Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 13: Ko e Fakamoʻui ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Mahakí


Lēsoni 13

Ko e Fakamoʻui ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Mahakí

Taumuʻá

Ke tokoniʻi ʻa e fānaú taki taha ke nau maʻu ha holi ke fakahā ʻa e ʻofa mo e manavaʻofa ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Sīsū ʻi he taimi naʻá ne fakamoʻui ai ʻa e māhakí.

Teuteú

  1. Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e Mātiu 8:5–10, 13; 25:34–40; Maʻake 1:40–45; Luke 4:38–40; 7:11–17; pea mo Sione 4:46–54; 13:34–35. Hili iá peá ke ako ʻa e lēsoní mo ke fili pe ʻe anga fēfē hoʻo fiemaʻu ke akoʻi ki he fānaú ʻa e ngaahi fakamatala ʻa e folofolá (vakai, “Teuteu Hoʻo Lēsoní,” vi, pea mo e “Faiako mei he Folofolá,” viii).

  2. Fili ʻa e ngaahi fehuʻi ke aleaʻí pea mo e ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki ko ia ʻe fakakau mai ʻa e fānaú, mo tokoni lelei taha kia kinautolu ke nau aʻusia ʻa e taumuʻa ʻo e lēsoní.

  3. Nāunau ʻoku fie maʻú:

    a. Tohi Tapu pe Fuakava Foʻou ke takitaha ʻa e fānaú.

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

Fakaafeʻi ha taha ke ne fai ʻa e fua lotú.

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻAki e Tokangá

Fakamatalaʻi ʻa e talanoa ko ʻení ʻo kau kia Hiipa J. Kalanite, ʻa ia naʻe toki hoko ki mui mai ko e Palesiteni hono fitu ʻo e Siasí.

Naʻe tui ʻe Hiipa hono kiʻi kote manifinifí pea mo ʻene tetetete ʻi he momokó. Kuo mei hokosia ʻa hono ʻaho fāʻeleʻí, pea ʻoku ʻikai ha toe meʻa te ne fie maʻu ka ko ha kote māfana. Kae pangó naʻá na fuʻu masiva ke fakatau mai hano kote. Ko e taimi lahi ʻokú na mohe efiafia ʻaupito koeʻuhí ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha lolo ke fakamāfanaʻaki ʻa e falé, pea ko e taimi ʻe niʻihi ʻokú na fiekaia ai koeʻuhí ʻoku ʻikai ha meʻatokoni feʻunga te na maʻu. Ko ʻena maʻuʻanga moʻuí, naʻe ʻā ʻa e fineʻeiki ʻa Hiipá ʻo fuʻu fuoloa ʻi he poʻulí ke tuitui e vala ʻo e kakaí.

ʻI he hokosia ʻa e ʻaho fāʻeleʻi ʻo Hiipá naʻe ʻoange ai ʻe heʻene fineʻeikí hano kote fakaʻofoʻofa naʻe ngaohi mei he toetoenga tupenú. Naʻe ʻikai faʻa tatali ʻa Hipa ke ʻalu mo hono kote māfaná ki tuʻa.

Hili pe mei ai ha ngaahi uike siʻi, naʻe mamata atu ʻa Hiipa ki ha kiʻi tamasiʻi ʻi hono toʻú pē ʻokú ne tangi. ʻOkú ne tui mai pe ha kiʻi falani, pea naʻe ʻiloʻi lelei pē ʻe Hiipa ʻokú ne mokosia. Naʻe tuʻu leva ʻa Hiipa, ʻo ʻikai mo ha toe meʻa ke fakakaukau ki ai, ka ko ʻene toʻo hono koté peá ne ʻoange ia ki he kiʻi tamasiʻí.

ʻI he hoʻatā ko iá naʻe mamata atu ai ʻa e fineʻeiki ʻa Hiipá ʻokú ne tui mai ʻe ia hono kiʻi kote motuʻá. Pea ne fehuʻi ange, “Ko e hā hoʻo meʻa naʻe fai ki ho kiʻi kote foʻoú. Peá ne tali ange, naʻá ku sio ki ha kiʻi tamasiʻi ʻokú ne fuʻu fie maʻu ʻe ia ʻo lahi ange ʻiate au, ko ia naʻá ku foaki ange ia mo ʻona.”

Naʻá ne pehē ange, “Naʻá ke mei lava pē ke ʻoange kiate ia ʻa ho kiʻi kote motuʻá?”

Naʻe sio fakamamaʻu atu ʻa Hiipa ki heʻene fineʻeikí, mo ha fakaʻamu ʻe lava ke mahino kiate ia, ka naʻá ne mamata atu ʻoku fonu ʻa hono fofongá ʻi he loʻi mata. Naʻá ne fāʻofua ʻi heʻene fineʻeikí ʻo ne ʻiloʻi kuó ne ʻosi tali pē ʻe ia ʻa ʻene fehuʻí. Naʻe pehē ange ʻene fineʻeikí, “ ʻOku sai pē ia, Hiipa.” “ ʻIo ʻoku sai pe ia.”(Adapted from “The Coat,” retold by Lucile C. Reading, Children’s Friend, Nov. 1966, p. 5.)

Fehuʻi ki he fānaú ke nau fakakaukau ange ki he ongo naʻe maʻu ʻe Hiipa ʻi he taimi naʻe mamata ai ki he tangi ʻa e kiʻi tamasiʻí koeʻuhí ko ʻene mokosiá. Fakamatalaʻi naʻe maʻu ʻe Hiipa ʻa e ʻofa pea mo e manavaʻofá ki he kiʻi tamasiʻí ko ʻení. ʻOku pehē pe hono fiemaʻu ʻe Sīsū kitautolu ke tau ʻofa ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko ia naʻe maʻu ʻe Palesiteni Kalanité. Fakahā ange ʻoku ʻomi ʻe he lēsoni ko ʻení ʻa e sīpinga ʻo e ʻofá pea mo e manavaʻofá ʻaki hono fakamoʻui ʻa e mahakí.

Ekitivitī Taufetongi ke Takiakiʻi ʻAki e Tokangá

Hiki ʻa e ngaahi lea ʻo e Sione 13:34 ʻi ha ngaahi laʻi pepa kehekehe. Tuifio ʻū laʻi pepá pea kole ki he fānaú ke nau toe fakahokohoko totonu ʻa kinautolu. Tuku ke nau fakaʻaongaʻi ʻenau folofolá ʻo kapau ʻoku nau fie maʻu ha tokoni.

Fakamatala ʻa e Folofolá

Akoʻi ʻa e ngaahi fakamatala ʻa e folofolá ki he mana ʻo e fai fakamoʻui ʻa Sīsuú. (Ko e fokotuʻu ki hono founga akoʻi ʻo e folofolá, vakai, “Faiako mei he Folofolá,” viii.) Tokoniʻi ke mahino kia kinautolu naʻe maʻu ʻe Sīsū ha ʻofa māʻongoʻonga pea mo manavaʻofa ki he kau māhakí.

Fakamatala ʻa e Folofolá

  1. Ko hono fakamoʻui ʻa e tamaiʻoʻeiki ʻa e senitulioó (Mātiu 8:5–10, 13). Fakamatalaʻi ko e senitulioó ko ha ʻeikitau ia ʻi he kongatau ʻa e kakai Lomá ʻokú ne puleʻi ha kau sōtia tokolahi. Naʻá ne fanongo ki he ngaahi talanoa ʻo fekauʻaki mo Sīsuú pea naʻá ne tui kiate ia.

  2. Ko hono fakamoʻui ʻo e kiliá (Maʻake 1:40–45). Fakamatalaʻi ko e kiliá ko ha taha ia ʻokú ne moʻua ʻi ha māhaki fakalilifu ʻo e kilí. Koeʻuhí naʻe pehē tokua ko e māhaki ia ʻoku pipihi, ko kinautolu kotoa pē naʻe moʻua ʻi he māhakí ni naʻe fakamavaheʻi kinautolu ʻo ʻikai ke ngofua ke nau nofo ʻi he ngaahi koló ka naʻe fakaʻehiʻehi ʻa e kakaí meiate kinautolu.

  3. Ko hono fakamoʻui ʻa e faʻē ʻi he fono ʻa Pitá pea mo ha niʻihi kehe tokolahi (Luke 4:38–40).

  4. Ko hono fokotuʻu mei he maté ʻa e foha ʻo e fefine uitoú (Luke 7:11–17).

  5. Ko hono fakamoʻui ʻa e foha ʻo e ʻeiki ʻi he koló (Sione 4:46–54).

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

Ako ʻa e ngaahi fehuʻi mo e ngaahi fakamoʻoni folofola ko ʻení ʻi he teuteuʻi hoʻo lēsoní. Peá ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ia ʻokú ke ongoʻi ʻe tokoni lelei taha ki he fānaú ke mahino kia kinautolu ʻa e folofolá pea mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí. ʻE tokoni haʻo lau mo aleaʻi mo kinautolu ʻa e folofolá koeʻuhí ke nau maʻu ha ʻilo fakafoʻituitui ʻoku lahi angé.

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

  • Ko e hā hoʻo fakakaukau ki hono fakahoko ʻe Sīsū ʻa e ngaahi mana ko ʻení? (Maʻake 1:41; Luke 7:13; Sione 9:1–3.)

  • Naʻe anga fēfē e hoko ʻa e ngaahi mana ko ʻení ke ne tāpuekina ai e moʻui ʻa e kakai ko iá? (Luke 7:2, 12; Sione 4:52–53.)

  • Ko e hā e ngaahi meʻa ʻoku tau fie maʻu ke fakatupulaki ʻi heʻetau moʻuí kapau ʻoku tau fie muimui ki he ngaahi tā sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻa ia ʻoku hā ʻi he fakamatala ʻa e folofola ko ʻení? (Sione 13:34–35. Mahalo pē te ke fie maʻu ke ʻoange ha faingamālie ki he fānaú ke nau fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi veesi ko ʻení.) ʻE anga fēfē haʻatau fakahā ʻa e ʻofa, manavaʻofa, pea hohaʻa kia kinautolu ko ē ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi fiemaʻú? Kole ki he fānaú ke nau fai ha fakamatala ki ha meʻa naʻe hoko pea mo e ongo naʻa nau maʻu ʻi he taimi naʻe tokoni ange ai ha tahá.

  • Naʻe ʻafioʻi kotoa nai ʻe Sīsū ʻa kinautolu ko ia naʻá ne fakamoʻuí? (Mātiu 8:5–8.) Ko e hā ha meʻa ʻoku tau ako ʻo fekauʻaki mo kinautolu ʻoku totonu ke fai ki ai ha tokoní kapau ʻoku tau ʻiloʻi ʻokú ne fie maʻú?

  • Ko e hā e meʻa naʻe folofola ʻa Sīsū ke fai ʻe he tangata kiliá hili ʻa ʻEne fakamoʻui iá? (Mark 1:43–44.) Ko e hā ha meʻa ʻoku tau ako ʻo fekauʻaki mo e founga ke tau tokoni ai ki he niʻihi kehé?

  • ʻOku anga fēfē haʻatau toe vāofi ange mo e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū ʻaki ʻetau tokoni kia kinautolu ʻoku nau fie maʻu ha tokoní? (Mātiu 25:45.) Ko e hā ha ongo ʻokú ke maʻu ʻi he taimi ʻokú ke tokoni ai ki ha tahá? Kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakahā mai ha meʻa naʻe hoko ʻi he taimi naʻa nau tokoni ai ki ha taha pe ko haʻanau maʻu ha tokoni mei ha taha kehe.

ʻEkitivitī Fakatupulakí

Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha taha pe lahi ange ʻo e ngaahi ʻekitivitií ni ʻi he lolotonga ʻo e lēsoní pe ko hano vakaiʻi, pe fakamatala fakanounou, pē ʻi hano tukupaá.

  1. Tuku ki ha taha ʻo e fānaú ke ne lau ʻa e 1 Sione 3:18. Fakamatalaʻi ʻoku fakahā mai ʻe he vēsí ni ʻoku totonu ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi heʻetau tala ange ki he kakaí ʻoku tau ʻofa ʻiate kinautolu, ka ʻoku totonu ke fakahā ʻa ʻetau ʻofá ʻi heʻetau ngaahi ngāué. Ko e meʻa ʻoku tau fai ki he niʻihi kehé ko ia ʻokú ne fakahaaʻi ʻetau ʻofá. Tuku ke fakatātaaʻi ʻe he fānaú ha ngaahi founga ʻe lava ke nau fakahaaʻi ai ʻa e ʻofa ʻoku nau maʻu ki honau ngaahi fāmilí pea mo e ngaahi kaungāmeʻá.

  2. Tuku ki ha taha ʻo e fānaú ke ne lau ʻa e kupuʻi lea ko ʻení ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo: “ ʻOku fakatokangaʻi mo ʻafioʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá. Ka ʻoku faʻa fakahoko mai ʻeni tuʻunga ʻi ha taha kehe ke ne ʻomi ʻetau fiemaʻú” (“Small Acts of Service,” Ensign, Dec. 1974, p. 5). Kole ki ha taha ʻo e fānaú ke fakamatala ʻo fekauʻaki mo ha meʻa naʻe hoko ʻi he tokoni ʻa e Tamai Hēvaní ki he fiemau ʻa e kiʻi tamasiʻí ʻo fakafou mai tuʻunga ʻi ha taha kehe. ʻE lava pē ke ke toe fakahā kia kinautolu ʻo kau ki ha taha ʻokú ke ʻilo naʻá ne tokoni ki ha taha kehe ʻi heʻene fiemaʻú. Fakamamafaʻi ʻoku fakatupulaki ʻe he toko tahá ni ʻa e ʻofá, manavaʻofá, pea mo ʻene tokanga ki he niʻihi kehé pea fakahā ʻa ʻene ʻofá tuʻunga ʻi he ngāue tokoní.

  3. Tuku ki he fānaú ke nau lau ʻa e folofola ko ʻení ʻoku fekauʻaki mo e ngāue tokoni ki he niʻihi kehé: Mātiu 25:34–40 pea mo Mōsaia 2:17–18, 4:14–15. Mou hiki ha lisi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku fakahā mai ʻe he ngaahi folofola ko ʻení ʻoku totonu ke tau fai ki he niʻihi kehé. Tuku ke fili ʻe he fānaú ha taha ʻo e ngaahi ngāue tokoní ʻa ia te nau lava ke fai lolotonga ʻa e uike ka hoko maí.

  4. Vahevahe ʻa e kalasí ki ha fanga kiʻi kulupu iiki pea ʻoange ke nau taki taha pe lahi ange ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe hokó. ʻE toe lava pē ke ke faʻu pe ʻe koe ha meʻa naʻe hoko. Tuku ke nau fakatātaaʻi ha ngaahi founga ʻe lava ke nau fakahā ai ʻa e ʻofá, manavaʻofá pea mo e ngāue tokoni ki he kakaí ni.

    Ko ha taha ʻoku haʻu foʻou ki he palaimelí pea ʻoku ʻikai foki te ne ʻiloʻi ʻe ia ha taha.

    Ko ha taha ʻo e fānau ʻi hoʻo kalasi Palaimelí ʻoku puke.

    Ko ho kaungāmeʻá ʻoku ʻikai ko ha mēmipa ia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

    Ko ha taha ʻoku taʻe lata ʻi ho uōtí pe koló.

    ʻOku moʻua hoʻo ongo mātuʻá pea ʻokú na kole atu ke ke tokangaʻi muʻa ho kiʻi tehiná pe tuofefiné.

    Ko ha taha ʻokú ne fai ha ngaahi talanoa taʻe ʻofa ki he taha ʻo ho ngaahi kaungāmeʻá.

Fakaʻosí

Fakamoʻoní

Fakahā hoʻo lotohoungaʻi ki he moʻui pea mo e tā sīpinga ʻa e Fakamoʻuí. Fakamoʻoniʻi ʻoku tau muimui ki he ngaahi akonaki ʻa Sīsuú’ ʻi he taimi ʻoku tau fakahā ai ʻa e manavaʻofa pea mo e ʻofa kia kinautolu ʻi hotau ʻātakaí. Fokotuʻu ki he fānaú ʻoku totonu ke nau fakahā ha ʻofa ʻoku toe lahi angé pea fai mo ha fanga kiʻi ngāue tokoni ki honau ngaahi fāmilí pea pehē ki he niʻihi kehé ʻi he lolotonga ʻo e uiké.

Laukonga ʻoku Fokotuʻu Atu ke Fai mei ʻApi

Fokotuʻu ke nau ako ʻa e Maʻake 1:40–45 pea mo e Luke 7:11–17 ʻi ʻapi ke hoko ia ko ha fakamanatu ʻo e lēsoni ko ʻení.

Fakaafeʻi ha taha ke ne fai ʻa e lotu tukú.

Paaki