Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 35: Ko e Misiona ʻo Sīsū Kalaisí


Lēsoni 35

Ko e Misiona ʻo Sīsū Kalaisí

Taumuʻá

Ke tokoniʻi ke mahino kia kinautolu ʻa e misiona ʻo Sīsū Kalaisí.

Fakatokanga ki he faiakó: Ko e lēsoni ko ʻení ko hano toe vakaiʻi ia ʻo e moʻui ʻi he maama fakalaumālié, matelié, pea mo e moʻui ʻi he hili ʻa e pekia ʻa Sīsuú. ʻOku fakatefito ia ke tokoniʻi ʻa e fānaú ke toe mahino lelei ange ʻa e misiona ʻo Sīsuú.’ Koeʻuhí ko hono fakalukufua ʻeni ʻo e lēsoní, ʻoku matalahi mai leva ʻa e ngaahi fehuʻí. Ko e taimi ko ē te mou aleaʻi ai ʻa e lēsoní, ko hono lelei tahá ke fakatautefito pē ʻi he meʻa mahuʻinga ʻo e foʻi konga taki taha ʻo e ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻi haʻo feinga ke fuʻu mahino pe fakaikiikí.

Teuteú

  1. Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e Mōsese 1:33, 39; 4:2; Luke 24:27; Sione 3:16; 15:9–13; 1 Kolinitō 10:4; Mōsaia 13:33; 3 Nīfai 11:7–10; ʻEta 3:14; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:30; mo e Hisitōlia ʻo Siosefa Sāmitá—17. Hili iá peá ke fili pe ʻe anga fēfē haʻo fiemaʻu ke akoʻi kia kinautolu ʻa e fakamatala ʻa e folofolá. (Vakai, “Teuteuʻi Hoʻo Lēsoní,” vi, mo e Faiako mei he Folofolá,” viii.)

  2. Laukonga ʻoku tānaki atu: Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ongoongoleleí, vahe 3, 11, mo e 43.

  3. Fili ʻa e ngaahi fehuʻi ke aleaʻi pea mo e ngaahi ʻekitivitī ʻa ia ʻe fakakau mai ki ai ʻa e fānaú pea tokoni lelei taha ke nau aʻusia ʻa e taumuʻa ʻo e lēsoní.

  4. Nāunau ʻoku fie maʻú:

    1. Tohi Tapu pe Fuakava Foʻou ke taki taha ʻa e fānaú.

    2. Ngaahi foʻi lea (vakai, ki he siate ko ʻení).

    3. Fakatātā 7-1, Ko Sīsū ko e Kalaisí (Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 240; 62572 900).

Fakatokangaʻi angé: Te ke lava pē ke fakakakato ha siate lolotonga ʻa e lēsoní ʻe meimei tatau mo ʻení (pe ko haʻo hiki ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení ʻi he palakipoé). Fakaʻaliʻali ʻa e “Misiona ʻo Sīsū Kalaisí” mo fakalōloa ki lalo ʻa e ngaahi tefito ko ʻeni ʻe tolú. Tuku ange ki ha kiʻi tamasiʻi pe taʻahine ke ne fakapipiki hake ʻa e tefito totonu ʻo e misiona ʻo Sīsuú’ ʻi he taimi te ke aleaʻi ai ʻa e foʻi tefito ko iá.

Ko e Misiona ʻo Sīsū Kalaisí

Ko e Moʻui ʻa Kalaisi ʻi he Maama Fakalaumālié

  • Naʻá ne fili tauʻatāina ke hoko ko hotau Fakamoʻuí

  • Naʻá ne faʻu ʻa e māmaní

  • Ko e Sihova ia ʻo e Fuakava Motuʻá

  • Foaki mai ʻa e fakahaá ki he kau palōfitá

Ko e Moʻui Fakamatelie ʻa Kalaisí

  • Akoʻi ʻo e ongoongoleleí

  • Fakamoʻui ʻa e māhakí

  • Fokotuʻutuʻu ʻa hono siasí

  • Fakalelei ki heʻetau ngaahi angahalá

  • Pekia maʻatautolu

Ko e Moʻui ʻa Kalaisi hili ʻa e Pekiá

  • Naʻá ne ʻaʻahi ki he maama fakalaumālaié

  • Naʻá ne toetuʻu

  • Naʻá ne ʻaʻahi ki he kau Nīfaí

  • Fokotuʻu ʻa hono siasí moʻotautolu tuʻunga ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá

  • ʻOmi ʻa e fakahaá ki he kau taki ʻo e Siasí ʻi he ʻahó ni

  • ʻOfa mo tokoniʻi ʻa kitautolu

  • Te ne toe hāʻele mai

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

Fakaafeʻi ha taha ke ne fai ʻa e fua lotú.

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻAki e Tokangá

Tuku ange ke nau ʻomi ʻi he lahi taha te nau ala lavá ʻa e ngaahi lea ke ne fakamatalaʻi ko hai ʻa kinautolú, ʻo hangē ko e foha, ʻofefine, mokopuna, tamasiʻi ako, tokotaha vaʻinga soká, pea mo e alā meʻa pehē. Hiki ʻa kinautolu ʻi he palakipoé. Hiki ha niʻihi ʻo e ngaahi hingoa ʻoku kau kia Sīsuú ʻi ha ʻotu ʻe taha ʻi he palakipoé (pe fakaʻaongaʻi ha ngaahi foʻi lea) (vakai, “Sīsū Kalaisi” ʻi he Fakahinohino ki he Folofolá), mou kamata mei he ngaahi hingoa ʻoku ʻikai ke nau fuʻu maheni mo iá ʻo hangē ko Faʻifaʻitakiʻanga, Fakamāú, Maká, Fakaleleí, pea vakai ki he ngaahi foʻi lea ʻa ē ʻoku nau fuʻu maheni ange ko iá, ʻo hangē ko e Fakamoʻuí, Huhuʻí, Fakatupú, mo e alā meʻa pehē. Tuku ke hiki honau nimá ʻi he taimi ʻoku nau ʻiloʻi ai ʻoku ʻuhinga kia hai ʻa e ngaahi hingoá.

Fakamatala ʻa e Folofolá

Fakahā ange ʻa e fakatātā ʻo Sīsū Kalaisí. Fakamatalaʻi ange naʻe fai ʻe Sīsū ha ngaahi meʻa fakaofo lahi maʻatautolu, ʻo ʻikai ngata pē ʻi heʻene ʻi he māmaní, ki muʻa pea aloʻi maí pea mo e hili ʻo ʻene pekiá mo e toetuʻú. Tokoniʻi ke mahino kia kinautolu naʻe fai ʻe Sīsū ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení ke fakakakato ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí naʻe fai ʻe he Tamai Hēvaní maʻatautolú. ʻOku ui ia ko e palani ʻo e fakamoʻuí koeʻuhí naʻe tuʻunga ʻi he tokoni ʻa Sīsuú’ ke tau toe lava ʻo foki hake ke nofo mo e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū (vakai, Mōsese 1:39). Tuku ange ke nau lau leʻo lahi ʻa e Sione 3:16. (Ko e ngaahi fokotuʻu ki he founga akoʻi ʻo e folofolá, “Faiako mei he Folofolá,” viii.)

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

Ako ʻa e ngaahi fehuʻi mo e ngaahi fakamoʻoni folofola ko ʻení ʻi he teuteu hoʻo lēsoní. Peá ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ia ʻokú ke ongoʻi ʻe tokoni lelei taha kia kinautolu ke mahino ʻa e folofolá mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí. ʻE tokoni haʻamou lau mo aleaʻi ʻa e folofolá koeʻuhí ke nau maʻu ha ʻilo fakafoʻituitui ʻoku lahi angé.

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa naʻe fai ʻe Sīsū ki muʻa pea ʻaloʻi mai ki he māmaní?

  • Ko hai naʻe fili tauʻatāina ke hoko ko hotau Fakamoʻuí? Ko e fē e taimi naʻá ne fai ai ʻa e fili tauʻatāina ko ʻení? (ʻEta 3:14; Mōsese 4:2.) Ko hai naʻá ne fili ʻa Sīsū ke hoko ko hotau Fakamoʻuí? (Sione 3:16; ʻĒpalahame 3:27.)

  • Ko hai naʻá ne faʻu ʻa e māmaní? Ko e fē taimi naʻe faʻu ai ʻe Sīsū ʻa e māmaní? (Sēnesi 1:1; Mōsese 1:33.)

  • Ko hai ʻa Sihova, pe ko e ʻEiki ʻo e Fuakava Motuʻá? Ko hai naʻá ne fai ʻa e ngaahi fakahā ki he kau palōfita ʻo e Fuakava Motuʻá, ʻo hangē ko Mōsese mo ʻĒpalahamé? (Sīsū Kalaisi. Vakai, “Ngaahi Fakahinohino” ki he Ongoongoleleí). Ko hai naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Mōsese pea mo e kotoa ʻo e kau palōfitá? (Luke 24:27; Mōsaia 13:33.)

  • Ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe Sīsū lolotonga ʻene ʻi he māmaní? Tuku ke hiki ʻe he fānaú ʻi he lahi taha te nau lavá ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau manatuʻi ʻo kau ki he ngāue naʻe fai ʻe Sīsū ʻi he māmaní. Ko e hā hono ʻuhinga naʻe fai ai ʻe Sīsū ʻa e ngaahi meʻá ni maʻatautolú? (Sione 15:9, 11.)

  • Ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe Sīsū hili ʻene pekiá? (1 Pita 3:18–20; T&F 138:30; naʻá ne ʻaʻahi ki he ngaahi laumālie ʻi he fale fakapōpulá.) Ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe Sīsū hili hono kalusefai iá? (3 Nīfai 11:7–10, 27:8: naʻá ne ʻaʻahi ki he kau Nīfai ʻi ʻAmeliká ʻo fakahā ia kinautolu; Hisitōlia ʻo Siosefa Sāmitá—1:17: naʻá ne ʻaʻahi kia Siosefa Sāmita koeʻuhí ke ne fakafoki mai ʻa e moʻoní; T&F 115:4: pea mo fokotuʻu hono siasí.)

  • ʻOku anga fēfē ʻa e tokoni ʻa Sīsū kia kitautolu fakatāutaha ʻi he ʻahó ni? (ʻAmosi 3:7; Mātiu 28:20.) (Vakai, ʻekitivitī fakatupulaki 2.)

  • Ko e hā e ngāue lahi mo fakaofo ʻoku tau tatali ki aí? Ko e hā e ngaahi kikite mo e ngaahi talaʻofa kuo ʻosi fakahā mai ʻe Sīsū ʻo kau ki heʻene toe hāʻele anga-ua maí? (Mātiu7 24:30–31; T&F 29:11.)

  • ʻE anga fēfē ʻetau fakahā ʻa e loto houngaʻi ʻoku tau maʻu kia Sīsū koeʻuhí ko e ngaahi meʻa kotoa pē kuó ne fai maʻatautolú? (Sione 15:10, 12.) Tokoni kia kinautolu ke nau fakakaukau ki ha ngaahi fekau te nau lava ke tauhi ke fakahāʻaki ʻenau houngaʻia ʻi he ngaahi meʻa kuo fai ʻe Sīsū maʻanautolú.

ʻEkitivitī Fakatupulaki

Te ke lava ke fakaʻaongaʻi ha taha pe lahi ange ʻo e ʻekitivitií ni ʻi he lolotonga ʻo e lēsoní pe ko hano vakaiʻi, pe fakamatala fakanounou, pē ʻi hono tukupaá.

  1. Mou kumi ʻa “Sīsū Kalaisi” ʻi he Fakahinohino ki he Folofolá ke mou ʻiloʻi ai ʻa e ngaahi hingoa mo e ngaahi ngāue ʻa Sīsuú.’ Fili ha niʻihi ʻo e ngaahi hingoá ke mou aleaʻi.

  2. Tokoniʻi ke mahino kia kinautolu ʻoku ʻofa ʻa Sīsū ʻiate kitautolu pea ʻokú ne fakahinohinoʻi ʻa e Siasí ʻi he ʻahó ni. Fakahā ange ʻa e talanoa ko ʻeni ʻo Palesiteni Lōleni Sinoú, ʻi heʻene mamata kia Sīsū ʻi he Temipale Sōleki Sití, ʻa ia ko e Palesiteni ia hono nima ʻo e Siasí:

    Naʻe ʻi ai ha efiafi ʻe taha naʻe ʻaʻahi mai ai ha taha ʻo e fanga makapuna ʻo Palesiteni Sinoú kiate ia ʻi he Temipale Sōleki Sití. Kuo hokosi ʻa e taimi ke ne foki aí, naʻe muimui atu pe ʻa Palesiteni Sinou ʻi he vahaʻa ʻo e lokí. Fakafokifā pe kuó ne pehē atu, “Toe kiʻi tatali siʻi mai angé, ʻEli, ʻoku ou fie talaatu ha meʻa kiate koe. Ko e feituʻu tatau pe ʻeni naʻe ʻaʻahi mai ai ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí kiate au ʻi he taimi naʻe pekia ai ʻa Palesiteni Uotolofí.” Naʻá ne toe kiʻi manga atu, pea mafao atu hono nima toʻohemá, peá ne hoko atu, “Naʻá ne hā tonu mai ʻi he meʻa ko ʻení, ʻo meimei fute ʻe tolu hono māʻolunga mei he falikí. Naʻe hangē tofu pe ʻa e meʻa naʻá ne tuʻu aí ko ha koula fefeká.” Naʻe toki fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Sino ʻa e fotunga ʻo e Fakamoʻuí mo hono kofu hinehine fakaʻofoʻofá. (Vakai, Līuloi C. Sinou, “An Experience of My Father’s,” Improvement Era, Sept. 1933, p. 677.)

  3. Tuku ange ke nau kumi ʻa e ngaahi fakamoʻoni ko ʻení pe meimei tau mo ia ke tokoni ke nau fakamanatu ʻa e ngaahi meʻa naʻe fai ʻe Sīsū lolotonga ʻa ʻene ngāue ʻi he māmaní:

  4. Hivaʻi pe lau ʻa e “ ʻOku ou Ongoʻi ʻa e ʻOfa Hoku Huhuʻí” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, p. 74).

Fakaʻosí

Fakamoʻoní

Fai ʻa hoʻo fakamoʻoní ki he houngaʻia ʻokú ke maʻu kia Sīsuú pea mo e ngaahi meʻa kotoa pē kuó ne fai pea ʻokú ne kei hokohoko mai maʻatautolú. Fakahā ange ʻa hoʻo houngaʻia ʻi he faingamālie ʻokú ke maʻu ke ke toe ako lahi ange ai ʻo kau ki he taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsuú.

Laukonga ʻoku Fokotuʻu Atu ke Fai mei ʻApi

Fokotuʻu ange ke nau ako ʻa e Sione 15:9–13 ʻi ʻapi ke hoko ia ko hano toe fakamanatu ʻo e lēsoni ko ʻení.

Laukonga ʻoku Fokotuʻu ke Fai mei ʻApi

Paaki