Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 6: Ko e Papitaiso ʻo Sīsū Kalaisí


Lēsoni 6

Ko e Papitaiso ʻo Sīsū Kalaisí

Taumuʻá

Ke tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau feinga ke tauhi ʻenau ngaahi fuakava ʻi he papitaisó.

Teuteú

  1. Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e Mātiu 3:13–17; Sione 3:5; 2 Nīfai 31:4–10, 17–21; Mōsaia 18:8–17; pea mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 33:15. Hili iá peá ke ako hoʻo lēsoní mo ke fili pē ʻe anga fēfē hoʻo fiemaʻu ke akoʻi ki he fānaú ʻa e fakamatala ʻa e folofolá. (vakai, “Teuteuʻi Hoʻo Lēsoní,” vi, mo e “Akoʻi ʻo e Ngaahi Fakamatala ʻa e Folofolá,” viii).

  2. Laukonga ʻoku tānaki atu: Sione 1:29–34, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:37, mo e Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí, vahe 20.

  3. Fili ʻa e ngaahi fehuʻi ke aleaʻí pea mo e ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki ko ia ʻe fakakau mai ai ʻa e fānaú mo tokoni lelei taha ke nau aʻusia ʻa e taumuʻa ʻo e lēsoní.

  4. Nāunau ʻoku fie maʻú:

    1. Tohi Tapu pe Fuakava Foʻou ke taki taha ʻa e fānaú.

    2. Tohi ʻa Molomona.

    3. Fakatātā 7–7, Naʻe papitaiso ʻe Sione Papitaiso ʻa Sīsū (Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 208; 62133 900).

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

Fakaafeʻi ha taha ke ne fai ʻa e fua lotú.

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻAki e Tokangá

ʻOmi ha toko ua ki muʻa ʻi he kalasí, ʻai ke na fehāngaaki, mo na fepikiʻaki nima pea hiki ke māʻolunga ʻi hona ʻulú koeʻuhí ke lava ʻa e fānaú ʻo hū ʻi lalo ai. Fakamatalaʻi ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ongo tamaikí ni ha matapā ʻoku fuʻu mahuʻinga ʻaupito. Fakahā ange ko e matapā ko ʻení ko e hūʻanga ia ki he hala hangatonu mo fāsiʻi ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá. Kole ki ha taha ke ne lau ʻa e 2 Nīfai 31:17. Fakamatalaʻi ko e taha ʻo e ʻuluaki sitepu ki he moʻui taʻengatá ko e hū ʻi he matapaá (ko haʻate papitaiso). Pea tuku ange ke nau hū atu ʻi he matapaá.

Fakamatala ʻa e Folofolá

Fakahā ange ʻa e fakatātā ʻo Sione Papitaisó ʻi heʻene papitaiso ʻa Sīsuú. Akoʻi ʻa e fakamatala ʻa e folofolá ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he konga ʻo e “Teuteú.” (Ko e fokotuʻu ki hono founga akoʻi ʻo e folofolá, vakai, “Faiako mei he Folofolá,” “0”. vii.)

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

Ako ʻa e ngaahi fehuʻi mo e ngaahi fakamoʻoni folofola ko ʻení ʻi he teuteuʻi hoʻo lēsoní. Peá ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ia ʻokú ke ongoʻi ʻe tokoni lelei taha ki he fānaú ke mahino ʻa e folofolá pea mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí. ʻE tokoni haʻo lau mo aleaʻi mo kinautolu ʻa e folofolá koeʻuhí ke nau maʻu ha ʻilo fakafoʻituitui ʻoku lahi angé.

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

  • Ko hai naʻá ne papitaiso ʻa Sīsuú? (Mātiu 3:13.)

  • Ko e hā hono ʻuhinga naʻe ʻikai ke fie papitaiso ai ʻe Sione Papitaiso ʻa Sīsuú? (Mātiu 3:14.)

  • Ko e hā hono ʻuhinga ne fie maʻu ai ʻe Sīsū ke papitaiso ai iá? (Mātiu 3:15; 2 Nīfai 31:7,9.)

  • Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke tau papitaisó? (Sione 3:5.) Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e tanu hifó? Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau puli fakaʻaufuli hifo he vaí ʻi he taimi ʻoku papitaiso ai kitautolú? (3 Nīfai 11;26–28.)

  • Ko e hā e meʻa naʻe hoko hili hono papitaiso ʻo Sīsuú? (Mātiu 3:16–17.)

  • ʻOku anga fēfē ʻetau maʻu ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (T&F 33:15.)

  • Ko e hā e ongo naʻá ke maʻu ʻi he taimi naʻe papitaiso ai koé? Ko e hā e ongo naʻá ke maʻu ʻi he taimi naʻe fakamaʻu pea foaki atu ai ʻa e meʻa foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní?

  • Ko e hā hoʻo fuakava ʻi he taimi naʻe papitaiso ai koé? Ko e hā e meʻa ne talaʻofa maiʻaki ʻe he Tamai Hēvaní kia kitautolú? (Mōsaia 18:8–13; T&F 20:37.)

Fakamatalaʻi ko e fefakapapauʻaki ko ʻeni ʻi hotau vā mo e Tamai Hēvaní ko ʻetau fuakava ia ʻi he papitaisó. Ko e taimi naʻe papitaiso ai kitautolú, naʻa tau fuakava ke tau:

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

  • Hoko ko e kau mēmipa ʻo e siasi ʻo Sīsuú.

  • Tokoni ki he niʻihi kehé.

  • Tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e Tamai Hēvaní ʻi he taimi mo e feituʻu kotoa pē.

  • Hū ki he Tamai Hēvaní pea tauhi ʻa ʻene ngaahi fekaú.

Kapau te tau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, naʻe fuakava ʻa e Tamai Hēvaní te ne:

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

  • Fakamolemoleʻi ʻa ʻetau ngaahi angahalá.

  • Foaki mai kia kitautolu ha ngaahi tāpuaki lahi.

  • Maluʻi kitautolu ʻi he ʻaho kotoa pē tuʻunga ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni.

  • Foaki mai kia kitautolu ʻa e moʻui taʻengatá. (Vakai, Ko e Ngaahi Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí,vahe 20.)

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

  • ʻI he taimi ʻoku tau hū ai ʻi he matapā ʻo e papitaisó, ko e hā e ngaahi meʻa ʻoku tau kau ki aí? (2 Nīfai 31:17–18.) Ko e hā e meʻa kuo pau ke tau fai hili ʻa e papitaisó koeʻuhí ke tau maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá pea lava ʻo nofo mo e Tamai Hēvani ʻo taʻengatá. (2 Nīfai 31:18–20.)

Tefito ʻo e Tuí

Fakahā ange ʻa e siate ʻo e Tefito ʻo e Tuí. Tokoniʻi ke nau ako maʻu loto ia.

ʻEkitivitī Fakatupulakí

Te ke lava ke fakaʻaongaʻi ha taha pe lahi ange ʻo e ngaahi ʻekitivitií ni ʻi he lolotonga ʻo e lēsoní, pe ko hano vakaiʻi, pe fakamanata fakanounou, pē ʻi hono tukupaá.

  1. Hanga ʻo hiki ʻi he palakipoé pe ko ha laʻi pepa lahi ʻa e ngaahi fakamoʻoni folofola ko ʻeni ʻoku fekauʻaki mo e papitaisó: Ko e hā ʻoku tau papitaiso aí? (T&F 49:13; 2 Nīfai 31:18.) (T&F 20:72–74.) Ko hai te ne papitaiso ʻa kitautolú? (T&F 20:73.) Ko fē taimi ʻoku papitaiso ai ʻa kitautolú? (T&F 68:27.) Tuku ke nau kumi ʻa e ngaahi folofolá pea aleaʻi ʻa e ngaahi talí.

  2. Hiki taki taha ʻa e ngaahi kupuʻi leá ni ʻi ha ʻū laʻi pepa kehekehe:

    • Ke Fakamolemoleʻi ʻa ʻetau ngaahi angahalá

    • Ke tau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasí

    • Koeʻuhí ke tau lava ʻo maʻu ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

    • Ke tau talangofua

    • Ke tau fou ʻi he hala hangatonu mo fāsiʻí

    Tuku ke nau hū kotoa atu ʻi he matapā naʻe fakaʻaongaʻi ʻi he kamataʻanga ʻo e lēsoní. ʻOange ha laʻi pepa ke nau taki taha ʻi he taimi te nau hū atu aí. Fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga kuo pau ke papitaiso ai ʻa kitautolú. Mou aleaʻi ʻa e founga ʻe lava ke tauhi ai ʻetau ngaahi fuakava ʻi he papitaisó.

  3. Fakaʻaongaʻi ha fakatātā ʻo ha kiʻi tamasiʻi pe taʻahine kuo ʻosi papaitaiso. (62018) mo e fakatātā ʻo Sione Papitaisó ʻi heʻene papitaiso ʻa Sīsuú, fakamatalaʻi ʻo kau ki ho papitaisó pe ko haʻo tuku ki ha kiʻi tamasiʻi pe taʻahine ke na fakamatala ʻo kau ki hono papitaisó.

  4. Tokoni ke nau ako maʻu loto ʻa e 2 Nīfai 31:20.

  5. Teuteu ha kiʻi kulupu ke nau hivaʻi ʻa e “Papitaisó” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, pp. 100), pe hivaʻi pe ko hono lau ʻa e ngaahi leá mo e kalasí.

Fakaʻosí

Fakamoʻoní

Fai haʻo fakamoʻoni ki hono mahuʻinga e Siate ʻo e Tefito ʻo e Tuí (64370), ko e papitaisó ko ha matapā ia ki he hala hangatonu mo fāsiʻi ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá. Mahalo pē ʻe ʻi ai ha niʻihi te nau toe fie maʻu ke fai ʻenau fakamoʻoní ʻo fekauʻaki mo honau papitaisó.

Laukonga ʻoku Fokotuʻu Atu ke Fai mei ʻApi

Fokotuʻu ke nau ako ʻa e Mātiu 3:13–17 ʻi ʻapi ke hoko ia ko ha fakamanatu ʻo e lēsoni ko ʻení.

Fakaafeʻi ha taha ke ne fai ʻa e lotu tukú.

Paaki