Conferencia General
Ñomongeta Imba’eguasuetéva
Abril 2021-pegua Conferencia General


Ñomongeta Imba’eguasuetéva

Ndaikatúi ñaha’arõ ojehureínte konversiõ ñane familia-kuérape. Peichareíntegua konversiõ ndaha’éi principio Jesucristo evanheliogua.

Peñeporandúvapa mba’ére ñahenói Primaria-pe “Primaria”? Ko téra oñe’ẽrõ jepe tekombo’e espiritual mitãnguéra ohupytývare imitã aja, chéve g̃uarã ha’e avei peteĩ ipu’akapáva añetegua ñemomandu’a. Ñande Ru Yvagaguápe g̃uarã, mitãnguéra araka’eve ndaha’éiva secundário—ha’ekuéra akóinte ha’éva “primário”.1

Ha’e ojerovia ñanderehe javalora, jarrespeta ha ñamo’ã hag̃ua chupekuéra Tupã ra’ykuéra ramo. Upéva he’ise, araka’eve naña’lastimamo’ãiha chupekuéra, física, verbal térã emocionalmente, mba’eveichavérõ, ñaimérõ jepe pochy ha jejopy vaípe. Uvei katu javalora umi mitã, ha jajapo opa mba’e ikatúva ñañorãirõ hag̃ua mba’evai oguerúva abuso rehe. Hesekuéra ñeñangareko ha’e primario ñandéve g̃uarã—Chupe g̃uarãicha.2

Peteĩ sy ha túa imitãva, oguapy ikosina mesápe ohechávo idiakuéra. Pasíllo ruguágui, ha’ekuéra ohendu peteĩ tyapu. Pe sy oporandu, “Mba’éiko aipóva?”

Ha upéi ohendu hikuái peteĩ tasẽ kangymi oúva imitãra’ykuéra cuatro añogua kotýgui. Odipara hikuái pe pasíllore. Ha upépe oĩkuri ha’e, ojepysóvo písope hupa ykére. Pe sy ohupi mitãra’y ha oporandu chupe mba’épa ojehu ra’e.

Ha’e he’i, “Ha’ákuri tupágui”.

Ha’e he’i, “Mba’ére piko re’a tupágui?”

Ojeitira’imi ha he’i, “Ndaikuaái. Oiméne ndaikepái ipype ra’e”.

ko pyharevépe añe’ẽse “Jeikepa ipype rehe”. Ha’e ñande priviléhio ha rresponsabilida ñaipytyvõ mitãnguérape “Oikepa hag̃ua” Jesucristo evanhéliope. Ha ndavoíri ñañepyrũ hag̃ua.

Oĩ ára ipeteĩete ha ijespesialva mitãnguéra rekovépe, oñemo’ãha chupekuéra Satana influencia-gui. Peteĩ ára iñinosénte ha ndorekoiha hikuái pekádo.3 Ha’e peteĩ ára marangatu tuakuéra ha mitãme g̃uarã. Mitãnguéra oñehekombo’earã ñe’ẽ ha ehémplo rupive, “oiporavokuaa mboyve ha oiporavokuaa rire hikuái Tupã renondépe”.4

Presidente Henry B. Eyring ombo’eakue: “Jareko tuichavéva oportunida mitãnguéra ndive. Ára iporãvéva ñambo’e hag̃ua ha’e voive, mitãnguéra ndaikatúi aja gueteri oñetenta [pe] enemigo mortal-re, hasyeteve mboyve chupekuéra ohendu hag̃ua umi añetegua ñe’ẽ, idificulta personal ryapu pa’ũme”.5 Koichagua ñehekombo’e oipytyvõta chupekuéra ohechakuaa iñidentida divina, ipropositokuéra, ha umi hepyetéva jehovasa oha’arõva chupekuérape, ojapóvo umi konvénio sagrádo ha ohupyty umi ordenanza, pe konvénio rape pukukue.

Ndaikatúi ñaha’arõ ojehureínte konversiõ ñane familia-kuérape. Konversiõ ou reínteva ndaha’éi peteĩ principio Jesucristo evanheliogua. Ñande salvador-cha hag̃ua ñande, ndoikomo’ãi peichareínte. Apropositoite jahayhu, ñambo’e ha jetestifikáramo, oipytyvõta umi mitãme oñepyrũ hag̃ua oñandu pe Espíritu Santo influencia imitã guive. Espíritu Santo tekotevẽ ñane familia-kuéra testimónio ha konversiõrã Cristo-pe; jaipota ha’ekuéra “tapiaite imandu’a hese, oguereko hag̃ua Ijespíritu hendivekuéra”.6

Imágen – Ta’anga
Ñomongeta familiapegua

Pehechami valor orekóva umi ñomongeta familiapegua Jesucristo evanhélio rehe, umi ñomongeta imba’eguasuetéva, ikatúva oinvita pe Espíritu. Jarekóramo koichagua ñomongeta ñane mitãnguéra ndive, ñaipytyvõ hína chupekuéra omoĩ hag̃ua peteĩ pyenda, “ha’éva peteĩ pyenda atã, peteĩ pyenda, [ha’ekuéra] omopu’ãramo hi’ári, ndo’amo’ãi”.7 Ñamombaterérõ peteĩ mitã, ñamombarete peteĩ familia.

Ko’ã ñomongeta imba’eguasúva oguerahakuaa ñane mitãnguérape:

  • Oikũmby hag̃ua arrepentimiento doctrina.

  • Ojerovia hag̃ua Cristo-re, Tupã oikovéva Ra’y.

  • Oiporavo hag̃ua bautismo ha Espíritu Santo don, ócho áño ombotývo.8

  • Ha oñembo’e ha “oguata hag̃ua kare’ỹme Ñandejára renondépe”.9

Salvador ojerureakue, “Upévare, Che ame’ẽ peẽme peteĩ tembiapoukapy, pembo’e hag̃ua ko’ã mba’e kyhyje’ỹme pene mitãnguérape”.10 Ha mba’épa Ha’e oipota ñambo’e kyhyje’ỹme?

  1. Adán Je’a

  2. Jesucristo Expiasiõ

  3. Imba’eguasuha ñanereñói jey hag̃ua11

Elder D. Todd Christofferson he’iakue, “Añeteháme, pe aña ovy’a tuakuéra nohekombo’éirõ ni ndoikuaaukáirõ imitãnguérape oreko hag̃ua jerovia Cristo-re ha heñói jey hag̃ua espiritualmente”.12

Péicha’ỹ katu, Salvador oipota ñaipytyvõ umi mitãme “tomoĩ [i] jerovia pe Espíriture, ojapoukáva mba’eporã.13 Péicha jajapo hag̃ua, ñaipytyvõkuaa umi mitãme toikuaa oñandu jave pe Espíritu, ha tohechakuaa mba’eichagua tembiapópa omomombyry pe Espíritu. Péicha oikuaa hikuái oñearrepenti hag̃ua ha oujey hag̃ua tasapépe, Jesucristo Expiasiõ rupive. kóva oipytyvõta oñemokyre’ỹ hag̃ua jegueropu’aka espiritual.

Ikatu jajediverti ñaipytyvõ aja ñane mitãnguéra omopu’ã hag̃ua jegueropu’aka espiritual oimerãe edápe. Natekotevẽi hasyete térã ipukuete. Umi ñomongeta hasy’ỹva ha mborayhupegua, oguerahakuaa umi mitãme oikuaa hag̃ua, ndaha’éi mba’épa ogueroviánte, ha katu imba’eguasuvéva,mba’érepa oguerovia hikuái umíva. Umi ñomongeta mborayhupegua, ojejapóva naturalmente ha kontinuádo, omehorakuaa ñeikũmby ha umi mbohovái. Aníke jaheja umi aparáto electrónico komodida, ndohejái ñambo’e ha ñahendu ñane mitãnguéra ha ñama’ẽ hesapekuéra.

Imágen – Ta’anga
Sy ha membykuña ñomongeta

Ikatu jajuhuve oportunida jareko hag̃ua umi ñomongeta imba’eguasuvéva dramatisasiõ rupive. Familia-guakuéra ikatu omoha’anga situasiõ oñetentaha térã ojejopyha hikuái ojapo hag̃ua desisiõ vai. Koichagua ejercicio oipytyvõta mitãguéra oĩ hag̃ua preparado peteĩ entorno hasývape. Por ehémplo, ikatu ñamoha’anga ha upéi ñañe’ẽ umívare, ñaporandúvo umi mitãme mba’épa ha’ekuéra ojapóne.

  • Oñetentarõ ojapyhara hag̃ua Palabra de sabiduría.

  • Oĩramo hikuái ojehechahápe pornografía.

  • Oñetentarõ chupekuéra ijapu, omonda, térã oporombotavy hag̃ua.

  • Ohendúramo peteĩ iñangirũ térã mbo’ehára escuela-pegua he’i peteĩ mba’e oñemoĩva umi i’creencia térã i’valor rehe.

Omoha’angávo ha upéi oñe’ẽ umívare, osorprende rangue chupekuéra peteĩ entorno vai kompañéro atýpe, umi mitã ikatúta omoĩ ijehe “jerovia mo’ãha, [ha’ekuéra] omboguétavape opaumi aña dárdo hendypáva”.14

Peteĩ che amigoite oikuaava’ekue ko lección guasuete 18 áño orekópe. Ha’e oikeakue Estados Unidos ejército-pe, Estados Unidos ha Vietman oñorãirõvo guare. Ha’e oñe’asigna peteĩ entrenamiento básico de infanteria-pe, oiko hag̃ua chugui soldado rráso. Ha’e omombe’u ijetu’etehague pe entrenamiento. He’i ojoficial instructor-re ha’eha tapicha py’ahatã ha iñinumánova.

Peteĩ ára, ijeskuadrón omondepaite umi ijequipo ñorairõrã, ha osẽ oguata peteĩ ára hakuetépe. Ñeha’arõ’ỹme pe instructor he’i chupekuéra oñemombo hag̃ua pe yvýpe ha ani oku’e. Pe instructor ojesarekókuri, michĩvéva jeku’ére jepe. Oimeháichagua jeku’e oguerúta ivaíva consecuencia upe rire. Pe escuadrón ohasa’asy, hetave dos hora-gui kuarahýpe, ipochy ha ijeja’e’ỹvévo ohóvo pe iliderkuérare.

Heta mése upe rire, ore angirũ ojejuhu oguiávo ijeskuadrón Vietnam ka’aguy rupive. Kóa añeteguákuri, ha ndaha’éi peteĩ entrenamiento. Umi mbokapu oñepyrũ hyapu yvyramáta jereregua ru’ãgui. Upepete ojeity yvýpe pe escuadrón completo.

Mba’épa ohekákuri pe enemigo? Jeku’e Oimeraẽ jeku’e’imi oguerútakuri ñembokapu. Che angirũ he’i ojeipysóvo pe ka’aguy yvýpe, ty’ái ha ku’e’ỹme, oha’arõvo heta aravo puku iñypytũ hag̃ua, ouhague iñakãme pe entrenamiento básico. Ha’e imandu’ákuri jeja’e’ỹ mbarete orekoakue ijoficial instructor-re. Ha upe ára oñandu tuicha aguije—umi mba’e ha’e ombo’eakuére chupe, ha mba’éicha ombosako’i chupe ko situasiõ vaietépe g̃uarã. Pe oficial instructor arandúpe ombosako’iakue ore angirũ ha ijeskuadrónpe, katupyry reheve, oikuaa hag̃ua mba’épa ojapova’erã pe ñorãirõ hendyve jave. Ha péicha, ha’e osalvákuri ore angirũ rekove.

Mba’éicha ikatu péicha jajapo ñane familia-kuérare espiritualmente? Heta ára oike mboyve hikuái tekovegua ñorãirõme, mba’éicha ikatu ñañeha’ãmbave ñahekombo’e, ñamombarete ha ñambosako’i chupekuéra?15 Mba’éicha ikatu ña’invita chupekuéra “oikepa” hag̃ua? Naiporãvéi piko ta“hy’ái” hikuái ogapypegua aprendisáhe segúrope, huguy rangue tekovegua ñorãirõ ñúme?

Ama’ẽ tapykuévo, oĩakue ára che ha che ména roñeñandúrõ guare ko oficial instructor-cha, roñeha’ã mbaretévo roipytyvõ ore familia-kuéra ovivi hag̃ua Jesucristo evanhélio. Proféta Jacob ha’ete oñe’ẽakue koichagua temiandúre he’írõ guare: “Che aipota pene ánga ñeimeporã. Héẽ, tuicha che jepy’apy penderehe; ha peẽ peikuaa upeichahague tapiaite”.16

Mitãnguéra oaprende ha oprogresávo, ohecháta ojedesafiaha umi i’creencia. Ha katu oje’equipa porãramo, ha’ekuéra ikatu okakuaa jerovia, py’aguasu ha jeroviapýpe, oposisiõ imbaretevéva pa’ũme jepe.

Alma ñenembo’eakue, “pembosako’i [umi] mitã apytu’ũnguéra”.17 Ñambosa’i hína henerasiõ pyahu ha’e hag̃ua futuro defensor de la fe, oikũmby hag̃ua “[ha’ekuéra] isãsoha oiko hag̃ua [ijeheguikuéra]—oiporavo hag̃ua pe ñemano opave’ỹva térã pe jeikove opave’ỹva rape”.18 Mitãnguéra oikũmbyva’erã ko tuicha añetegua: eternida ha’e peteĩ mba’e ndojavyiva’erãháme hikuái.

Ajerure umi ñane ñomongeta hasy’ỹva ha katu imba’eguasuetéva ñane mitãnguérandi, toipytyvõ chupekuéra “oguerovy’a hag̃ua umi ñe’ẽ tekove ijapyra’ỹva rehegua” ko’ág̃a, ikatu hag̃ua oguerovy’a hikuái, “tekove ijapyra’ỹva múndo oútavape, jepeve glória inmortal”.19

Ñanutri ha japreparárõ ñane familia-kuéra, jaheja oiporu isãso orekóva oiporavo hag̃ua, jahayhu chupekuéra ñane korasõite guive, ñambo’e chupekuéra Tupã rembiapokapykuéra ha Idon arrepentimiento rehegua, ha araka’eve araka’eve,, ndajapoíri chuguikuéra. Opa mba’e rire, ndapéichaipa ojapo Ñandejára opa ñanendive?

“Ñañemotenonde Cristo-pe ñemova’ỹme”, jaikuaávo ikatuha jareko “peteĩ fulgor perfecto de esperanza”20 ñande Salvador ñanderayhuetéva rupive.

Atestifika Ha’e akóinte ha’eha pe mbohovái. Jesucristo réra sagrado-pe. Amén.

Notakuéra

  1. Tojehecha 3 Nefi 17:23–24.

  2. Tojehecha Michaelene P. Grassli, “Behold Your Little Ones,” Ensign, Nov. 1992, 93: “To me, the word behold is significant. Ndaha’éi ‘ñamaña ha jahechánteva’. Ñandejára ohekombo’érõ guare Nefita-kuérape oma’ẽ hag̃ua imitãra’ykuérare, che arovia he’ihague chupekuéra ojesareko hag̃ua imitãnguérare, omaña hag̃ua hesekuéra, oma’ẽ hag̃ua hikuái, presente mboypýri, ha ohecha umi iposibilida eterna”.

    Tojehecha avei Russell M. Nelson, “Ehendu reikuaa hag̃ua”, EnsignMayo 1991, 22: “Mbaretépe mitã ñeisãmbyhy ha’e Satana rembiapo, ndaha’éi Salvador-guigua. Nahániri, ñane mitãnguéra ndaha’éi ñanemba’e. Ñande priviléhio sy ha tuaháicha ha’e jahayhu hag̃ua chupekuéra, jaguia hag̃ua chupekuéra, ha jaheja hag̃ua chupekuéra oho”.

  3. Tojehecha Doctrina ha Konveniokuéra 29:46–47.

  4. Doctrina ha Konveniokuéra 20:71.

  5. Henry B. Eyring, “Pu’aka Ñambo’e hag̃ua Doctrina”, Liahona, julio 1999, 87.

  6. Doctrina ha Konveniokuéra 20:79.

  7. Helamán 5:12.

  8. Tojehecha Doctrina ha Konveniokuéra 68:25; tojehecha avei Fe artículo-kuéra 1:4.

  9. Doctrina ha Konveniokuéra 68:28.

  10. Moisés 6:58; ñe’ẽ mbojoapy.

  11. Tojehecha Moisés 6:59; tojehecha avei Doctrina ha Konveniokuéra 20:29–31.

  12. D. Todd Christofferson, “Mba’ére ñamenda, mba’ére familia?”, Liahona, mayo 2015, 52.

  13. Tojehecha Doctrina ha Konveniokuéra 11:12–13; tojehecha avei Doctrina ha Konveniokuéra 93.

  14. Doctrina ha Konveniokuéra 27:17; ñe’ẽ mbojoapy; tojehecha avei Marion G. Romney, “Enseñanza en el hogar y Noche he Hogar Familiar”, Improvement Era, Junio 1969, 97: “Satana, ñane enemígo, oataka vai hína tekojoja. Umi pu’aka hendivegua oñe’organisa porãva héra lehiõ. Ñane mitãnguéra ha ñane huventukuéra ha’e umi blanco ha’e ojapiséva. Opa hendárupi oñemoĩ chupekuéra propaganda visiosa ha aña poguýpe. Opa tenda ha’ekuéra oma’ẽhárupi, añáre ojejopy chupekuéra, katupyrýpe oñemoĩva ohundi hag̃ua opa mba’e imarangatúva, ha opa principio ijojáva. … Oñemombarete porãtarõ ñane familia-kuéra, ogueropu’aka hag̃ua ko atáke satánico, oñembo’e ha oñe’entrenava’erã chupekuéra ogapýpe, Ñandejára ohechauka haguéicha”.

  15. Tojehecha Russell M. Nelson, “Ta’yrakuéra Konveniogua”, Liahona, Mayo 1995, 32:

    “Ojapo heta ary che ha’érõ estudiante de medicina imitãva, ahechava’ekue heta paciente orekóa mba’asy ko’ág̃a ikatúa oñepreveni. Ko ára ikatu oñevakuna tekovekuéra umi mba’asy peteĩ ára oporohejava’ekue discapacitado—jepeve oñemanóa chugui. Peteĩ método médico oñeme’ẽha inmunida adquirida héra inoculación. Pe ñe’ẽ inocular hechapyrãite. Ou mokõi latin rapógui: ino, he’iséva ‘tyepypegua’; ha cular, he’iséva ‘peteĩ tesa’. Pe vérbo ñe’inokula, upévare, he’ise añete, ‘oñemoĩ peteĩ tesa tyepypegua’—oma’ẽva pono oñembyai.

    “Peteĩ mba’asy polio-chagua ikatu oparalisa térã ohundi pe tete. Mba’asy pecado-chagua, ikatu oparalisa térã ohundi pe espíritu. Mba’e vai polio oguerúva, ko’ág̃a oñe’prevenikuaa inmunización(vacuna) rupive, ha katu pekádo mba’asy, oikotevẽ ambue mba’e oñepreveni hag̃ua. Doctor-kuéra ndaikatúi ovakuna tembiapovai kóntrape. Ñemo’ã espiritual Ñandejáragui añónte ou—ha ha’e he’iháicha. Jesús oiporavo noporovakunái hag̃ua, ha katu oporo’adoctrina hag̃ua. Imétodo ndoiporúi vakúna; oiporu doctrina divina ñehekombo’e—peteĩ ‘tesa tyepypegua’ oisãmbyhýva—omo’ã hag̃ua ita’yrakuéra espíritu eterno”.

  16. 2 Nefi 6:3.

  17. Alma 39:16.

  18. 2 Nefi 10:23.

  19. Moisés 6:59; ñe’ẽ mbojoapy.

  20. 2 Nefi 31:20.