Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 1: Ke Toe Taukei Ange mo e Fuakava Foʻoú


Lēsoni 1

Ke Toe Taukei Ange mo e Fuakava Foʻoú

Taumuʻá

Ke toe taukei ange ʻa e fānaú mo e Fuakava Foʻoú pea poupouʻi ke nau ako ʻa e folofolá.

Teuteú

  1. Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e 2 Tīmote 3:1–7, 13–17. Hili iá peá ke ako ʻa e lēsoni mo ke fili pe ʻe anga fēfē hoʻo fiemaʻu ke akoʻi ki he fānaú ʻa e ngaahi fakamatala ʻa e folofolá (vakai, “Teuteuʻi Hoʻo Lēsoní,” vi, and “Faiako mei he Folofolá,” viii.)

  2. Laukonga ʻoku tānaki atu: Ngaahi Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí vahe 10.

  3. Fili ʻa e ngaahi fehuʻi ke aleaʻí pea mo e ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki ko ia ʻe fakakau mai ki ai ʻa e fānaú pea tokoniʻi lelei taha kinautolu ke nau aʻusia ʻa e taumuʻa ʻo e lēsoní.

  4. Teuteuʻi ʻa e ngaahi foʻi lea ko ʻeni ʻe valú: Ngaahi Folofolá, Ngaahi Tohi Tapu ʻoku ngāueʻaki ʻe he Siasí, Tohi Tapú, Fuakava Foʻoú, Fuakava Motuʻá, Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, Mataʻitofe Mahuʻingá. (ʻE lava pē ke ke fakaʻaongaʻi ʻa e palakipoé kae ʻikai ko e ngaahi foʻi leá.)

  5. Nāunau ʻoku fie maʻú:

    1. Tohi Tapu pe Fuakava Foʻou ke taki taha ʻa e fānaú.

    2. Tatau ʻo e Ngaahi Tohi Tapu ʻoku ngāueʻaki ʻe he Siasí.

Fakatokangaʻi angé: Mahalo pē ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻi hoʻo kalasí ʻoku ʻikai laukonga lelei. Kumi ha ngaahi founga ʻe lava ke tokoniʻi kinautolu ke nau kau mai ai ki he kalasí pea ʻoua te nau ongoʻi taʻe lata. ʻOku totonu ke ʻi ai ha ngaahi meʻa lelei ʻoku nau ako mei he folofolá ʻi he uike taki taha. ʻE lava ʻe hoʻo faʻa ako ʻa e folofolá ʻo tokoniʻi ke nau manako ke ako mo lau ia ʻiate kinautolu pē.

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

Fakaafeʻi ha taha ke ne fai ʻa e fua lotú.

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻAki e Tokangá

ʻOange kia kinautolu ʻa e ngaahi fakaʻilonga ko ʻení pea tuku ke hiki honau nimá ʻi he taimi ʻoku nau ʻiloʻi ai ʻa e foʻi lea ʻe feʻunga mo iá.

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻAki e Tokangá

  • ʻOku totonu ke fā ʻa e ngaahi foʻi leá.

  • (Ko ha hingoa ʻo ha kiʻi tamasiʻi pe taʻahine ʻi he kalasí pe ko ha taha ʻoku nau ʻilo ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi tohi ʻe fā ʻo e folofolá).

  • ʻOku ui ʻa kinautolu ko e ngaahi Tohi Tapu ʻoku ngāueʻaki ʻe he Siasí.

  • ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi lea ʻa e ʻOtuá.

  • Ko e ngaahi tohi ʻa kinautolú.

Ko e taimi ʻe mateʻi atu ai ʻe he fānaú ʻa e foʻi lea Folofolá, fakamatalaʻi, ʻe hanga ʻe he lēsoni ko ʻení ʻo akoʻi kinautolu ki he ngaahi folofolá pea fakamatalaʻi ʻa honau mahuʻingá ki heʻetau moʻuí.

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

Ako ʻa e ngaahi fehuʻi mo e ngaahi fakamoʻoni folofola ko ʻení ʻi he teuteu hoʻo lēsoní. Peá ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ia ʻokú ke ongoʻi ʻe tokoni lelei taha ke mahino kia kinautolu ʻa e folofolá pea mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí. ʻE tokoni haʻo lau mo aleaʻi mo hoʻo fānaú ʻa e folofolá koeʻuhí ke nau maʻu ha ʻilo fakafoʻituitui ʻoku lahi angé.

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

  • Ko e hā ʻa e folofolá? ʻOku anga fēfē ʻa e faikehekehe ʻa e folofolá mei he ngaahi tohi kehé? (2 Tīmote 3:16.)

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau ako ʻa e folofolá? Ko fē e taimi ʻoku totonu ke tau kamata ako ai ʻa e folofolá? (2 Tīmote 3:14–15.) Ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ke tau kamata ako kei siʻi ʻa e folofolá.

Fakahā ange ʻa hoʻo ngaahi tatau ʻo e folofolá, pea fakaʻaliʻali ange mo e ngaahi foʻi leá “Ngaahi Tohi Tapu ʻoku Ngāueʻaki ʻe he Siasí.” Fakamatalaʻi ʻoku tau ui ʻa e folofolá ko e Ngaahi Tohi Tapu ia ʻoku ngāueʻaki ʻe he Siasí koeʻuhí ko e ngaahi tohi totonu ia ʻoku tau ngāueʻakí.

Fakaafeʻi ke nau fakahā mai ki he kalasí ko e hā ha meʻa ʻoku nau ilo ʻo kau ki he folofolá. ʻI he taimi te mou aleaʻi ai ʻa e ngaahi Tohi Tapú taki taha, fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi foʻi lea totonú pe ko hano hiki kinautolu ʻi he palakipoé. (Vakai, Ko e Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí, vahe 10.)

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

  • Ko e fē ha taha ʻo e ngaahi folofola ʻoku ngāueʻaki ʻe he Siasí ʻoku tau lau ai ʻo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí? Hanga ʻo lau pē ko haʻo fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne lau ʻa e ngaahi veesi ko ʻení: Mōsese 8:24 (tuʻunga ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní), Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:29, 2 Nīfai 25:26, pea mo e Ngaahi Saame 83:18 (fakamatalaʻi ko Sihová ko e taha ia ʻo e ngaahi huafa ʻo Sīsū Kalaisí). Tokoniʻi ke mahino kia kinautolu ʻoku fakamoʻoniʻi ʻe he ngaahi Tohi Tapu ʻe fā ʻoku ngāueʻaki ʻe he Siasí ʻa Sīsū Kalaisi.

  • Tuku ke nau taki taha fakaava hake ʻene Tohi Tapu ki he peesi fakahokohoko ʻo e tohí (ki he tatau ʻo e ngaahi tohi ʻi he Fuakava Foʻoú pea mo e Fuakava Motuʻá). ʻOku vahevahe ʻa e Tohi Tapú ki ha konga lalahi ʻe ua. Ko e hā e lisi ʻi he vahe taki taha? Fakamatalaʻi naʻe hiki ʻa e ngaahi tohi iiki ʻi he Fuakava Moʻtuá mo e Fuakava Foʻoú ʻe he kau palōfita kehekehe pe ko e kau taki ʻo e Siasí. (Kapau ʻoku maʻu ha siate ʻo e ngaahi fakaʻilongá, fakamatalaʻi ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení kia kinautolu.) Ko fē ha feituʻu te tau maʻu ai ʻa e ngaahi fakamatala ki he ʻi māmani ʻa Sīsuú pea mo ʻene ngaahi ngāué? (Mei he Fuakava Foʻoú.) Tuku ke nau vakai angé ki he lisi ʻo e Fuakava Foʻoú, pea fakamatalaʻi ʻoku fakatefito ʻa e lēsoni ʻo e taʻú ni ki hono akoʻi ʻo e Fuakava Foʻoú.

  • Ko hai ʻa Mātiu, Maʻake, Luke, pea mo Sione? Ko e hā e meʻa naʻa nau fakamatalá? (Tokoniʻi ke mahino kia kinautolu naʻe hiki ʻe he kau tangatá ni ʻa e ngaahi talanoa ki he moʻui ʻa Sīsuú,’ naʻa nau faʻa fakamatala ʻa e ngaahi meʻa tatau pē, pea nau fakamoʻoniʻi ko e Fakamoʻuí ia.) Fakaafeʻi ke nau fakahā mai ʻa e ngaahi talanoa ʻoku nau manako taha ai ʻi he moʻui ʻa Sīsuú.

  • Tuku ke nau kumi ʻa e Ngāue vahe 1. Fakahā ange ʻoku fakamatala ʻa e tohi ʻa Ngāué ʻo kau ki hono akoʻi ʻe he kau ʻaposetoló ʻa e ongoongoleleí hili ʻa e pekia mo e toetuʻu ʻa Sīsuú. Ko e hā e ngāue ʻokú ke fakakaukau naʻe fai ʻe he kau ʻAposetolo ʻa Sīsuú ʻi hono taimí? Ko e hā e ngāue ʻoku fai ʻe he kau ʻAposetolo ʻo e ʻahó ni?

  • Tuku ke nau toe huke hake ki he fakahokohoko ʻo e tohí. Fakamatalaʻi ko e meimei ko e lahi taha ʻo e ngaahi tohi ʻi he Fuakava Foʻoú naʻe tohi kinautolu ʻe he kau ʻAposetolo ʻa Sīsuú pe ko e kau taki ʻo e Siasí ki he Kāingalotú. Ko e hā haʻo fakakaukau ki he ʻuhinga ʻo ʻenau fai ʻa e meʻá ni. Fakamatalaʻi naʻe tokoni ʻa e ngaahi tohí ni ke mahino ʻa e ongoongoleleí ki he fuofua kāingalotu ʻo e Siasí pea pehē ke nau toe faitotonu ange. Ko e hā ha meʻa ʻoku tau maʻu ʻi he Siasí he ʻahó ni ʻoku tatau mo e ngaahi tohi ko ʻení? (Ngaahi fakamatala ʻa e kau Taki Māʻolungá ʻi he ngaahi Tūhulú, fakamafola ʻi he ngaahi satelaité, pea mo e ngaahi konifelenisi lahí mo e fakasiteikí.)

Fakamatalaʻi kuo ʻosi vahevahe ʻa e ngaahi tohi ʻi he Fuakava Foʻoú ki ha ngaahi vahe mo e ngaahi veesi koeʻuhí ke faingofua ange haʻatau kumi ha foʻi vahe ʻi he folofolá.

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

  • Hiki ʻi he palakipoe ʻa e Mātiu 28:2–9. Ko e fē e taha ʻo e ngaahi folofola ʻoku ngāueʻaki ʻe he Siasí te tau lava ke maʻu ʻi he folofola ko ʻení? Ko e fika fihá ʻokú ne tala mai ʻa e vahé? Ko e fika fihá ʻokú ne tala mai ʻa e vēsí. Lau mo e fānaú ʻa e ngaahi veesi ko ʻení. Ko e hā e fakamatala ʻoku kau ki he folofola ko ʻení. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai hono lekooti ʻi he folofolá ʻa e fakamatala ko ʻení.

ʻEkitivitī Fakatupulakí

Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha taha pe lahi ange ʻo e ngaahi ʻekitivitií ni ʻi he lolotonga ʻo e lēsoní, pe ko hano vakaiʻi, pe fakamafala fakanounou, pē ʻi hono tukupaá.

  1. Tokoniʻi ke nau ako maʻu loto ʻa e fakahokohoko ʻo e ngaahi tohi ʻi he Fuakava Foʻoú. ʻE lava pē ke ke fakaʻaongaʻi ʻa e hiva “The Books in the New Testament” (Ko e Tohi Hiva ʻa e Fānaú, p. 116). Mou toe fakamanatu ʻa e ngaahi tohí ʻi he ngaahi uike siʻi ka hoko maí.

  2. Mou aleaʻi mo e fānaú ʻa e tefito ʻo e tui hono valú, pea tokoniʻi ke nau ako maʻu loto ia. Vakai, “Tokoniʻi ke nau Ako Maʻu Loto ʻa e Folofolá,” Fakamanatu ange ko ʻetau ngaahi Tohi Tapú naʻe liliu ia mei he ngaahi tatau motuʻa pea toutou faitaaʻi mo hiki peni pea ko e ngaahi fehālaaki ko ʻení naʻe fakatou hoko pe ia ʻi hono liliú pea mo hono faitaaʻí. Neongo pē ko e lahi taha ʻo e Tohi Tapú ʻoku tonu, ka naʻe tohi ʻe he palōfita ko Nīfaí ʻoku lahi ʻa e ngaahi meʻa “mahuʻinga mo mahinongofua” (1 Nīfai 13:28) kuo ʻosi toʻo ia mei he Tohi Tapú. Naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá tuʻunga ʻi he fakahā mei he ʻOtuá peá ne toe tānaki mai ki he Tohi Tapú ʻa e ngaahi meʻa naʻe toʻo pe naʻe liliú. Fakamatalaʻi ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi konga ko ʻení ke tau maʻu ha ʻilo lahi ange ʻo kau ki he ongoongoleleí.

  3. Kapau ʻoku maʻu ʻa e Tohi Fakahinohino ki he Folofolá (ngaahi Tohi Tapu ʻe tolu ʻoku ngāueʻaki ʻe he Siasí). Fakafehoanaki ʻa e ongo foʻi vēsí pea aleaʻi pē ʻoku naʻe ange fēfē ʻa e tokoni e liliu naʻe fai ʻe Siosefa Sāmitá ke mahino kia kitautolu ʻa e foʻi vēsí.

  4. Kapau ʻoku maʻu ʻa e Tohi Fakahinohino ki he Folofolá ʻi he ngaahi tohi tapu ʻe tolu ʻoku ngāueʻaki ʻe he Siasí. Fakamatalaʻi fakaʻauliliki ʻa e vahe ko ʻení: ko e Tohi Fakahinohino ki he Folofolá, Mape mo e Fakahokohoko Fakamotuʻalea e Hingoa ʻo e Ngaahi Feituʻú, pea mo e faitaaʻi ʻo e folofolá pea mo e ngaahi meʻa fakahisitōliá.

  5. Lau pea mo Aleaʻi ʻa e Luke 24:27. Tokoniʻi ke mahino kia kinautolu naʻe ako pea faiako maʻu ai pē ʻa Sīsū mei he folofolá. Ko e hā e folofola naʻe ako mei ai ʻa Sīsuú? (Ko e Fuakava Motuʻá.)

  6. Toʻo ʻa e ngaahi foʻi leá, hanga ʻo fakatahaʻi kinautolu, pea tuku ʻi he fālikí pe ko ha funga tēpile. Fakahoko ange ha ngaahi fehuʻi ʻe meimei tatau mo e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

    • Ko fē e ongo foʻi lea ʻokú na ʻuhinga tataú? (“Ngaahi Folofolá” pea mo e “Ngaahi Tohi Tapu ʻoku Ngāueʻaki ʻe he Siasí.”)

    • Ko fē ʻi he ongo foʻi leá ko e hingoa ʻo e ngaahi tohi ko e konga ia hono tolu ʻo e tohí? (“Fuakava Foʻoú” mo e “Fuakava Motuʻá,” ʻa ia ko e konga pe ia ʻo e Tohi Tapú.)

    • Ko e hā e ngaahi Tohi Tapú ʻoku ngāueʻaki ʻe he Siasí? (Ko e Tohi Tapú, Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, pea mo e Mataʻitofe Mahuʻingá.)

    Ko e taimi ʻe tali ai ʻe ha kiʻi tamasiʻi pe taʻahine ʻa e fehuʻí, tuku ke haʻu ki muʻa pea mo fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi foʻi lea totonú.

  7. Hivaʻi pe lau ʻa e ngaahi lea ʻo e “ ʻOku ou Fakakaukau ʻi Heʻeku Lau ʻa e Talanoa Mālie ko iá” (ʻOku maʻu ʻi he ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ongoongoleleí (31110 900) pe ko e “Fekumi, Fakalaulauloto, mo Lotu”(Ko e Tohi Hiva ʻa e Fānaú, p. 109).

Fakaʻosí

Fakamoʻoní

Fai haʻo fakamoʻoni ki he moʻoni mo hono mahuʻinga ʻo e folofolá ki heʻetau moʻuí. Tala ange ki he fānaú ne hoko hoʻo lau ʻa e folofolá ʻi ha taimi ʻe taha ke ne tokoniʻi koe. Poupouʻi ke nau lau fakaʻaho ʻa e folofolá.

Laukonga ʻoku Fokotuʻu Atu ke Fai mei ʻApi

Fokotuʻu ange ke nau lau ʻa e 2 Tīmote 3:14–17 ʻi ʻapi ke hoko ko hano toe fakamanatu ʻa e lēsoni ko ʻení.

Fakaafeʻi ha taha ke ne fai ʻa e lotu tukú.

Paaki