha te ke lavá, pea mo akoʻi hoʻo lēsoní koeʻuhí ke lava ʻe he fānaú ʻo fai e fakamatala ʻa e folololá ki he niʻihi kehé.

  4. Fili mei he “Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi mo Fakaʻaongaʻí” ʻa e ngaahi fehuʻi ʻe lava ʻo tokoni lelei taha ke mahino ki he fānaú ʻa e ngaahi fakamatala ʻa e folofolá pea mo hono fakaʻaongaʻi ʻi heʻenau moʻuí. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻí ʻi ha faʻahinga taimi pē lolotonga ʻa e lēsoní. Ka ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke ke fakaʻaongaʻi kātoa kinautolu.

  5. Lau ʻa e “Ngaahi ʻEkitivitī Fakatupulakí” mo palani pe ʻe anga fēfē pea ko e taimi fē te ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi ʻekitivitī ko ia ʻokú ke ongoʻi ʻe tokoni lelei taha ki he fānaú ʻi hoʻo kalasí ke mahino ai ʻa e folofolá, pea mo e taumuʻa ʻo e lēsoní. ʻE kehekehe ʻa e kalasi kotoa pē, pea ko e ngaahi ʻekitivitī ʻe niʻihi ʻe sai ia ki he kulupu ʻe tahá kae mahalo ʻe ʻikai sai ia ki he tahá.

  6. Palani ke ke hanga ʻo vahevahe ʻa e ngaahi taukei fakatāutaha ʻoku tāú, ʻa ia ʻokú ne poupouʻi ʻa e taumuʻa ʻo e lēsoní. Pea tuku ke hanga ʻe he Laumālié ʻo tataki koe ʻi hoʻo vahevahe mo e kalasí ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko kiate koé pea toe hanga foki ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻo vahevahe ʻa e meʻa tatau mo koe pea mo e niʻihi kehé. ʻOku ʻi ai foki ʻa e ngaahi meʻa ne aʻusia fakafāmili mo fakafoʻituitui ʻa ia ʻoku fuʻu toputapu pe fakapulipuli pea ʻoku ʻikai totonu ke aleaʻi ʻi ha haʻofanga tokolahi.

Ko Hono Akoʻi ʻa e Ngaahi Fakamatala mei he Folofolá

ʻOku totonu maʻu pe ke ke fekumi ki he Laumālié ʻi hoʻo teuteu mo fai hoʻo ngaahi lēsoní (vakai, ʻAlamā 17:2–4; T&F 42:12–14; 50:17–22). ʻE tokoni ʻa e Laumālié ke ke ʻiloʻi ʻa e founga ke ʻai hoʻo ngaahi lēsoní ke manakoa mo mahuʻingamālie ki he fānaú ʻokú ke akoʻí.

Mahalo pē ʻe ʻi ai ha niʻihi ʻo e fānau ʻi hoʻo kalasí ʻoku ʻikai ke nau feangainga mo e ngaahi folofolá. Ka ʻi he taimi ko ia ʻoku mou laukonga fakataha aí, kātaki fakatokangaʻi ange ʻa e kau mēmipa ʻi he kalasí ʻa ia te nau fie maʻu ha tokoni ʻi hono ako ke kumi ʻa e ngaahi folofolá. Mahalo te ke fie maʻu ke toʻo ha taimi ʻi he kamataʻanga ʻo e taʻú, tautautefito kapau ʻokú ke faiako ki ha fānau iiki ange, ke ke fakaʻaliʻali ki he fānaú ʻa e anga hono kumi ʻo e ngaahi fakamoʻoni folofolá.

Feinga ke fakahoko ʻa e lēsoní ʻi he ngaahi founga kehekehe ke kei maʻu pē e tokanga ʻa e fānaú. ʻE ala tokoni atu ʻa e ngaahi fokotuʻu ko ʻení ke ke fakaʻaongaʻi ha ngaahi founga kehekehe ʻi hoʻo faiakó:

  1. Fai ʻa e fakamatala ʻa e folofolá ʻi he lea pē ʻaʻaú. Pea feinga ke tokoniʻi ke nau fakakaukau-loto ki he ngaahi meʻa naʻe hokó mo e kakai ʻoku kau ki aí. Tokoniʻi ke mahino kia kinautolu ko e kakai ko ia ʻokú ke talanoa ki aí naʻa nau moʻui pea naʻe hoko foki ʻa e meʻa ʻokú ke fakamatala ki aí.

  2. Fekau ki he fānaú ke nau lau kotoa ʻa e fakamatalá pe fili pē ha vahe mei he folofolá. Mahalo ʻoku ʻikai lava kotoa ʻa e fānaú ʻo laukonga lelei pea ʻoku ʻikai tuʻunga ʻenau laukonga leleí mei honau taʻu motuʻá. Kapau ʻoku nau lava kotoa ʻo laukonga, ʻe lelei ange kapau te ke ʻoange ha ngaahi miniti siʻi ke nau lau fakalongolongo ia. ʻI he hili ko iá, te ke lava leva ʻo aleaʻi ʻa e meʻa naʻa nau laú. Fakaʻaongaʻi ʻa e taimi fealēleaʻaki ʻi he hili ʻa e laukonga ʻe fānaú ke tokoniʻi kinautolu ke mahino ʻa e ngaahi lea mo e vahe ʻoku faingataʻá.

  3. Hanga ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fakatātā ʻoku fokotuʻu atu ʻi he fakamatala ʻa e folofolá ke tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau fakakaukau-loto ki he meʻa naʻe hokó. Pea ko e lahi taha ʻo e ngaahi lēsoní ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fakatātā ʻoku fokotuʻu atu ʻi he “Ngaahi Nāunau ʻoku Fie Maʻú.” ʻOku fakafikefika foki ʻa e ngaahi fakatātā ʻoku ʻi he Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí pe ʻi he laipeli ʻa e fale lotú (ko e ngaahi fika ʻo e katiloká ʻoku lisi atu ia ʻi he “Ngaahi Nāunau ʻoku Fie Maʻú”). Pea ko e niʻihi ʻo e ngaahi fakatātā ko ʻení ʻoku ʻi ai ha ngaahi talanoa fehoanaki mo ia ʻi he tafaʻaki ʻe tahá. Te ke toe lava foki ʻo fakaʻaongaʻi mo e ngaahi fakatātā kehe ʻoku feʻungá.

  4. ʻAi ke fakatātaaʻi ʻe he fānaú ʻa e fakamatala mei he folofolá. (Fakapapauʻi ʻoku ʻikai hē hono founga fakatātāʻí mei he tuʻunga toputapu ʻoku ʻomi ʻaki mei he folofolá.) ʻE lava pē ke ke ʻomai ha fanga kiʻi meʻa teuteu ʻoku maʻungofuá, ʻo hangē ko ha ngaahi maea, holoholo, pea mo e ngaahi alā meʻa peheé, kae tuku ke fakatātaaʻi ʻe he fānaú ha konga pe ko hono kotoa ʻo e talanoá. ʻEke ange pe te nau ongoʻi fēfē nai kapau ko kinautolu moʻoni ʻa e kakai ʻoku nau fakatātāʻí. ʻOku ʻikai totonu ke fakatātaaʻi ʻa e Fakamoʻuí, tukukehe pē ʻi hono ʻaloʻí. ʻOua naʻa fakatātaaʻi ʻa e Tamai Hēvaní ia mo e Laumālie Māʻoniʻoní.

  5. Tā ha ngaahi fakatātā faingofua pe tā ha fakatātā ʻi he palakipoé, pe fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fakatātā pe ko ha kongokonga fakatātā ʻi hoʻo fai pe lau ko ia ʻa e fakamatala ʻa e folofolá.

  6. Fai ha laukonga fakatātaaʻi ʻa ia ʻe hanga ai ʻe ha niʻihi ʻo e fānaú ʻo lau ha talanoa ʻokú ne fakahā mai ha konga ʻo e fakamatala ʻa e folofolá. Kapau ʻoku feʻunga ia ʻi hoʻomou feituʻú, fekau ke nau lau fakahangatonu ia mei he folofolá.

  7. Hanga ʻo fakaafeʻi ha mātuʻa, mēmipa ʻo e uōtí pe koló pe mēmipa ʻo e kalasí ke ne fai ha fakamatala mei he folofolá. Tuku ha uike ʻe taha pe ua ke ne teuteu ai, pea fakapapauʻi foki ʻoku tuku ki he toko taha ko iá ha taimi pau ke ʻosi ai ʻene fakamatalá.

  8. Hanga ʻo ʻoange ki he fānaú ha kiʻi sivi faingofua, hangē ko ha sivi nounou ʻi he tonu—hala pe sivi nounou ʻi he tali nounou ki muʻa pea akoʻi ha tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo ha fakamatala mei he folofolá. Fakamatalaʻi ʻokú ke fie maʻu ke ke ʻiloʻi ʻa e lahi ʻo ʻenau ʻilo fekauʻaki mo e tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí pe ko e fakamatalá. Pea toe ʻaonge foki ʻa e sivi tatau hili ʻa e fakamatalá koeʻuhí ke nau ʻilo ki he meʻa kuo nau akó.

  9. Hanga ʻo hiki ʻi he palakipoé pe faʻu haʻo ʻū kongokonga lea ki he lea pe hingoa mahuʻinga ʻo ha kakai mei he fakamatala ʻa e folofolá. Tuku ke fakafanongo ʻa e fānaú ki he lea pe hingoa ko ʻení ʻi hoʻo fai ʻa e fakamatala. Tokoniʻi ʻa e fānaú ke fakalahi ʻenau ʻilo ki he ngaahi leá koeʻuhí ke toe lahi ange ʻa e mahino ʻoku nau maʻu ki he folofolá pea nau manako ʻi hono lau kinautolu ʻi ʻapí.

  10. Ki muʻa peá ke fai ʻa e lēsoní, hanga ʻo hiki ʻi he palakipoé ha fakamatala ʻa e folofolá. Hanga ʻo taʻofi ʻa e lēsoní ʻi he taimi ʻe fanongo ai ʻa e fānaú ki he talí ʻi he lolotonga ʻa e fakamatalá, pea mou aleaʻi ʻa e fehuʻí pea mo e talí.

  11. Fai ʻa e fakamatala ʻa e folofolá, pea tuku ke fili ʻa e fānaú pe te nau fie fakamatala ki he konga ʻoku nau manako taha aí. Te ke lava ʻo kole ki ha taha ʻo e kalasí ke ne kamata ʻa e fakamatalá peá ke toki ui ki ha taha kehe ke ne hoko atu.

  12. Hanga ʻo tā ha foʻi kāsete ʻoku hiki ai ʻa e ngaahi veesi kuo ʻosi fili mei he ngaahi folofolá.

  13. Fai ha vaʻinga fakatauhoa. Teuteu ʻa e ngaahi seti fakatauhoa ʻe fā ki he valu ʻo e ngaahi kātí pe pepa ʻoku fute 3” x 5”. Te ke tohiʻi ʻi he kaati ʻe tahá ʻa e fika ʻo e tefito ʻo e tuí pea ʻi he kaati ʻe tahá ha foʻi lea ʻilongofua pe foʻi fakakaukau mei he tefito ʻo e tui ko iá. Hanga leva ʻo tuifio kinautolu pea tuku ʻo fakahanga ki lalo ʻi he tēpilé pe falikí. Fekau ʻa e fānaú ke nau haʻu tahataha ʻo fakafoʻohakeʻi hake ʻa e ongo kaati ʻe uá. Peá ke lau leʻo lahi leva ʻa e meʻa ʻoku tohi ʻi he kātí taki taha. Kapau ʻoku hoa ʻa e ongo kātí, hanga ʻo fakafoʻohakeʻi pē kinaua. Pea kapau ʻoku ʻikai ke hoa ʻa e ongo kātí, hanga ʻo fakafoʻohifoʻi pē kinaua kae haʻu ha tamasiʻi pe taʻahine kehe ʻo fakafoʻohakeʻi ha ongo foʻi kaati. Hokohoko atu pē kae ʻoua leva ke fakatauhoa totonu ʻa e ʻū kātí.

    Te ke lava pē ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi seti ko ʻeni ʻe valú ki ha vaʻinga fakatauhoa ʻi he Malanga ʻi he Moʻungá.

    Seti 1:

    ʻOku monuʻia ʻa e anga-vaivaí—he ʻoku ʻonautolu ʻa e puleʻanga ʻo e langí.

    Seti 2:

    ʻOku monuʻia ʻa kinautolu ʻoku tangí—he te nau maʻu ʻa e fiemālié.

    Seti 3:

    ʻOku monuʻia ʻa e anga-malū—he te nau maʻu ʻa e fonuá.

    Seti 4:

    ʻOku monuʻia ʻa kinautolu ʻoku fiekaia mo fieinua ki he māʻoniʻoní—he te nau fonu ai.

    Seti 5:

    ʻOku monuʻia ʻa e manafaʻofá—he te nau maʻu ʻa e ʻofá.

    Seti 6:

    ʻOku monuʻia ʻa e loto maʻá—he te nau mamata ki he ʻOtuá.

    Seti 7:

    ʻOku monuiʻa ʻa e faʻa fakaleleí—ʻe ui ʻa kinautolu ko e fānau ʻa e ʻOtuá.

    Seti 8:

    ʻOku monuʻia ʻa kinautolu ʻoku fakatangaʻi koeʻuhí ko e māʻoniʻoní—he ʻoku ʻonautolu ʻa e puleʻanga ʻo e langí.

  14. Hanga ʻo fai ha vaʻinga tali fehuʻi. Hanga ʻo faʻo ki ha kiʻi puha ha ʻū fehuʻi, pea fekau ʻa e fānaú ke nau haʻu tahataha ʻo toho ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení pea tali mai ʻa e fehuʻí.

Fakalele ʻa e Ngaahi Fealēleaʻaki ʻi he Kalasí

ʻE tokoni foki e kau ʻa e fānaú ki he ngaahi fealēleaʻakí mo e ngaahi ʻekitivitī kehé ke nau ako ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻE tokoni ʻa e ngaahi fakahinohino ko ʻení ke ke fakahoko ki he fānaú ʻa e ngaahi fehuʻi ʻuhinga mālie pea mo fakaʻaiʻai ʻa e ngaahi fealēleaʻaki ʻi he kalasí.

  1. Fai ʻa e ngaahi fehuʻí pea ʻoange mo e ngaahi fakamoʻoni folofola koeʻuhí ke lava ʻe he fānaú ʻo maʻu ʻa e ngaahi talí ʻi he folofolá.

  2. Fai ʻa e ngaahi fehuʻi ko ia ʻe ʻikai taliʻaki ʻa e “ ʻió” pe “ ʻikaí” ka ʻe fie maʻu ki ai ha fakakaukau mo e fealēleaʻki. ʻOku faʻa lelei maʻu pē ʻa e ngaahi fehuʻi ko ia ʻoku kamataʻaki ʻa e Ko e hā hono ʻuhingá, naʻe anga fēfē, ko hai, ko e hā, ko e fē ʻa e taimi, pea mo e ko e fē.

  3. Fakatokangaʻi angé ʻa e fānau ko ia ʻe ʻikai te nau fie kau mai ʻi he fealēleaʻakí. Hanga ʻo fakakau mai ʻa kinautolu ʻoku ʻikai te nau faʻa kau maí ʻaki haʻo ui honau hingoá mo fai ange ha fehuʻi ʻokú ke ongoʻi te nau lava ʻo talí. ʻOange ha taimi feʻunga ke nau tali mai ai. Tokoniʻi kinautolu kapau ʻoku nau fie maʻu, ka te ke toki fai pē ʻeni ʻi he taimi ko ia kuó ke ʻosi tuku ai kia kinautolu ha taimi feʻunga ke nau fakakaukau mo tali ai ʻa e fehuʻí.

  4. Hanga ʻo poupouʻi ʻa e fānaú ke nau fakahā atu ʻa ʻenau ongó ʻo fekauʻaki mo e meʻa ʻoku nau ako mei he folofolá. Hili iá peá ke fakamālō ange ki he tokoni ʻoku nau fai atú.

  5. Fakamālō ange ʻi he taimi ʻoku nau tali ai ʻa e ngaahi fehuʻí. Pea tokoniʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi ʻoku mahuʻinga ʻa ʻenau ongó pea mo ʻenau fakakaukaú.

Tokoniʻi ʻa e Fānaú ke nau Fakaʻaongaʻi ʻa e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻoku Akoʻí

Tokoniʻi ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa naʻa nau ako ʻi heʻenau moʻuí. He naʻe fakatukupaaʻi kitautolu ʻe Sēmisi “ke fai ʻe kimoutolu ki he folofolá, pea ʻoua naʻa ngata ʻi he fanongó [pe]” (Sēmisi 1:22). ʻE lava ʻo tokoni atu ʻa e ngaahi fakakaukau ko ʻení ke ke lavaʻi ai ʻa e fatongiá ni:

  1. Fai haʻo fakamoʻoni ki he meʻa ʻokú ke akoʻí ʻi he taimi ʻoku ueʻi koe ʻe he Laumālié ke ke fai pehē. ʻE toe ongo mālohi ange hoʻo lēsoní ʻi he taimi ko ia ʻokú ke faiakoʻakiai ʻa e moʻoni mo e tui ʻokú ke ʻiloʻi paú.

  2. Hanga ʻo poupouʻi ʻa e fānaú ke nau haʻu ki he kalasí mo ʻenau folofolá. Pea kapau ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻanau tatau fakatāutaha ʻo e folofolá pe ngalo ke nau haʻu mo ia, ʻai ke ʻi ai ha ngaahi tatau makehe maʻá e fānaú ke nau fakaʻaongaʻi ʻi he kalasí. Te ke lava ʻo maʻu ʻa e tatau ʻo e folofolá mei he laipeli ʻa e uōtí pe koló kapau ʻoku ʻi ai. Toe hanga foki ʻo poupouʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakaʻilongaʻi ʻa ʻenau tatau fakatāutaha ʻo e folofolá (kae ʻikai ko e ngaahi tatau mei he laipelí) ha ngaahi veesi pau ʻa ia ʻoku mahuʻinga ki heʻenau moʻuí. Hangē ko ʻení, te nau lava ʻo fakaʻilongaʻi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3:7, 4:2, 8:2–3, mo e 14:7.

  3. Kole ki he fānaú ke nau tala atu ʻa e meʻa naʻa nau akó. Pea fehuʻi ange pē ʻe anga fēfē haʻanau fakaʻaongaʻi a e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi mai ʻi he lēsoní ʻi heʻenau moʻuí.

  4. ʻAi ke he hangē ha taha faiongoongó, peá ke fakaʻekeʻeke ʻa e fānaú o hangē ko ha kakai kinautolu ʻoku tau lau ki ai ʻi he folofolá. Kole ange ke nau tala atu ʻa e ngaahi fakamatala fakaikiiki ʻo e fakamatala ʻo e folofolá pea ko e hā ʻenau ongo fekauʻaki mo e meʻa naʻe hokó.

  5. Vahevahe ʻa e kalasí ki he kulupu iiki ʻe ua pe lahi ange. Fekau ki he kulupu taki taha ke nau tohiʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga taha mei he fakamatalá, ʻi he hili hoʻo fakahā ange ʻa e ngaahi fakamatala ʻa e folofolá. Pea tuku ki he kulupu taki taha ke nau aleaʻi pe ʻoku anga fēfē hono fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau moʻuí.

  6. Hanga ʻo fakahoko ha kumi folofola: Pea ʻoange ha kiʻi fakaʻilonga, ʻo hangē ko ha meʻa naʻe hoko, feituʻu, pe palōpalema; pea fakatukupaaʻi kinautolu ke kumi ha folofola ʻoku fekauʻaki mo iá. Tala ange ko ia te nau ʻuluaki maʻu ʻa e folofolá ke nau tokoni ki he toenga ʻo e kalasí ke nau lau ʻa e folofolá. Pea toki tuku leva ke nau fakamatala pe ko e hā hono ʻuhinga ʻoku feʻunga ai mo e folofola ko ʻení mo e fakaʻilongá.

  7. Fakahā ange ha ngaahi fakatātā mahino ʻi ha taimi naʻá ke vakai ai ʻoku talangofua ʻa e fānaú ki he tefitoʻi moʻoni ʻoku aleaʻí. ʻO hangē ko ʻení, kapau ʻokú ke akoʻi ha lēsoni ʻi he anga-leleí, te ke lava ʻo fakamahino ange ʻa e ngaahi fakatātaá ʻi he taimi ko ia ʻokú ke vakai ai ki he fānaú ʻoku nau anga-lelei ki he niʻihi kehé.

  8. Hanga ʻo vakaiʻi ʻa e ngaahi ngāue ko ia ne tuku ke nau faí. Pea ko e taimi kotoa pē te ke ʻaonge ai ha ngāue pe tukupā ke nau fai, fakapapauʻi ke fehuʻi ki he fānaú fekauʻaki mo e meʻa ne nau aʻusiá ʻi he kamataʻanga ʻo e kalasí ʻi he uike hono hokó.

Tokoniʻi ʻa e Fānaú ke Ako Maʻuloto ʻa e Folofolá

ʻE lava pē ʻo hoko ʻa hono ako maʻu loto ʻo e folofolá ko ha founga lelei ia ki hono ʻiloʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Pea ʻoku tokolahi ʻa e fānau ia ʻoku nau manako ʻi he ako maʻu lotó ʻi he taimi ko ia ʻokú ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi meʻa fakaoli mo fakatupu fakakaukaú. Ko e ngaahi founga lelei ʻeni ke tokoniʻi ʻaki ʻa e fānaú ʻi he taimi ako maʻu lotó.

  1. Hanga ʻo hiki ʻi he palakipoé, pe ʻi ha saati, ʻa e ʻuluaki mataʻitohi ʻo e ʻū lea ko ia ʻoku ʻai ke ako maʻu lotó. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo faʻu ʻa e saati ko ʻení ki he ʻuluaki mataʻitohi ʻo e tefito ʻo e tui hono ʻuluakí:

    O m t k O k T T m H A k S K p m L M

    Tuhu ki he ngaahi mataʻitohí ʻi hoʻo toutou leaʻaki ʻa e foʻi lea taki taha. Toutou lau ʻa e folofolá pea tuku ke toutou fai pehē mo e fānaú ʻo kapau te nau lava. Pea ʻe ʻikai fuoloa mei ai kuo ʻikai ke nau toe fie maʻu ʻa e siaté.

  2. Vahevahe ʻa e folofolá ki he ngaahi kupuʻi lea nounou. Peá ke toutou lau leʻo lahi ʻa e ngaahi kupuʻi leá ʻo kamata mei mui ki muʻa koeʻuhí ke ʻuluaki leaʻaki ʻe he fānaú ʻa e konga ko ia ʻoku nau anga maheni mo iá. Hangē ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:2, ʻe lava ʻe he fānaú ʻo toutou lau ʻa e “koeʻuhí ke mou tuʻu taʻe halaia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi he ʻaho fakamuí.” Pea te nau lava leva ʻo tānaki atu ʻa e ʻuluaki konga leá,”Tokanga ke mou tauhi kiate ia ʻaki homou lotó kotoa, mo e iví mo e ʻatamaí pea mo e mālohí.” Te nau toki lava leva ke leaʻaki ʻa e vēsí kakato.

  3. Kapau ʻoku laukonga lelei ʻa e fānaú, teuteuʻi ha tatau tohinima ʻo e folofolá maʻá e fānaú taki taha. Kosi leva ʻa e tataú ki ha ngaahi konga lea pe kupuʻi lea. ʻI ha hili haʻamou toutou lau fakataha ʻa e vēsí, ʻoange ki he fānaú taki taha ha kupuʻi lea he laʻi pepa kuo ʻosi tuifió pea tuku ke nau ngāue fakafoʻituitui pe fakakātoa ʻi hono fokotuʻutuʻu ʻenau kupuʻi leá ʻi hono fokotuʻutuʻu totonú.

  4. Toutou lau ʻa e folofolá, pea kiʻi taʻofi kae tuku ki ha taha ʻo e fānaú ke ne lau mai ʻa e foʻi lea pe kupuʻi lea hono hokó. Pea tuku leva ki ha taha kehe ʻo e fānaú ke ne tānaki mai ha toe lea pe kupuʻi lea kehe. Hokohoko atu pē kae ʻoua kuo maʻu kotoa ʻe he fānaú ha faingamālie.

  5. Fakaʻaongaʻi ʻa e mūsiká ke tokoniʻi ai ʻa e fānaú ʻi heʻenau ako maʻu lotó. ʻO hangē ko ʻení, te ke lava pē ke akoʻi ʻa e ngaahi tohi ʻi he Fuakava Foʻoú mei he hiva “The Book of the New Testament” mei he More Songs for Children (peesi 28).

  6. Vahevahe ʻa e fānaú ki ha kulupu ʻe ua. Tuku ange ki he ongo kulupú ke nau tautau fetongi ʻaki hano toutou leaʻaki ʻa e ngaahi leá pe fokotuʻutʻu ʻa e kupuʻi leá ki hono tuʻunga totonú. ʻE lava pē ke tuku ange ki he ʻuluaki kulupú ke nau leaʻaki ʻa e foʻi lea ʻuluakí, kulupu uá ʻa e foʻi lea hono uá, pea pehē atu ai pe kae ʻoua kuo ʻosi ʻa e foʻi vēsí.

  7. Fili ha konga folofola ʻokú ke fie maʻu ke ako maʻu loto ʻe he fānaú. Hiki ʻa e folofolá ʻi he palakipoé pe ko ha laʻi pepa lahi. Toutou leaʻaki ʻa e vahé ʻi ha ngaahi taimi, pea hokohoko atu hono fakapuliki pe tāmateʻi ʻa e ngaahi foʻi leá kae ʻoua leva kuo ako maʻu loto ʻe he fānaú ʻa e kotoa ʻo e folofolá.

Fakaʻaongaʻi Fakapotopoto ʻa e Taimi Makehé

Kapau ʻe ʻosi hoʻo lēsoni naʻe teuteú ki muʻa pea ʻosi ʻa e taimí, mahalo te ke fie maʻu ke ke faʻu ha foʻi ʻekitivitī ke fakaʻosiʻaki ʻa e taimí. ʻE tokoni ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻú ni ke ke fakaʻaongaʻi lelei ʻa e taimi ko ʻení:

  1. Fekau ha niʻihi ʻo e fānaú ke nau fetalanoaʻaki ʻo kau ki he ngaahi talanoa ʻoku nau manako taha ai ʻi he folofolá.

  2. Fai ha kumi folofola ʻaki hano ʻoange ki he fānaú ha fakaʻilonga ki he ngaahi fakamoʻoni folofola mahuʻinga ʻa ia kuo nau ʻosi fakaʻilongaí. Pea tuku ke nau ngāue fakataha ʻo tautau toko ua pe fakakulupu ke maʻu ʻa e kupuʻi folofola totonú.

  3. Tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau ako maʻu loto ha potu folofola pe ko ha tefito ʻo e tuí mei he lēsoní.

  4. Fekau ʻa e fānaú ke nau vahevahe ʻa e ngaahi fakakaukau te nau lava ʻo fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mei he lēsoní ʻi ʻapi, ʻapi ako, pea mo honau kaungāmeʻá.

  5. Hanga ʻo vahevahe ʻa e kalasí ki ha ngaahi kulupu pea fekau ke nau fefehuʻiʻaki ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku fekauʻaki mo e lēsoní.

  6. Tuku ke hiki ʻe he fānaú ha kupuʻi lea mei ha tohi pe tā ha fakatātā ʻoku fekauʻaki mo e lēsoní pea tohiʻi ha foʻi sētesi ke nau ʻalu mo ia ki ʻapi pea fakapipiki ia ko ha fakamanatu kia kinautolu ʻa e taumuʻa ʻo e lēsoní.

  7. Fakaafeʻi ke nau fakaʻilongaʻi (ʻi heʻenau folofola pē ʻanautolú) ʻa e ngaahi fakamoʻoni folofola ki he lēsoni ka hoko maí. Mahalo te ke kole ange ke nau fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi veesi ko ia ʻoku nau manako ai mei he lēsoní pe te ke fokotuʻu ange ʻa e veesi ʻokú ke fakakaukau te ne hanga ʻo fakamanatu ki he fānaú ʻa e taumuʻa ʻo e lēsoní.

  8. Ke tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau ako maʻu loto ʻa e fakahokohoko ʻo e ngaahi tohi ʻi he folofolá. Te ke lava ke maʻu ʻa e seti ki he mūsiká ʻi he Tohi Hiva ʻa e Fānaú (pp. 114, 116, mo e 119).

  9. Hanga ʻo toe fakamanatu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni pe fakamatala ʻa e folofolá naʻe fai ʻi he ngaahi lēsoni ki muʻa atú.

Mūsika ʻi he Loki Akó

ʻE lava pē ke fakatupulaki mo fakamālohia ʻa e ako ki he ongoongoleleí ʻi he mūsiká. He ʻoku faʻa lahi ange ʻa e taimi ʻoku lava ai ʻe he fānaú ʻo manatuʻi mo ako ʻa e meʻa lahi mei he mūsiká.

ʻOku ʻikai ke ʻuhinga ʻeni ia ke ke hoko ko ha taha fai hiva ke ke fakaʻaongaʻi ʻa e mūsika totonú ke tokoniʻiʻaki ʻa e fānaú ke nau ongoʻi ʻa e Laumālié pea mo ako ʻa e ongoongoleleí. Te ke lava ʻo tā ha tepi pe ko ha kiʻi kulupu ke nau hivaʻi ha foʻi hiva mei he Himí pe ko e Tohi Hiva ʻa e Fānaú ʻi he lolotonga pe ko e kamataʻanga ʻo e kalasí. ʻE lava pē ke toe hivaʻi pe lau ʻa e ngaahi lea ʻo e hivá ʻo fakakau mai ki ai ʻa e fānaú ʻi hoʻo lēsoní.

Taimi Feʻinasiʻakí

ʻOku ʻi ai foki ʻa e taimi ʻe niʻihi ʻoku faʻa kole ai ki he kalasí ke nau fakahoko ha ako faingofua fekauʻaki mo e ongoongoleleí ʻi he lolotonga ʻa e Taimi Feʻinasiʻakí. ʻOku totonu ke fai ʻa e ako ko ʻení mei he ngaahi lēsoní, pea ʻe fie maʻu ha kiʻi fakaangaanga, ka ʻe toe tokoni foki ʻeni ke fakamamafaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ia ʻokú ke akoʻí. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fakakaukau ko ʻení ki he taimi feʻinasiʻakí.

  1. Fakatātaaʻi ha talanoa fakafolofola.

  2. Lau fakataha mo e kalasí ʻa e ngaahi folofola ne ʻosi ako maʻu lotó.

  3. Lau pe hivaʻi ha tefito ʻo e tuí pea fakamatalaʻi hono ʻuhingá.

  4. Fakatātaaʻi ha meʻa ʻoku fakaʻaongaʻi ʻi he ngaahi ahó ni ʻo fekauʻaki mo e tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

Ngaahi Tefito ʻo e Tuí

ʻOku totonu ke ke hanga ʻo fakafehoanaki ʻa e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí pea mo hoʻo lēsoní pea poupouʻi ʻa e fānaú taki taha ke ne ako maʻu loto ʻa e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí ki muʻa peá ne toki hiki atu mei he Palaimelí. Hanga ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e faingamālie kotoa pē te ke ala maʻú ke ke tokoniʻi ai kinautolu ke nau ako, mahino kia kinautolu mo nau toutou lau ʻa e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí.

Ko e Mahino Kia Kinautolu ʻa e Fānau ʻoku Taʻu Valu ki he Hongofulu Mā Tahá

ʻOku fiemaʻu ia ke mahino kiate koe ʻa e fie maʻu mo e ʻulungāanga ʻo e fānaú koeʻuhí ke ke lava ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau ako mo maʻu ha falala pē kia kinautolu, peá ke lava foki ʻo palani ʻa e ngaahi ʻekitivitī ko ia ʻoku feʻunga ke fakahoko mo e kalasí. Vakai, ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó (33-43 900), peesi 37–38, ki ha ngaahi fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi ʻulungāanga ʻo e fānau ʻi he taʻu ko ʻení.

ʻUlungāanga

  • Fakaesino

    • Ko e vave mo tuai ange ʻa e tupu ʻa e fānaú

    • ʻE meimei anga kehe

    • Fiefia ʻi he vaʻinga fakakulupú

  • Fakaʻatamai

    • Loto fiefia ke akó

    • Fakakaukau ki he ngaahi meʻa naʻá ke ako ʻi he kuo hilí

    • Kamata ke fakataumuʻa ʻa e ngaahi filí ʻi he meʻa fakasaienisí

    • Fiemaʻu ke ʻiloʻi ko e hā hono ʻuhingá

    • Fakamaau

    • Hū ki he ngaahi ʻotua tamapuá

    • Hoko ʻo toe ala falalaʻanga ange

    • Manako ki he ako maʻu lotó

  • Kau ki he Kakaí

    • Kamata ke ʻikai toe fehiʻa ki he tamaiki tangatá, kapau ko ha taʻahine ia kae loto ke nau feohi vāofi ange.

    • Fiefia ʻi he feohi fakalūkufua ʻa e tamaiki tangatá mo e tamaiki fefiné pea mo fakatāutaha foki.

    • Ongoʻi ha fie tauʻatāina lahi ange

    • Fakatupulaki ke toe mahino ange ʻa e ʻulungāangá

  • Tokanga ki he niʻihi kehé

    • Ko ha ongo ʻokú ke maʻu ʻi ho lotó

    • ʻIkai manako ke fakaanga

    • ʻE lava ke fakahā ha ʻulungaanga taʻe feʻunga ʻo kapau ʻoku ʻi ai ha palōpalema ʻi hono toʻú

    • Hoko ʻo toe ala falalaʻanga ange pea mo toe faitotonu ange

    • Ko e ʻilo ʻo kau ki he leleí

    • Kamata ke fehuʻia ʻa hono mahuʻinga fakatāutahá

      Feinga ke anga fakaʻeiʻeiki pea ʻoua ʻe feinga ke fai ʻa hoʻo fakakaukaú ʻi he founga pe ʻaʻaú.

  • Fakalaumālie

    • Fiefia ke ako pea mo ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí

    • ʻOku tākiekina ia ʻe he ngaahi fakamoʻoni ʻa e niʻihi kehé

    • Fiefia ke ke ako ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí

    • Maʻu ha ongo mālohi ke ʻilo ʻa e meʻa ʻoku moʻoní pea mei he meʻa ʻoku halá

Ngaahi Fakahinohino Makehe ki hono Fakakau Mai ʻo Kinautolu ʻoku Faingataʻaʻia Fakaesinó

Naʻe ʻosi hanga ʻe he Fakamoʻuí ʻo fokotuʻu ʻa e sīpinga maʻatautolu ʻi he ongoʻi mo e fakaʻalaiʻali ʻa e ʻofa kia kinautolu ko ia ʻoku faingataʻaʻia fakaesinó. Pea ʻi he taimi naʻá ne ʻaʻahi ai ki he kau Nīfaí ʻi he hili ʻene toetuʻú, naʻá ne folofola ʻo pehē:

“ ʻOku ʻi ai hamou niʻihi ʻoku māhaki? Mou ʻomi ʻa kinautolu ki heni. ʻOku ʻi ai hamou niʻihi ʻoku ketu, pe kui, pe pipiki, pe mutu, kilia, pe mate honau kupú, pe tuli, pe puke ʻi ha māhaki ʻe taha? ʻOmi ʻa kinautolu ki heni, pea te u fakamoʻui ʻa kinautolu, he ʻoku ou ʻofa kia kinautolu” (3 Nīfai 17:7).

Pea ʻi hoʻo hoko ko e Faiako Palaimelí, ʻokú ke ʻi ha tuʻunga lelei ʻaupito ki hono fakahā ʻa e ʻofá. Neongo naʻe ʻikai akoʻi lelei koe ke ke fakahoko ha tokoni fakapalōfesinale kā ʻe lava ʻo mahino kiate koe mo ke ohi hake ʻa e fānau ko ia ʻoku nau faingataʻaʻia fakaesinó. Ka ʻoku fie maʻu ki ai ʻa e loto hohaʻá, mahinó mo e holi ke fakakau mai ʻa e mēmipa taki taha ʻo e kalasí ʻi he ngaahi ako ʻekitivitií.

ʻE lava pē ʻe he Laumālié ʻo ala atu ki he fānau ko ia ʻoku nau faingataʻaʻia fakaesinó neongo pē pe ko e hā ʻa e tuʻunga ʻo ʻenau mahinó. Neongo ʻe ʻikai lava ʻe he niʻihi ʻo e fānaú o nofo maʻu ʻi he taimi Palaimelí kakato, ka ʻoku fie maʻu ke nau maʻu ha faingamālie ke kau ʻi ha taimi nounou pē koeʻuhí ke nau ongoʻi ʻa e Laumālié. Mahalo naʻa tokoni ke ʻomai ha taha ʻa ia ʻokú ne ongoʻingofua ʻa e fiemaʻu ʻa e fānaú ke nofo mo ia lolotonga ʻa e Palaiamelí naʻa fie maʻu ʻe he tamasiʻí pe taʻahiné ha taimi ke mavahe ai mei he toenga ʻo e kalasí.

Mahalo ʻe ʻi ai ha niʻihi ʻo e kalasí e hoko ʻa e faingataʻaʻia fakaesinó, ngaahi palōpalema fakaʻatamaí, ngaahi palōpalema fakaleá, kuí pe tulí, palōpalema fakaʻulungāanga mo e fakasōsilaé, puke fakaʻatamaí, palōpalema ʻi he ngāue takai holó pe mamateá, pe (chronic health impairments) ko ha pole (challenged) ia ki heʻenau akó. Pea mahalo ʻe ʻi ai ha niʻihi ia te nau faingataʻaʻia mo ʻikai maheni mo e leá pe tuʻunga fakalotofonuá. ʻOku maʻu ʻe he fānaú taki taha ʻa e ngaahi fiemaʻu tatau ko ia ke ʻofaʻi mo tali lelei, ke ako ki he ongoongoleleí, ke ongoʻi ʻa e Laumālié, ke kau pea ola leleí pea ke tokoni ki he niʻihi kehé, neongo ʻa e ngaahi tuʻunga fakatāutahá.

ʻE lava ʻe he ngaahi fakahinohino ko ʻení ʻo tokoniʻi koe ke ke akoʻi ha taha ʻo e fānaú ʻoku faingataʻaʻia fakaesino:

  • Vakai ke laka atu ʻi heʻene faingataʻaʻia fakaesinó pea feinga ke ke ʻiloʻi lelei ʻa e kiʻi tamasiʻí pe taʻahiné. Pea ʻai ke hangē ʻokú ke anga ki aí, anga-lelei pea mo anga-ʻofa.

  • Ako ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi mālohinga mo e tukupā ʻa e fānaú.

  • Feinga ʻi ho tūkuingatá ke faiako mo fakamanatu ki he fānaú honau fatongia ko ia ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e mēmipa kotoa pē ʻi he kalasí. ʻE lava pē ʻo hoko ʻa hoʻo tokoni ki ha mēmipa ʻo e kalasí ʻa ia ʻoku faingataʻaʻia fakaesinó ko ha ako fakataukei ia ki he kalasí fakakātoa fekauʻaki mo Kalaisi.

  • Fekumi ki he ngaahi founga lelei taha ki hono akoʻi ʻo e fānaú ʻaki hoʻo talanoa mo ʻene mātuʻá, kau mēmipa kehe ʻo e fāmilí, pea ʻi he taimi ʻe feʻunga aí pea mo e fānaú taki taha.

  • Ki muʻa peá ke ui ha taha ʻoku faingataʻaʻia fakaesino ke laukonga, lotu ʻo kau ʻi he meʻa ʻoku faí, tomuʻa fehuʻi ange pe ʻoku fie kau ʻi he ngaahi polokalama ʻi he kalasí. Fakamamafaʻi ʻa e pōtoʻi mo e talēniti ʻo e fānaú taki taha pea fekumi ki ha ngaahi founga ʻe lava ʻo kau lelei mo lavaʻi ai ia.

  • Ngaohi ʻa e ngaahi nāunau ʻo e lēsoní mo e ʻātakai fakatuʻasinó ke ne feau ʻa e ngaahi fiemaʻu fakafoʻituitui ʻa e fānau ʻoku faingataʻaʻia fakaesinó.

Ko e ngaahi nāunau ʻoku tānaki atu ki hono akoʻi ʻo e fānaú ʻoku nau faingataʻaʻia fakaesinó ʻoku maʻu ia ʻi he ngaahi senitā ʻo e ngaahi tufakiʻanga nāunau ʻo e siasí (vakai, “Materials for Those with Disabilities” in the Salt Lake Distribution Center Catalog).

Fehangahangai mo e Ngaahi Palōpalema ʻo e Fakamālohí

Mahalo te ke ʻiloʻi ʻe koe ko e faiakó ha fānau ʻi hoʻo kalasí ʻa ia ʻoku nau siʻi moʻua ʻi he fakamālohia fakaelotó pe fakatuʻasinó. Kātaki ʻo fetuʻutaki ki hoʻo pīsopé kapau ʻokú ke hohaʻa ki ha taha ʻo e fānaú ʻi hoʻo kalasí. Peá ke lotu ki he fakahinohino mo e tataki ʻa e ʻEikí ʻi he taimi ko ia ʻokú ke teuteu mo fakahoko ai hoʻo lēsoní. Tokoniʻi ʻa e tamasiʻi pe taʻahine taki taha ʻi hoʻo kalasí ke nau ongoʻi ko ha taha mahuʻinga kinautolu ʻa e Tamai Hēvaní pea ʻoku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻiate kinautolu. Pea ʻokú ne finangalo ke tau fiefia mo malu.

Lēsoni ki he Pekiá mo e Kilisimasí

ʻOku ʻikai ke ʻi he tohi lēsoní ha lēsoni pau ki he Pekiá pe ko e Kilisimasí. Ka koeʻuhí ʻoku fakataumuʻa ʻa e tohi lēsoní ki he moʻui mo e ngāue ʻa Sīsū Kalaisí, mahalo he ʻikai ke ke ongoʻi ai ʻoku ʻi ai ha fie maʻu ke toe ʻi ai ha lēsoni makehe ki he Pekiá mo e Kilisimasí. Ka ʻo kapau te ke fie akoʻi ha lēsoni makehe, ʻe lava pē ke ke teuteu ia ʻo ngāueʻaki ha ngaahi fakamoʻoni folofola mei he Tohi ʻa Molomoná mo e Fuakava Foʻoú, pea mo ha ngaahi toe maʻuʻanga tokoni kehe ʻo hangē ko e Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí pea mo e ngaahi tatau ʻo e ngaahi makasini ʻa e Siasí. Palani ha ngaahi lēsoni ko ē ʻe tokoni ki he fānaú ke nau ongoʻi ofi ange kia Sīsū Kalaisi pea mo mahino kia kinautolu ʻene ngāué.

Paaki