Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 22: Ko e Tamaioʻeiki Taʻe Faʻa Fakamolemolé


Lēsoni 22

Ko e Tamaioʻeiki Taʻe Faʻa Fakamolemolé

Taumuʻá

Ke tokoniʻi ʻa e fānaú taki taha ke nau toe faʻa fakamolemole ange.

Teuteú

  1. Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e Mātiu 18:21–35; 6:12, 14–15; pea mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 58:42. Hili iá peá ke ako ʻa e lēsoní mo ke fili pe ʻe anga fēfē haʻo fiemaʻu ke akoʻi ki he fānaú ʻa e ngaahi fakamatala ʻa e folofolá. (Vakai, “Teuteuʻi Hoʻo Lēsoní,” vi, pea mo e “Faiako mei he Folofolá,” viii.)

  2. Laukonga ʻoku tānaki atu: ʻĒfeso 4:32, pea mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:8–10, pea mo Sēmisi E. Talamesi, Jesus the Christ, pp. 392–97 (kapau ʻoku maʻu).

  3. Fili ʻa e ngaahi fehuʻi ke aleaʻí pea mo e ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki ko ia ʻe fakakau mai ki ai ʻa e fānaú mo tokoni lelei taha kia kinautolu ke nau aʻusia ʻa e tuamuʻa ʻo e lēsoní.

  4. Nāunau ʻoku fie maʻú:

    a. Tohi Tapu pe Fuakava Foʻou ke taki taha ʻa e fānaú.

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

Fakaafeʻi ha taha ke ne fai ʻa e fua lotú.

ʻEkitivitī Fakatupulakí

Kole ange ke nau liunga 7 ʻa e 70. (ʻE lava pē ke ke fai ʻa e foʻi fiká ʻi he palakipoé.)

ʻEkitivitī Fakatupulakí

  • ʻOku lahi nai ʻa e mataʻifika ʻi he talí? Ko e hā hono fuoloa ʻa hoʻo lau ʻa e mataʻifiká?

Kole ki ha taha ʻo e fānaú ke ne lau ʻa e Mātiu 18:21–22.

Fakamatalaʻi ʻoku akoʻi kitautolu ʻe he foʻi fika ko ʻení ki ha lēsoni mahuʻinga fekauʻaki mo e faʻa fakamolemolé. Naʻe akoʻi kitautolu ʻe Sīsū ʻoku totonu ke tau maʻu ʻa e holi ke fakamolemoleʻi ha taha kehe. (Toe vakai ki he ʻekitivitī fakatupulaki 4.)

Fakamatala ʻa e Folofolá

Akoʻi ʻa e fakamatala ʻo e tamaioʻeiki taʻe faʻa fakamolemolé mei he Mātiu 18:21–35. (Ko e fokotuʻu ki hono founga akoʻi ʻo e folofolá, vakai, “Faiako mei he Folofolá,” viii.) Mahalo pē ko ha fakamatala lelei ʻeni ke fakatulamaʻi. ʻE lava pē ke ke lau ʻa e ngaahi vēsí pe ko ha taha ʻo e fānaú lolotonga iá ʻoku fakatātāaʻi ʻe he fānaú ʻa e konga ʻo e tuʻí, tamaioʻeiki taʻe fakamolemolé, kaungātamaioʻeikí, pea mo e kau tamaioʻeiki kehé.

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

Ako ʻa e ngaahi fehuʻí mo e ngaahi fakamoʻoni folofola ko ʻení ʻi he teuteuʻi hoʻo lēsoní. Peá ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ia ʻokú ke ongoʻi ʻe tokoni lelei taha ki he fānaú ke mahino kia kinautolu ʻa e folofolá pea mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí. ʻE tokoni haʻo lau mo aleaʻi mo kinautolu ʻa e folofolá koeʻuhí ke nau maʻu ha ʻilo fakafoʻituitui ʻoku lahi angé.

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

  • Ko e hā e meʻa naʻe ʻuluaki teuteu ʻe he tuʻí ke fakahoko ki he tamaiʻoʻeiki naʻe moʻua ki ai ʻaki ʻa e tāleniti ʻe 10,000? (Mātiu 18:25.) Fakamatalaʻi ko e tāleniti ʻe tahá ko ha paʻanga lahi ia. (Vakai, Jesus the Christ, pp. 396–97, ki ha ngaahi fakahinohino lahi ange ki he tālenití.)

  • Ko e hā hono ʻuhinga naʻe liliu ai ʻene fakakaukaú? (Mātiu 18:26.) Ko e hā e ongo naʻá ne maʻu ki heʻene tamaiʻoʻeikí? (Mātiu 18:27.) Ko e hā hoʻo fakakaukau ki he ʻuhinga ʻo e ongoʻi manavaʻofá?

  • Ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe he tamaiʻoʻeikí hili e fakamolemoleʻi ʻe he tuʻí hono moʻuá? (Mātiu 18:28.) Ko e hā e meʻa naʻe kole ʻe he tamaioʻoʻeiki naʻe moʻua ko e tenali ʻe 100 (ko ha paʻanga siʻisiʻi pe ia) ki he tamaiʻoeiki ʻa ē naʻe moʻua ko e tenali ʻe 10,000? (Mātiu 18:29.) Naʻe anga fēfē ʻa e tali ʻa e tamaiʻoʻeikí ki he kole ʻa hono kaungātamaiʻoeikí? (Mātiu 18:30.) Ko e hā leva e meʻa naʻe fai ʻe he tuʻí ʻi heʻene ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe hokó? (Mātiu 18:31–34.)

  • ʻOku anga fēfē ʻetau faʻa hangē he taimi ʻe niʻihi ko e tamaiʻoeiki taʻe faʻa fakamolemolé? hangē ko e tuʻí? Ko e hā ha ongo ʻokú ke maʻu ʻi he taimi ʻokú ke fakamolemoleʻi ai ʻa e niʻihi kehé? pea pehē ki he taimi ʻoku ʻikai te ke fakamolemoleʻi ai ʻa e niʻihi kehé?

  • Ko e hā ha meʻa ʻoku tau ako mei he fuʻu faikehekehe ʻi he moʻua ʻo e ongo tamaiʻoeikí?

  • Ko e hā e meʻa naʻe feinga ʻa Sīsū ke akoʻi ki he kakaí ʻi he taimi naʻá ne fai ai ʻa e talanoa fakatātā ʻo e tamaiʻoeiki taʻe faʻa fakamolemolé? Ko e hā e meʻa ʻoku fakahā mai ʻe Sīsū kuo pau ke tau fai kae lava ke maʻu ʻa e faʻa fakamolemolé? (Mātiu 18:35.)

Fehuʻi ki he fānaú kapau ʻoku nau kei manatuʻi ʻa e kupu mei he lotu ʻa Sīsū ʻi heʻene Malanga ʻi he Moʻungá ʻa ia ʻoku kau ki he faʻa fakamolemolé. Tuku ke nau taki taha kumi hake ʻa e Mātiu 6:12 pea mou toe lau fakataha ʻa e veesi ko ʻení. Mou toe lau ʻa e veesi 14 pea mo e 15.

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

  • Kole ki he fānaú ke nau fakakaukau angé ki ha taimi naʻe fai ange ai ʻe ha taha ha ʻulungāanga taʻe feʻunga kiate ia. Ko e hā e ongo naʻá ke maʻú? Ko e hā e meʻa naʻá ke faí? Ko e hā e meʻa naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻo ka hoko ʻa e ngaahi meʻá ni? ʻOku faingofua nai ke faʻa fakamolemole? Ko e hā e founga te tau lava ke faʻa fakamolemole aí? Fakamatalaʻi ʻoku ʻikai totonu ke fakamamahiʻi ʻe ha taha ha taha kehe pea kapau ʻoku ʻi ai ha taha te ne fakamamahiʻi ʻa e fānaú, ʻoku totonu ke fakahā ia ki heʻenau mātuʻá, pe ko ha taha matuʻotuʻa ʻoku nau falala ki ai, pe ko e pīsopé.

  • Ko e hā ha ongo te ke maʻu kapau te ke fai ha ʻulungāanga taʻe feʻunga ki hao kaungāmeʻa pe ko ha mēmipa ʻi ho fāmailí, neongo pē naʻá ke ʻosi kole fakamolemole ange, ka ʻoku ʻikai pe te ne fie fakamolemoleʻi koe?

  • Ko e hā e meʻa naʻe folofola mai ʻa e ʻEikí te ne faí ʻi he taimi te tau fai ai ha fehālaaki pea tau fakatomala pea kole kiate ia ke ne fakamolemoleʻi kitautolú? (T&F 58:42.)

  • Ko e hā e folofola ʻa e ʻEikí ʻi he taimi naʻe fehuʻi ange ʻe Pita ʻe liunga fiha ʻa e angahala ʻa hoku tokouá kiate au mo ʻeku fakamolemoleʻi ia? (Mātiu 18:21–22.) Ko e hā haʻo fakakaukau ki he meʻa naʻe feinga ʻa Sīsū ke akoʻi kia Pitá? (ʻOku ʻikai ke fakangatangata ʻa hono lahi ʻo ʻete fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé.)

ʻEkitivitī Fakatupulakí

Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha taha pe lahi ange ʻo e ngaahi ʻekitivitií ni ʻi ha faʻahinga taimi pē lolotonga ʻa e lēsoní, pe ko hano fakamanatu, fakamatala fakanounou, pē ʻi hono tukupaá.

  1. ʻOange ke nau taki taha ha ʻū laʻi pepa mo ha peni vahevahe. Tuku ke nau hiki fakalōloa ki lalo ʻa e a, e, f, h, i, k, pea mo e l ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e laʻi pepá pea mo tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻo kau ki he faʻa fakamolemolé. Tali ʻio pe ʻikai ki he ngaahi fehuʻí kotoa.

    1. Te ke lava ʻo fakamolemoleʻi ʻo kapau te ke pehē ange, “Kuó u fakamolemoleʻi koe, ka ʻoku ʻikai te u fakamolemoleʻi ʻa e meʻa naʻá ke faí”?

    2. Te ke ke lava ʻo fakamolemoleʻi pe te ke fiefia koe ʻi ha hoko ha meʻa taʻeʻamanekina ki ha taha naʻá ne fai atu ha ʻulungāanga taʻe feʻunga kiate koe?

    3. Te ke lava ʻo fakamolemoleʻi ho tuongaʻané pe taʻeketé ʻo ʻikai te ke loto mamahi ʻi haʻana tauteaʻí koe?

    4. Te ke lava ʻo fakamolemoleʻi ʻi he taimi ʻokú ke fie maʻu ke ke tatau mo e taha naʻá ne fai mai ʻa e ʻulungāanga koví?

    5. Te ke lava ʻo fakamolemoleʻi ʻi he taimi ʻoku ʻikai te ke fie talanoa ai mo e taha ʻoku ʻulungāanga kovi maí.

    6. Te ke lava ʻo fakamolemoleʻi ʻi he taimi ʻokú ke fakafepakiʻi ai ʻa e taha ʻoku ʻulungāanga kovi maí?

    7. Te ke lava ʻo fakamolemoleʻi ʻi he taimi ʻokú ke lea taʻe feʻunga ai ʻo kau ki ha taha ʻokú ke pehē naʻe anga kovi maí?

    Aleaʻi ʻa e ʻuhinga pea mo hono mahuʻinga ʻo e faʻa fakamolemolé ʻi hoʻomou aleaʻi ʻa e ngaahi tali ki he kiʻi sivi ko ʻení.

  2. Tuku ki ha taha ʻo e fānaú ke ne lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:8–10. Vahevahe ʻa e ngaahi vēsí ki ha ngaahi kupuʻi lea pea tuku ki ha taha ʻo e fānaú ke ne fakamatalaʻi ʻa e veesi naʻe vaheʻi angé ki he kalasí. ʻE lava pē ke ke toe vahevahe ʻa e kalasí ki ha ngaahi kulupu pea tuku ke nau taki taha fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e foʻi vēsí. Tuku ke nau vahevahe ʻa ʻenau ngaahi fakakaukaú, pea mo tokoniʻi ke mahino kia kinautolu kuo ʻosi fekauʻi ke tau fakamolemoleʻi ʻa e kakaí kotoa pē.

  3. Poupouʻi ke nau ako maʻu loto ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:10 pe Mātiu 6:14–15.

  4. ʻOange ki he fānaú ha ʻū laʻi pepa pea mo ha peni vahevahe pe ko ha ʻū peni fakaʻilonga. Kole ange ke nau tā ha tapafā ʻe fitu ʻi he ʻū laʻi pepá. Hili iá peá ke toe kole ange ke nau tā mo ha toe foʻi seti ʻe ono ʻoku ʻi ai ha tapafā ʻe fitú. Fakahā ange ʻe liunga hongofulu ʻa e lahi ʻo e ngaahi tapafā kuo nau taá ko e lahi ia ʻo e taimi naʻe folofola ʻa Sīsū ʻoku totonu ke tau fakamolemoleʻi ai ha tahá. Naʻá ne akoʻi ʻa e kakaí ʻoku totonu ke nau fakamolemoleʻi maʻu ai pe ʻa e niʻihi kehé.

  5. Hivaʻi pe lau ʻa e “Tokoniʻi Au Tamai” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, p. 99).

Fakaʻosí

Fakamoʻoní

Fai hoʻo fakamoʻoní ki hono mahuʻinga ʻo e faʻa fakamolemolé ʻo hangē ko hono akoʻi ʻe Sīsuú. Tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau fakatokangaʻi ʻi he taimi te nau faʻa fakamolemole aí, ʻoku nau taau ʻo hangē ko hono fakamolemoleʻi ʻe he Tamai Hēvaní.

Laukonga ʻoku Fokotuʻu Atu ke Fai mei ʻApi

Fokotuʻu ke nau ako ʻa e Mātiu 18:21–35 ʻi ʻapi ke hoko ia ko ha fakamanatu ʻo e lēsoni ko ʻení.

Fakaafeʻi ha taha ke ne fai ʻa e lotu tukú.

Paaki