Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 11: Ko e Akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Lotú


Lēsoni 11

Ko e Akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Lotú

Taumuʻá

Ke tokoniʻi ʻa e fānaú taki taha ke nau maʻu ha holi ke fakahoko fakaʻaho ʻa e lotu liló.

Teuteú

  1. Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e Mātiu 6:5–13 pea mo e ʻAlamā 34:19–27. Hili iá peá ke ako ʻa e lēsoní peá ke fili pē ʻe anga fēfē haʻo fiemaʻu ke akoʻi ki he fānaú ʻa e fakamatala ʻa e folofolá (vakai, “Teuteu Hoʻo Lēsoní,” vi, pea mo e “Faiako mei he Folofolá,” viii).

  2. Laukonga ʻoku tānaki atu: Mātiu 4:2, 14:23; 26:36–46; Luke 9:28–29; 11:2–4, 9–13; Sione 17; 3 Nīfai 14:7–12; 17:14–21; 18:16.

  3. Fili ʻa e ngaahi fehuʻi ke aleaʻí pea mo e ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki ko ia ʻe fakakau mai ai ʻa e fānaú mo tokoni lelei taha ke nau aʻusia ʻa e taumuʻa ʻo e lēsoní.

  4. Nāunau ʻoku fie maʻú:

    1. Tohi Tapu pe Fuakava Foʻou ke taki taha ʻa e fānaú.

    2. Tohi ʻa Molomona.

    3. Peni vahevahe ke fakaʻilongaʻiʻaki ʻa e folofolá.

    4. Fakatātā 7-12, Malanga ʻi he Moʻungá (Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 212; 62166 900), pea mo e 7-13, Ko ha kiʻi Tamasiʻi Taʻu Hongofulu Mā Ua ʻokú ne Tūʻulutui ʻo Lotu (62218).

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

Fakaafeʻi ha taha ke ne fai ʻa e fua lotú.

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻAki e Tokangá

Tohiʻi ʻi ha ngaahi laʻi pepa kehekehe ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku hokó, ke mei tatau pē mo e ngaahi meʻa ʻoku hiki atu ko ʻení, ko e ngaahi meʻa ia ʻoku lava ke hoko ki he fānaú (pe ko haʻo fakahā ange pe ʻe koe ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hokó). Tuku ke nau haʻu tahataha ʻo fili ha laʻi pepa. Tuku ke nau tala atu ko e hā haʻanau fakakaukau ki he meʻa ʻoku hokó pea ko e hā leva ʻenau meʻa ʻe faí.

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻAki e Tokangá

  • Naʻá ke tō mei ha pasikala ʻo lavea ho vaʻé. ʻOku ʻikai mo ha toe taha ʻe ʻiloa pea ʻoku ʻikai te ke ʻiloʻi pe te ke lava ʻo luelue ki ho ʻapí.

  • ʻOkú ke puke he mofí pea toe langa foki ho keté. Kuo ʻosi fai ʻe hoʻo ongo mātuʻá ʻa e meʻa kotoa pē te na ala lavá ke tokoni ke ke saí, ka ʻokú ke kei fuʻu puke lahi pē koe ia.

  • ʻOku ʻi ai hoʻo ngāue ʻoku totonu ke ʻave ki he akó ʻapongipongi. Kuó ke ʻosi ngāue lahi ki ai, ka ʻoku teʻeki ai pe te ke loto fie mālie ki he tuʻunga ʻoku ʻi aí pea ʻoku ʻikai foki te ke toe ʻiloʻi ko e hā ha meʻa te ke fai ke toe fakalaka hake ai.

  • Naʻá ke ʻalu ʻo vaʻinga peá ke foki mai ʻoku ʻikai ha taha ʻi homou ʻapí. Naʻá ke ilifia koeʻuhí ʻoku ʻikai te ke ʻiloʻi pe ʻoku ʻalu ki fē ho fāmilí.

  • Naʻe foaki atu ʻe hoʻo ongo kuí ha paʻanga ʻi ho ʻaho faʻeleʻí, pea ko e taimí ni ʻoku ʻikai ke ʻi he feituʻu ia ne ke fakakaukau ʻoku tuku aí.

  • ʻOkú ke tangutu ʻi tuʻa ʻi he fakapoʻulí pea ʻokú ke fakatokangaʻi ʻa e fakaʻofoʻofa ʻo e hā ʻa e ngaahi fetuʻú.

  • ʻOkú ke tokoni ki ho fāmilí ke tō ha ngoue, pea kuó ke fakatokangaʻi kuo tupu ʻo lalahi ange ʻa e vesitapoló pea kuo momofo foki ʻa e fuaʻi ʻakaú.

Fakamatalaʻi ʻe lava pē ke tau lotu ki he Tamai Hēvaní ki ha tokoni ʻi ha faʻahinga meʻa pe ʻokú ne fakahohaʻasi kitautolu, ke vahevahe ʻetau ngaahi ongó pea mo ia, pe ko haʻatau fakahā ʻetau loto houngaʻiá. ʻOku fanongo maʻu mai pē ʻa e Tamai Hēvaní ki heʻetau ngaahi lotu fakamātoató.

Ngaahi Fakamatala ʻa e Folofolá

Akoʻi ki he fānaú naʻe fakahā ange ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻa e founga ʻo e lotú ʻi heʻene Malanga ʻi he Moʻungá (vakai, Mātiu 6:9–13). (Ko e fokotuʻu ki he founga akoʻi ʻo e folofolá, vakai, “Faiako mei he Folofolá,” “0”. vii.) Mahalo pē te ke fie maʻu ke lau tahataha ʻe he fānaú ʻa e ngaahi veesi ko ʻení. Te ke toe fie maʻu foki ke tuku ha taimi kia kinautolu ke nau fakaʻilongaʻi ha niʻihi pe ko e kotoa ʻo e ngaahi vēsí ʻi heʻenau folofolá. Aleaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi fakakaukaú ʻi he veesi taki taha pea fakamatalaʻi pe ʻoku ʻi ai ha ngaahi foʻi lea ʻoku ʻikai ke mahino ʻa hono ʻuhingá. Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātaá ʻi hono taimi totonu.

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

Ako ʻa e ngaahi fehuʻi mo e ngaahi fakamoʻoni folofola ko ʻení ʻi he teuteu hoʻo lēsoní. Peá ke fakaʻoangaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ʻokú ke ongoʻi ʻe tokoni lelei taha ki he fānaú ke mahino kia kinautolu ʻa e folofolá pea mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi teiftoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí. ʻE tokoni haʻo lau mo aleaʻi mo kinautolu ʻa e folofolá koeʻuhí ke nau maʻu ha ʻilo fakafoʻituitui ʻoku lahi angé.

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

  • Ko e hā e ʻuhinga ʻa Sīsū ʻi heʻene folofola ʻo peheé, “Pea ʻo ka ke ka lotu, ʻoua naʻá ke hangē ko e mālualoí”? (Mātiu 6:5.) ʻE anga fēfē haʻatau lotu fakamātoató koeʻuhí ke ʻoua naʻa tau hangē ko e kau mālualoí? (Ko e mālualoí ko ha taha ʻokú ne fakangalingali ko ha taha lelei ia kae hili angé ʻoku ʻikai ke pehē pe ko ha taha lelei ia ka ʻokú ne ʻai ke hangē pe ʻoku ʻikai ko ha taha lelei iá.)

  • Ko e hā e ʻuhinga ʻa Sīsū ʻi heʻene folofola ʻoku totonu ke tau faikehekehe mei he kau mālualoí ʻi he taimi ʻoku fai ai ʻetau ngaahi lotu fakatāutahá? (Mātiu 6:6.)

  • Ko e hā e ʻuhinga ʻa Sīsū ʻi heʻene folofola ko ia ʻo peheé, “Ka ʻo ka mou ka lotu, ʻoua naʻa mou launoa, ʻo hangē ko e hītení”? (Mātiu 6:7.) (Ko e ʻuhingaʻo e hītení ko e kakai ko ia ʻoku nau lotu ki he ngaahi ʻotua lahi pe ko kinautolu ko ia ʻoku ʻikai ko ha kau Kalisitiané. Ko e takuanoá ko e taimi ia ʻoku tau toutou leaʻaki ha ngaahi foʻi lea tatau pē pe kupuʻi lea ʻoku ʻikai ke ʻuhinga pea ʻikai ke fakaʻapaʻapa.) ʻE anga fēfē haʻatau siʻaki ʻa e “takuanoá” ʻi he taimi ʻoku tau lotu aí?

  • Ko e hā e ʻuhinga ʻa Sīsū ʻi heʻene folofola mai ke tau kole, kumi, pea tukitukí? (Mātiu 7:7–11.) Ko e hā e talaʻofa ʻa e Tamai Hēvaní kia kinautolu ʻoku kole, kumi, pea mo tukitukí? (Mātiu 7:7–8.) ʻOku anga fēfē hono tokoniʻi koe ʻe hoʻo lotu ki he Tamai Hēvaní.

  • ʻOku faʻa tali maʻu mai pē ʻe he Tamai Hēvaní ʻa ʻetau ngaahi lotú? Tokoniʻi ke mahino kia kinautolu neongo ʻoku ʻikai ke tali mai ʻetau ngaahi lotú ʻi he taimi pe ko iá pe ko e ʻikai ke tali mai ʻo hangē ko hotau lotó, ka ʻoku tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi lotu fakamātoató. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻo ʻene talí ʻoku “ʻikai” pe ko e “teʻeki ai.”

  • Ko ha hā nai ʻoku faʻa tali “ʻikai” pe “teʻeki ai” mai ai ʻa e Tamai Hēvaní ki ha lotu? ʻOmi ha fakatātā ki ha meʻa ne hoko kiate koe, ʻo ka lava. Tokoni ke mahino kia kinautolu koeʻuhí ʻoku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e meʻa kotoa pē, ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e lelei tahá maʻatautolu.

  • ʻOku fai ʻi fē pea ko e hā hono lahi ʻo e totonu ke tau fai ʻa ʻetau ngaahi lotu liló? (ʻAlamā 34:19–27.) Ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke tau lotu ʻo kau ki aí? Ko e hā e ngaahi meʻa kuo ʻosi foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní maʻatautolu ʻa ia ʻoku totonu ke tau fakamāloʻiaʻí?

  • Ko e hā hoʻo fakakaukau ki he ʻuhinga ʻoku finangalo ai ʻa e Tamai Hēvaní ke tau lotu ange kiate iá?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau fai ʻetau lotu liló ʻi he pongipongi pea mo e efiafí? (ʻAlamā 37:37.)

  • Ko e hā ha ongo ʻokú ke maʻu ʻi he taimi ʻokú ke fai ai ha lotu mamalu pea mo anga-vaivai fakatāutahá? ʻE anga fēfē haʻatau toe vāofi ange mo e Tamai Hēvaní tuʻunga ʻi he lotú? ʻE anga fēfē haʻatau fakahoko maʻu ai pe ha lotu ʻi hotau lotó? Ko e hā ʻoku totonu ke tau feinga ke fai ai ʻení?

ʻEkitivitī Fakatupulakí

Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha taha pe lahi ange ʻo e ngaahi ʻekitivitií ni ʻi he lolotonga ʻo e lēsoní, pe ko hano vakaiʻi, pe fakamatala fakanounou, pē ʻi hono tukupaá.

  1. Hanga ʻo vahevahe ʻa e kalasí ki ha fanga kiʻi kulupu iiki pea tuku ki he kulupu taki taha ke nau kumi mai ha taha ʻo e ngaahi fakamoʻoni ko ʻení. Hili ko iá tuku ke nau taki taha fai ha fakamatala ʻo kau ki he folofola naʻe vaheʻi angé. Aleaʻi ʻa e ʻuhinga naʻe lotu ai ʻa Sīsuú ʻi he ngaahi fakamoʻoní taki taha, peá ke fili pe ʻe anga fēfē ha tokoni ʻa ʻene faʻifaʻitakiʻangá kia kitautolu ʻi heʻetau ngaahi lotú.

    Mātiu 14:23

    Luka 9:28–29

    Sione 17

    Mātiu 26:36–42

    3 Nīfai 17:14–21, 3 Nīfai 18:16

  2. Fakamatalaʻi ki he fānaú ʻo kau ki ha taimi ʻe taha naʻe tali mai ai ʻa hoʻo lotú, pe ko haʻo fehuʻi ange ke nau tala atu ha ngaahi meʻa makehe naʻa nau aʻusia tuʻunga ʻi he lotú. Mahalo pē te ke fie maʻu ke fakahā ange ʻa e talanoa ko ʻení:

    “Naʻe fakamatala ha kiʻi talavou taki ngāue fakafaifekau ngāue mālohi kei siʻi … ki he meʻa naʻe hoko kiate ia ʻi he taimi naʻe mole ai ʻene ʻamanakí ʻi Petilōpolisi (Palasila), naʻe ʻikai foki te ne poto ʻi he lea ʻa e fonuá pea pehē ki he ʻikai te ne maʻu ha tuʻasila ʻo ha fale lotu pe ko e kau faifekaú. Hili haʻane fai ha lotu loto māfana ʻa ia naʻá ne kole fakamātoato ai ki he ʻEikí ke ne tokoniʻi ia ke fakakakato ʻa ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻá ne fanongo tuʻo ua ki ha kiʻi leʻo ʻokú ne fanafana ange ke muimui ʻi ha tangata naʻe tuʻu ʻi he tafaʻakí. Naʻá ne talangofua ʻo muimui ʻi he tangatá pea naʻá ne hangatonu atu pē ʻo ʻikai ha toe faingataʻa ʻe hoko” (L. Brent Goates, Hāloti B. Lī, Palōfita mo e Tangata Kikite, p. 282).

  3. Fakamatalaʻi ki he fānaú ko e taimi ʻoku fai ai ʻetau lotú ʻoku totonu ke tau fakaʻaongaʻi ha ngaahi lea fakaʻapaʻapa pea mo ʻofa ki he Tamai Hēvaní. ʻOku totonu ke tau feinga ke tau lea vaivai ange ʻo hangē ko ʻetau fakaʻapaʻapa mo ʻofa lahi ki ha toko taha toulekeleka.

  4. Teuteuʻi ha siate ʻo e lea ko ʻení naʻe fai ʻe ʻEletā Poiti K. Peeká pe ko haʻo hiki ʻi he palakipoé, pea fakaʻatā ha ngaahi laine ki ha niʻihi ʻo e ngaahi leá. Hiki ʻa e ngaahi lea naʻe liʻaki ʻi he ngaahi foʻi leá pe hiki ʻi ha kōlomu ʻi he palakipoé. Tuku ki he fānaú ke nau feinga ke fakafonu ʻa e ngaahi ʻatā ʻoku laineʻí ʻaki ʻa e ngaahi foʻi lea ʻoku ʻoatú.

    “Ko e niʻihi (b) ʻe lava ke haʻu ia mei he lau ʻo e (d) , ko e niʻihi mei he fakafanongó (c) . Pea ʻoku tātātaha, ʻi he taimi ʻoku mahuʻinga aí, ko e niʻihi ʻoku haʻu hangatonu pē ia (e) . Ko e ngaahi ueʻi ko iá ʻe lava ke (a) pea he ʻikai pe ke hala ia” (ʻi he Conference Report, Oct. 1979, p. 30; or Ensign, Nov. 1979, p. 20).

    1. Mahino

    2. Ngaahi talí

    3. Kau leá

    4. Folofolá

    5. Tākiekina mālohi

  5. Tokoniʻi ke nau ako maʻu loto ha taha ʻo e ngaahi folofola ko ʻení ʻo fekauʻaki mo e lotú: Mātiu 7:7, Sēmisi 1:5, 3 Nīfai 18:20, pe ko e konga ʻuluaki ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:38.

  6. Kole ange ki he fānaú ke nau hivaʻi pe lau ʻa e ngaahi lea ʻo e “Fai Haʻo Lotu” (Hymns, no. 140) pe ko “Lotu ʻa ha Tamasiʻi” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, p. 12).

Fakaʻosí

Fakamoʻoní

Fai hoʻo fakamoʻoní ʻoku fanongo pea mo hoifua mai ʻa e Tamai Hēvaní ki heʻetau ngaahi lotu fakatāutahá. Fakamoʻoniʻi ʻa hono mahuʻinga ke fakahoko ʻo ʻetau ngaahi lotú ʻi he pongipongi pea mo e efiafi kotoa pē, pea fakatukupaaʻi ʻa e fānaú ke nau fai ʻeni lolotonga ʻi he uike ka hoko maí.

Laukonga ʻoku Fokotuʻu Atu ke Fai mei ʻApi

Fokotuʻu ke nau ako ʻa e Mātiu 6:5–8 ʻi ʻapi ke hoko ia ko ha fakamanatuʻo e lēsoni koʻení.

Fakaafeʻi ha taha ke ne fai ʻa e lotu tukú.

Paaki