2008
O Se Tiakono e 12-Tausaga- le-Matua
Me 2008


O Se Tiakono e 12-Tausaga- le-Matua

O i tatou taitoatasi, e mafai ona faataunuuina la tatou misiona ma le taunuuga.

Ata
Elder John M. Madsen

Ou uso pele o le perisitua, muamua, ou te fia taulai atu la’u tautalaga i tiakono taitasi ua 12-tausaga-le-matutua o loo auai mai i lenei sauniga aoao a le au perisitua, mo le uluai taimi! Ou te fia aloaia lou susu mai, ma ta’u atu, pe faamanatu atu ia te oe e uiga i le aafiaga na oo i ai Peresitene Gordon B. Hinckley, ina o pei foi o oe, o se tiakono e 12-tausaga-le-matua.

Mai lona talaaga, ua tatou faitauina ai: “E lei leva ona faauuina e avea ma se tiakono, ae o ma lona tama i lana uluai sauniga perisitua faalesiteki… . Sa fai si faaletonu o ona lagona, a o nofo ai i le laina pito i tua o le falesa o le Uarota Sefulu a o alu [lona tama], (o lē sa i ai i le au peresitene o le siteki) e nofo i luga o le tulaga. O le amataga o le sauniga, sa tutu ai le toluselau po o le faselau o alii sa auai ma lagiina le viiga o le faamanu na tusia e William W. Phelp … ‘Viia le na fetaia’i ma Ieova! / Le Perofeta na tofia e Iesu. / Na te tatala le toe au tupulaga, Tupu ma nuu latou te viia.’”

O le toe manatuaina o lena aafiaga, na saunoa ai Peresitene Hinckley: “Na i ai se mea na tupu i totonu ia te au ina ua ou faalogo atu i na alii o le faatuatua o pepese. Sa ootia ai lo’u loto. Na aumaia ai ia te au se lagona sa faigata ona faamatala. Sa ou lagonaina se mana tele na uuna’ia, e le gata i le lagona ae faapea foi i le faaleagaga. Ou te lei lagonaina lava muamua i se aafiaga faale-Lotu. O iina na oo mai ai i lo’u loto se tautinoga maumaututu, o le tagata lea na ta’u i le latou pese o se perofeta lava a le Atua. Sa ou iloa ai iina, e ala i le mana o le Agaga Paia, o Iosefa Samita o se perofeta moni lava a le Atua.”1

E ui lava ina sa oo Peresitene Hinckley i lena aafiaga, o se tiakono e 12-tausaga-le-matua, ae “o se aafiaga na ia manatuaina i aso uma na totoe o lona soifua.”2 Ou te tatalo o se aafiaga o le a outou maua, o le a outou manatuaina i aso uma tou te ola ai!

O le taimi nei, ou te valaaulia outou uma e tagatagai mai i lenei atavane apamemea matagofie ua faaigoaina o le Nofoa Laau o Tiakono! Mo outou na e le o mafai ona tagai mai i ai o le, Nofoa Laau o Tiakono, o le faatusa o tiakono e toalima, sa pueina i se taimi latou te lei iloa ai o loo matauina i latou, a o nonofo i se nofoa laau i le lotu!

A o outou tagatagai mai i nei tiakono e toalima, o le a se mea o outou tagai i ai? A o ou faitauina ni saunoaga a ni peresitene se toalua ua tuanai o le Ekalesia, o le a ou faia ni fesili i se auala e ese teisi; o le a se mea o mafai ona outou tagai mai i ai?

Na tautino mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita, “O o tatou tupulaga talavou … o aloalii o le lagi, o se tupulaga maoae ma le filifilia ua i ai se taunuuga paia. Sa faapolopolo o latou agaga, sei o mai i le taimi nei pe a i ai le talalelei i le lalolagi, ma pe a manaomia e le Alii ni auauna totoa e tauaveina lana galuega tele i aso e gata ai … .”3

Sa tautino mai e Peresitene Spencer W. Kimball, “O loo tatou tausia se tupulaga tau tupu … ua i ai mea faapitoa latou te fai.”4

E faavae i nei tautinoga faaperofeta, afai e faalautele la tatou vaai mamao i talaatu o ni tiakono e toalima i se nofoa laau, e faaaofia ai alii talavou uma o le Perisitua Arona, o lona uiga, o le a la le mea ua mafai ona outou tagai i ai?

Ou te talitonu ma tatalo ua mafai ona tatou vaai uma atu i lo latou gafatia paia; ua mafai ona tatou vaai atu ia i latou o agai atu i luma o ni tagata o umia le Perisitua Paia, ma ni faifeautalai o talai atu le “talalelei faavavau,”5 e ala i le Agaga,6 “i nuu o le lalolagi;7 ua mafai ona tatou vaai atu ia te i latou o ni tane ma ni tama faamaoni ma ni auauna totoa ma ni taitai o le Ekalesia ma le malo o le Atua i nei aso e gata ai.

Ina ia mafai ona tatou iloa atu ma le manino le taunuuga e faavavau o lenei tupulaga filifilia tau tupu, e manaomia ona tau lava ina mafaufau ia Iesu e 12-tausaga-le-matua, o le na o ma ona matua i Ierusalema, e faamanatu ai le Tausamaaga o le Paseka.8

O ai lenei tama e 12-tausaga-le-matua? O le a Lana misiona ma lona taunuuga? Ma pe na mafai faapefea ona Ia faataunuuina?

Tatou te folafola atu, ma ua faamautuina e tusitusiga paia o Ia o Iesu Keriso, le Alo o le Atua soifua;9 ma o Ia “ na maliu mai i le lalolagi … ina ia faasatauroina mo le lalolagi, ma tauave agasala a le lalolagi, ma faamamaina amioletonu uma;”10 “ina ia oo mai le faaolataga i le fanauga a tagata ona o le faatuatua i lona suafa”;11 ma a o talavou o ia, “ua tupu Lona poto ma le tino, ua alofagia o ia e le Atua atoa ma tagata”;12 na “tupu ae [o Ia] faatasi ma ona uso, ma ua faateleina le malosi, ma faatalitali i le Atua mo le taimi e oo mai ai lana misiona”;13 ma “ua faaosoosoina [o Ia] i mea uma pei o i tatou.”14 Ioe, sa feagai o Ia ma “tofotofoga uiga eseese;”15 peitai “na te le’i gauai i ai.”16 Ma ina ua fetaiai ma Lusifelo, “le tama o pepelo uma”;17 “o le pule i le agasala,”18 e le gata ina puipuia Iesu e ala i Lona silafia o mau, ae faapea foi i Lona usitai atoatoa i le afioga ma le finagalo o Lona Tama;19 ma sa Ia poloaiina, ma faapea atu, “Ina alu ese ia oe Satani: aua ua tusia, E te ifo atu i le Alii lou Atua, ua na o ia lava e te auauna i ai.”20

Ia, pe na mafai faapefea ona Ia faataunuuina Lana misiona ma le taunuuga, manatu i afioga nei a Iesu, o lē na fetalai:

“Pe a siitia i luga e outou le Atalii o le tagata, ona iloa lea e outou o a’u lenei o ia; ou te le fai fua foi se mea, a e peitai, faapei ona aoao mai e lo’u Tama ia te au, o mea ia ou te tautala atu ai.

“O ia foi ua auina mai a’u o loo ia te au ia: e le tuua au e toatasi e le Tama, aua ou te faia pea lava o mea e lelei ia te ia.”21

O i tatou taitoatasi, o ni atalii o le Atua,22 e mafai ona faataunuuina la tatou misiona ma ua faamanino mai le taunuuga i afioga nei a le Alii i le Perofeta o Iosefa Samita: “E moni, ua faapea mai le Alii: O le a oo i tagata taitoatasi o lē lafoai ana agasala ma sau ia te au, ma valaau mai i lo’u igoa, ma usiusitai i lo’u leo, ma tausi mai i a’u poloaiga … e o mai i le Tama i lo’u igoa ma maua i lona atoatoaga i se aso.”23

Ou te tautino atu ai a o ou tuuina atu foi la’u molimau, e moni lava o Peresitene Thomas S. Monson o se perofeta a le Atua, ma o ia ma ona fesoasoani i le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua o perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga, i le suafa paia o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. I le Sheri Dew, Go Forward with Faith: The Biography of Gordon B. Hinckley (1996), 35–36.

  2. I le “Peresitene Gordon B. Hinckley,” Saafiafiga mo: Peresitene Gordon B. Hinckley, 1910–2008 (o se faaopoopoga i le Liahona, Ape. 2008), 3.

  3. I le Conference Report, Ape. 1970, 6.

  4. “Boys Need Heroes Close By,” Ensign, May 1976, 45.

  5. Faaaliga 14:6; MFF 68:1; tagai foi MFF 133:7–8.

  6. Tagai Mataio 10:19–20; Luka 24:32; MFF 42:14; 43:15; 50:13–22; 84:85.

  7. MFF 134:12; tagai foi Faaaliga 14:6; MFF 68:8; 133:7–8.

  8. Tagai Luka 2:41–42.

  9. Tagai Mataio 16:16; 2 Nifae 25:19–20; Mosaea 3:8; 4:2; Alema 5:48; Helamana 5:9; 3 Nifae 5:13; 11:10–11; 20:31; MFF 14:9; 68:6.

  10. MFF 76:41.

  11. Mosaea 3:9; tagai foi Mosaea 3:12; MFF 18:17–19, 21–25.

  12. Luka 2:52.

  13. Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 3:24.

  14. Eperu 4:15.

  15. Alema 7:11.

  16. MFF 20:22.

  17. 2 Nifae 2:18; Eteru 8:25; Mose 4:4.

  18. Helamana 6:30; tagai foi Mosaea 4:14.

  19. Tagai Mataio 4:1–10.

  20. Mataio 4:10.

  21. Ioane 8:28–29.

  22. Salamo 82:6; Hosea 1:10; Roma 8:16–17; Eperu 12:9; MFF 11:30; 35:2; Mose 6:68.

  23. MFF 93:1, 19; tagai foi Ioane 14:6; MFF 76:92–95; 2 Nifae 31:7–16; 3 Nifae 12:48; 27:27; Moronae 10:32–33.

Lolomi