Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 7: Ko e ʻAhiʻahiʻi ʻe Sētane ʻa Sīsū Kalaisí


Lēsoni 7

Ko e ʻAhiʻahiʻi ʻe Sētane ʻa Sīsū Kalaisí

Taumuʻá

Ke tokoniʻi ʻa e kiʻi tamasiʻi pe taʻahine taki taha ke ne ako ki he founga hono tekeʻi ʻo e ngaahi ʻahiʻahi ʻa Sētané.

Teuteú

  1. Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e Mātiu 4:1–1, Maʻake 1:12–13, pea mo e Luke 4:1–13. (Fakafehoanaki ʻa e ngaahi veesi ko ʻení pea mo e liliu ko ia ʻe Siosefa ʻa e Tohi Tapú ʻi he Fakahinohino ki he Folofolá.) Hili iá peá ke ako ʻa e lēsoní mo ke fili pe ʻe anga fēfē haʻo fiemaʻu ke akoʻi kia kinautolu ʻa e ngaahi fakamatala ʻa e folofolá (vakai, “Teuteu Hoʻo Lēsoní,” vi, pea mo e “Faiako mei he Folofolá,” viii).

  2. Laukonga ʻoku tānaki atu: 1 Kolinitō 10:13; 2 Nīfai 2:18; 2 Nīfai 28:19–22; 3 Nephi 18:18; pea mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:5, 27; 11:12.

  3. Fili ʻa e ngaahi fehuʻi ke aleaʻí pea mo e ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki ʻa ia ʻe fakakau mai ai ʻa e fānaú, mo tokoni lelei taha ke nau aʻusia ʻa e taumuʻa ʻo e lēsoní.

  4. Nāunau ʻoku fie maʻú:

    1. Tohi Tapu pe Fuakava Foʻou ke taki taha ʻa e fānaú.

    2. Pepa pea mo e peni vahevahe ke taki taha ʻa e fānaú.

    3. Ko e ngaahi foʻi lea ko ʻení ʻe tolú:

      • Fakapapauʻi

      • Lotu

      • Fakafanongo ki he Laumālie Māʻoniʻoní

    4. Fakatātā 7–8, Ko e Tumuʻaki ʻo e Temipalé

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

Fakaafeʻi ha taha ke ne fai ʻa e fua lotú.

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻAki e Tokangá

ʻOange ke nau taki taha ha laʻi pepa. Kole ange ke nau hikiʻi hifo ha foʻi meʻa ʻe tolu ʻoku nau fakakaukau ʻe lava ke ʻahiʻahiʻi ai ʻa e fānau ko ē honau toʻú ke fai ʻa e meʻa ko ia ʻoku hala. Tuku ange ke nau fakahā atu ʻa e ngaahi meʻa naʻa nau hikí. ʻE lava pē ke hiki ʻi he palakipoé ʻa e ngaahi tali naʻa nau ʻoatú pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi palōpalema ʻoku nau fehangahanga mo ia ʻi he ngaahi ʻahó ni. Fakahā ange ʻe tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke nau ako pē ʻe anga fēfē hano tekeʻi ʻo ha faʻahinga ʻahiʻahi pehē.

Ngaahi Fakamatala ʻa e Folofolá

Akoʻi ʻa e talanoa hono ʻahiʻahiʻi ʻo Sīsuú ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he konga ʻo e “Teuteú,” (Ko e fokotuʻu ki hono founga akoʻi ʻo e folofolá, vakai, “Faiako mei he Folofolá,” viii.) Fakatokangaʻi angé: Ko e liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻoku hā ʻi he tohi ʻa Sēmisí. Tokoniʻi ke mahino kia kinautolu ʻoku toe mahino ange ʻa e liliu ko ia naʻe fai ʻe Siosefa Sāmitá. Fakamatalaʻi naʻe ʻikai finangalo ʻa Sīsū ia ke ne fakahā hono mālohí ʻi he tuʻunga ʻo hono ʻahiʻahiʻí, pea ʻoku pehē pe ʻa e ʻikai ke ne finangalo ke tau fakahoko ha meʻa pehē. Toe fakamatalaʻi naʻe fakamatalaʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻo pehē naʻe ʻave ʻe he Laumālié ʻa Sīsū ki he tumuʻaki ʻo e moʻunga māʻolungá ka ʻoku ʻikai ko e tēvoló ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he Tohi Tapú.

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

Ako ʻa e ngaahi fehuʻi mo e ngaahi fakamoʻoni folofola ko ʻeni ʻi he teuteu hoʻo lēsoní. Peá ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ia ʻokú ke ongoʻi ʻe tokoni lelei taha ki he fānaú ke mahino ʻa e folofolá pea mo fakaʻangaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí. ʻE tokoni haʻamou lau mo aleaʻi ʻa e folofolá koeʻuhí ke nau maʻu ha ʻilo fakafoʻituitui ʻoku lahi angé.

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

  • Ko e hā hono ʻuhinga naʻe ʻalu ai ʻa Sīsū ki he toafá? (Mātiu 4:1, ko e liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻi he Fakahinohino ʻa e Folofolá.)

  • ʻOku pehē ʻi he liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Mātiu 4:2 lolotonga ʻa e ʻi he toafá ʻa Sīsuú, “Naʻá ne fefolofolai mo e ʻOtuá.” Ko e hā hoʻo fakakaukau ki he ʻuhinga ʻo e fefolofolai mo e ʻOtuá? ʻE anga fēfē haʻo fefolofolai mo e ʻOtuá?

  • Ko e hā haʻo fakakaukau ki he lava ʻe he ʻaukai ʻi he ʻaho ʻe fā ngofulú pea mo e fefolofolai mo e ʻOtuá ke ne teuteuʻi ʻa Sīsū ke ne matuʻuaki ʻa e ʻahiʻahí?

  • Naʻe anga fēfē hono fuofua ʻahiʻahiʻi ʻe Sētane ʻa Sīsuú? (Mātiu 4:3.) Ko e hā ʻokú ke pehē ai naʻe mei faingataʻa kiate ia ke ne matuʻuaki ʻa e ʻahiʻahí ni? (Mātiu 4:4.) Ko e hā e tali ʻa Sīsū kia Sētané? Ko e hā e ʻuhinga ʻa Sīsuú? (Mātiu 4:4.)

  • Ko e hā e ngaahi toe founga kehe naʻe ʻahiʻahiʻi ai ʻe Sētane ʻa Sīsuú? (Mātiu 4:5–6, 8–9.) Naʻe anga fēfē hono tali ʻe Sīsū ʻa e ngaahi ʻahiʻahí ni? (Mātiu 4:7, 10.) ʻOkú ke pehē ko e toki taimi pē ʻeni naʻe ʻahiʻahiʻi ai ʻa Sīsuú? (Luke 4:13. “ ʻOku fakataimi pe” ʻE lava pē ke toe pehē ʻoku ʻikai ko e fuofua taimi pē ʻeni.)

  • ʻOku anga fēfē ʻa e tokoni hono ako ʻe Sīsū ʻa e folofolá ke ne tekeʻiʻaki ʻa e ʻahiʻahí? (Mātiu 4:4, 6–7, 10.)

  • Ko e hā e meʻa ʻoku feinga ʻa Sētane ke ne fai kia kitautolu fakatāutahá? (2 Nīfai 2:18;2 Nīfai 28:20–22; T&F 10:27.)

  • ʻOku anga fēfē hono tokoniʻi koe ʻe he Tamai Hēvaní ke ke tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí? Ko e hā ha meʻa te ke fai ʻi he taimí ni ʻe lava ke tokoni ke ke fakaʻehiʻehi ai mei he ʻahiʻahi ʻi he kahaʻú?

  • Ko e hā e talaʻofa mahuʻinga kuo ʻosi foaki mai ʻe he ʻEikí maʻatautolu ʻo kau ki hotau ngaahi ʻahiʻahí? (1 Kōlinito 10:13.) Lau fakataha ʻa e foʻi folofola ko ʻení.

Aleaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻe tolu ʻa ia te tau lava ʻo fai te ne tokoniʻi ke tau fakaʻehiʻehi mo tekeʻiʻaki ʻa e ʻahiʻahí. Fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi foʻi leá ʻi he taimi te mou aleaʻi aí.

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

  1. Fakapapauʻi ke tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí ki muʻa peá ke toki fehangahangai mo iá.

    Lau pea mo aleaʻi ʻa e kupuʻi lea ko ʻení ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo:

    “ ʻOku faingofua ange ke tau fai ʻa e ngaahi fili ʻoku totonú ʻi haʻatau fakakaukau lelei ki ai ʻi ha ngaahi taimi lahi… .

    “ ʻI heʻeku kei siʻi haké, naʻá ku fakapapauʻi ʻi hoku lotó … he ʻikai pē te u teitei ʻahiʻahiʻi ʻa e tií, tāpaká, pe kava mālohí …

    “Ko e taimi ke fai ai ʻa ʻetau filí … ʻoku fie maʻu ʻa e faitotonú ki muʻa ʻi hono fakafoki atu ʻe he faifakataú ʻo fuʻu lahi ʻa hoʻo veté. Ko e taimi ʻeni ke fai ai hoʻo filí pe te ke fakaʻaongaʻi ʻa e faitoʻo kona tapú ka ki muʻa aí ʻoku fakamataliliʻi koe ʻe hao kaungāmeʻa koeʻuhí ko hoʻo ilifiá pe fie [faitotonú]. Ko e taimi pē ʻeni ke fai ai ʻetau filí ʻe lelei ange ke ʻoua naʻa tau maʻu ha faʻahinga meʻa kā ko ha faingamālie ke nofo ʻo taʻengata mo ʻetau Tamai [Hēvaní]. (“Ngaahi Filí: Why It’s Important to Make Some Now,” New Era, Apr. 1971, p. 3).

  2. Lotu ke ke lava ʻo tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí. (Maʻake 14:38) Pea kapau ʻoku ʻahiʻahiʻi koe, te ke lava ke maʻu ha mālohi pea mo e tuí ke tekeʻiʻaki ʻa e ʻahiʻahí. Fakamatalaʻi ʻoku hoko ʻa e lotu fakaʻahó, feinga ke fakaʻehiʻehi mei ha faʻahinga ʻahiʻahi pē, pea hokohoko atu ha ngāue ʻaonga pea mo ha ngaahi ʻekitivitī ke tokoni kia kitautolu.

  3. Fakafanongo ki he Laumālie Māʻoniʻoní. Fakamatalaʻi hili hono papitaiso kitautolú, ʻoku foaki mai ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí (vakai, T&F 11:12).

Kole ki he fānaú ke nau fakamatala ʻo fekauʻaki mo ha ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he taimi naʻe ʻahiʻahi ai kinautolú. Tuku ange ke nau tala mai ko e hā e meʻa naʻa nau fai ke fakaʻehiʻehi pe tekeʻiʻaki ʻa e ʻahiʻahí.

Mou toe vakai ki he ngaahi ʻahiʻahi naʻe hiki ʻi he palakipoé he kamataʻanga ʻo e lēsoní. Aleaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻá ni fakatāutaha, pea tuku ki he fānaú ke nau fakakaukau angé pē ʻe anga fēfē ha fakaʻehiʻehi pea mo tekeʻi ʻe ha taha kei talavou ʻa e ngaahi meʻá ni taki taha. Kole ange ke nau taki taha fili ha foʻi ʻahiʻahi ʻe taha ʻoku fie maʻu ke nau mateuteu ki hano tekeʻi pea palani pē ʻe anga fēfē haʻanau fakaʻehiʻehi pe tekeʻi ʻa e foʻi ʻahiʻahi ko iá.

ʻEkitivitī Fakatupulakí

Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha taha pe lahi ange ʻo e ngaahi ʻekitivitií ni ʻi he lolotonga ʻo e lēsoní, pe ko hano vakaiʻi, pe fakamatala fakanounou, pē ʻi hono tukupaá.

  1. Mou fakahoko ʻa e foʻi vaʻinga ko ia ko e “Fēfē Kapau.” Hiki ʻi ha ʻū laʻi pepá “Fēfē Kapau” ʻa ia ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻe meimei ke fepaki mo e kalasí, ʻo hangē ko e ngaahi fakatātā ko ʻení ʻoku hā atu ʻi laló. Tuku ange ke nau toʻo ha taha ʻo e ngaahi fehuʻí ʻa ia ʻoku faʻo ʻi ha kiʻi puha pe ko ha faʻoʻanga meʻa, lau ʻa e fehuʻí, pea fai ki ai ha tali. Tuku ange ke nau fili mai ha taha ʻo e ngaahi fehuʻi “ ʻE fēfē kapau” mei he puhá. Fakamamafaʻi ko ʻete tomuʻa fakakaukauʻi ʻo ʻete filí ʻi ha ngaahi taimi lahí ko ha meʻa mahuʻinga ia ʻi hono tekeʻi ʻo e ʻahiʻahí.

    • Fēfē kapau te ke maʻu ha faʻahinga meʻa ʻa ha taha kehe?

    • Fēfē kapau ne ke palōmesi ange ki hoʻo tangataʻeikí te ke tokoni kiate ia, kae haʻu ho kaungāmeʻá ʻo kole atu ke mou vaʻinga?

    • Fēfē kapau ʻoku fakakataʻaki koe ʻe ho ngaahi kaungāmeʻá ko e ʻikai te ke fie ifi ha niʻihi ʻo e tapaka naʻa nau maʻú (inu kava mālohi pe faitoʻo kona tapú)?

    • Fēfē kapau ʻokú ke ʻiloʻi te ke tō ki ha fakatuʻutāmaki kapau te ke tala ʻa e moʻoní?

  2. Tuku ke nau fakafaivaʻi pe fakatātaaʻi ʻa e tekeʻi ʻo e ʻahiʻahí.

  3. Teuteuʻi ha niʻihi ʻo e “Ngaahi Kaati ʻAhiʻahí.” Tohiʻi ʻi he ngaahi kaati ʻoku fute ʻe 3” x 5” pē fanga kiʻi laʻi pepa ʻoku tohiʻi ai ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻe meimei ke maʻu ʻe he fānaú, ʻo hangē ko e loí, fakakāingá, kaihaʻá, fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi lea taʻe fakaʻapaʻapa, pea pehē atu ai pe. Tohiʻi ʻi he kaati ʻe tahá, “Kaati Tokoní,” Tui kia Sīsū Kalaisí, Ngaahi Mātuʻá, Kau Faiakó, Ngaahi Kaungāmeʻa Leleí, Lotú, ʻAukaí, Kau Takimuʻa ʻo e Siasí, Ngaahi Folofolá, Laumālie Māʻoniʻoní, Fakaʻehiʻehi mei he ʻahiʻahí, pea mo e ngaahi meʻa kehe pē ʻe lava ke tokoni ki he kakaí ke tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí.

    Hanga ʻo fakafoʻohifoʻi ʻa e Kaati ʻo e ʻAhiʻahí ʻi he tuʻunga ʻe taha pea ko e tuʻunga ʻe tahá ʻo e Kaati Tokoní. Tuku ki ha taha ʻo e fānaú ke ne fili ha foʻi kaati ʻe taha mei he Kaati ʻo e ʻAhiʻahí pea taha mei he Kaati Tokoní peá ne fakahā ange ki he kalasi ko e hā e meʻa ʻoku hiki ʻi he ongo foʻi kātí. Tuku ke aleaʻi ʻe he kalasí pe ʻoku anga fēfē ha tokoni ʻa e meʻa ʻoku hiki ʻi he Kaati Tokoní ke ne fakafaingofuaʻi ke fakaʻehiʻehi pe tekeʻi ʻa e meʻa ʻoku hiki ʻi he Kaati ʻo e ʻAhiʻahí. Tuku ange ha faingamālie ʻo e fānaú taki taha ke nau haʻu ʻo fili ha foʻi kaati.

  4. Fakahā ange ki he fānaú ʻa e kupuʻi lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Filitingi Sāmitá: “ ʻOku fuʻu faingofua ʻaupito ke faʻu ha ʻulungaanga. ʻOku hangē tofu pe ko ʻene faingofua ke faʻu ha ʻulungaanga lelei ʻi hano faʻu ha ʻulungaanga ʻoku koví” (New Era, Siulai 1972, p. 23). Mahalo pē te ke loto ke tokoni ki he fānaú ke nau ako maʻu loto ʻa e foʻi kupuʻi lea ko ʻení:

  5. Kole ki he fānaú ke nau tala mai ha niʻihi ʻo e ngaahi fili kuo nau ʻosi fai ʻa ia ʻe tokoni kia kinautolu ʻi hano tekeʻi ʻo e ngaahi ʻahiʻahi ʻi he kahaʻú.

  6. Tokoniʻi ke nau ako maʻu loto ʻa e Mātiu 4:4.

  7. ʻAi ke hivaʻi pe lau ʻe he fānaú ʻa e fakalea ʻo ha taha ʻo e ngaahi foʻi hiva ko ʻení: “Ngūngū ʻi Hoʻo Hiva Manakoá” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, p. 152), “Ko e Laumālie Māʻoniʻoní” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, p. 106), “Fanongo, Fanongo” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, p. 107), Tauhi e Ngaahi Fekaú” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú,p. 146).

Fakaʻosí

Fakamoʻoní

Fai hoʻo fakamoʻoní ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi ke tekeʻiʻaki ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku haʻu kia kitautolú. Fakahā hoʻo ʻofa kia Sīsuú pea mo ʻene ngaahi tā sīpinga hono tekeʻi ʻo e ngaahi ʻahiʻahi ʻa Sētané.

Laukonga ʻoku Fokotuʻu Atu ke Fai mei ʻApi

Fokotuʻu ke nau ako ʻa e Mātiu 4:1–11 ʻi ʻapi ke hoko ia ko ha fakamanatu ʻo e lēsoni ko ʻení.

Fakaafeʻi ha taha ke ne fai ʻa e lotu tukú.

Paaki