2008
O Le Asõ
Me 2008


O Le Asõ

A faapea tatou te ola i le Asō ma ua tatou agavaa i le alofa tunoa faamamaina o le Togiola, o le a tatou mafuta e faavavau ma le Atua.

Ata
Elder Lance B. Wickman

O le tolu vaiaso talu ai, na ou tuvae ai i le Ananafi. O le taimi lena, na ou toe mauaina ai Le Asō. Ma o lea ou te fia tautala ai e uiga i le Asō.

O se tofiga a le Ekalesia na aveina atu ai au i nofoaga mamao o le Pasefika e oo atu i le atunuu o Viatename. Ia te au, o lenei malaga sa sili atu nai lo na o se lele ae i luga o le vasa. O se toe tepa i tua. Ua silia i le 40 tausaga talu ai, na ou tautua ai i laueleele o taua o lena atunuu o se fitafita savali. Na matuai malosi le pipii i lo’u mafaufau o mea na manatua e uiga i lena nofoaga ina ua mavae le tele o tausaga, o ona tagata ma o’u uso a fitafita sa matou tautua faatasi. Na tusia e Iakopo i se tasi taimi, “Na mavae atu foi o matou olaga … e peiseai o le miti ia te i matou” (Iakopo 7:26). Ma na faapena ia te au. Ae o lenei sa ou toe foi mai i mea ou te manatua i lena nofoaga ou te manatuaina ina ua tuanai le lata i le afa seneturi. Ina ua maea lo’u tiute faaleEkalesia, sa ou naunau lava ia ou toe asia tasi ia na laueleele o taua. Faatasi ai ma lo’u toalua pele, sa ou faia ai lena malaga i le nofoaga e faapitoa lona taua.

Ou te le mautinoa lelei pe o le a se mea na ou faamoemoe ou te maua ina ua mavae le tele o tausaga. Ae o le mea na ou maua ai sa matuai lei mafaufauina lava. Nai lo ni tagata na faatamaia e taua, ae sa ou maua ai ni tagatanuu talavou ma le malolosi. Nai lo se vaaiga o se atunuu na olopalaina i le taua, ae sa ou tau atu i ni laueleele toafilemu ma le lauusiusi. E oo lava i le ola a le vaomatua, na fou foi. Ou te matea, sa i ai foi si so’u faamoemoega e maua atu i ai Ananafi, ae peitai, na ou maua atu i ai le Asō … ma le folafolaga o se Taeao manuia. Na ou manatua ai “e afe ane le tagi i le afiafi, a o le alaga fiafia i le taeao” (Salamo 30:5).

O lo’u toe tuvae ai i le eleele ma ou toe savali tasi i se auala i le togavao, sa toe faalogoina ai e lo’u mafaufau le olo o le fana taavili, o le ūū o fasi uamea mai mea faapapa ma le taalili o mea tau laiti. Sa ou toe vaaia foliga eena talavou o uo o e na “tuuina atu o latou ola o se faailoga o lo latou lotonuu” (Abraham Lincoln, Lauga i Gettysburg). Sa ou mafaufau ai i se uso a fitafita faapitoa i se tasi aso—o se aso e tasi, 3 o Aperila, 1966. O le Aso Sa o Pama, i le vaitau o le Eseta—i le 42 tausaga talu ai e toetoe lava o le aso tonu lenei.

Ua tele masina talu ona i ai le matou vaegaau i Viatename. Sa avea au ma se lutena, o le taitai o se vaega e tau i fana. Na toetoe o taimi uma sa matou auai ai i fetauaiga. Na amata lava lena aso i le vevela o a matou tāuga ma le fili. O le taeao po lava na matou auina atu ai se vaega matavao pe tusa ma le 10 alii. O se tasi o i latou ia o Satini Arthur Morris. E toatele na manunua i se taugafana, na aofia ai ma Satini Morris, o le sa manua mitimiti. Na iu ina ua toe setusetu mai alii o le matou vaega i la matou itu.

Sa matou valaau atu mo se helikopa e aveese mai ai fitafita mo togafitiga faafomai. I le lauina o alii manunua i luga o le helikopa, sa ou faatauanau atu ai ia Satini Morris e alu ma ia i luga. Na musu o ia. Sa ou tauanau atu pea. Na musu lava o ia. Sa ou toe apoapoai atu ia te ia. Ae sa musu lava o ia. Mulimuli ane, sa ou faapea atu, “Satini Morris, oso i luga o le helikopa.”

Sa tilotilo mai o ia ia te au, ma ona foliga faatauanau, ma augani mai. “Faamolemole, lau susuga” na ia tali mai ai, ona sosoo ai lea ma upu nei o le a faavavau lava ona i ai pea i lo’u mafaufau, “E le mafai ona latou fasiotia se manulele toeaina tiaa e pei o au.”

E tumau pea i lo’u mafaufau le vaaiga atoa e pei o se ata faasolo o le taua: o le vaega taalaelae o le vaomatua; o le pa’ō o le taavili o pe’ape’a o le helikopa; o le tilotilo mai o le pailate ma faatali mai mo sa’u tala; ma la’u uo na augani mai e nonofo ma ana tama. Na sui lo’u mafaufau. Sa ou talo atu i le helikopa e alu ese ma le faaolataga e ola ai a Taeao. A o lei goto le la i lena lava aso, ae ua maliu la’u uo mamae o Satini Arthur Cyrus Morris, na fasiotia i uafana a le fili. Ma e lagonaina pea lava pea i lo’u mafaufau lana alaga, “E le mafai ona latou fasiotia, e le mafai ona latou fasiotia, e le mafai ona latou fasiotia … ”

E moni, i se isi itu sa matuai sese lava o ia. O le olaga nei e maaleale lava. E na o le tasi lava le tata o le fatu, o le aveeseina o se manavaga se tasi, e vavae ai lenei olaga mai le isi. O le tasi taimi, sa avea ai la’u uo ma se tagata tiotio ma ola; a o le isi, na sola lona agaga ola pea, ae tuua ai lona tino faaletino o se faaputuga eleele e leai se ola. O le oti o se pupuni lea e ao ona ui atu ai tagata taitoatasi, ma e pei o Satini Arthur Morris, e leai se isi o i tatou e iloa po o afea o le a oo mai ai lena laasaga. O luitau uma tatou te fetaiai, atonu o le luitau aupito ogaoga lava o se lagona faaseseina e faapea, o le olaga i le tino e alu lava e oo i le faavavau, faatasi ma ona taunuuga, ma e mafai ona tatou tolopoina seia oo a taeao le sailia ma le tuuina atu o le faamagaloga, e pei ona aoao mai e le Ekalesia a Iesu Keriso, o nisi ia o faamoemoega tupito o le olaga nei.

Ua aoao mai e Amoleka lenei upumoni maoae i le Tusi a Mamona:

“Aua faauta, e tatau i tagata ona sauniuni i lenei olaga e fetaiai ma le Atua; ioe, faauta, o le aso o lenei olaga, o le aso lea e tatau ai ona fai e tagata a latou galuega.

“… O le mea lea, ou te aioi atu ai ia te outou, aua tou te faatuai le aso o lo outou salamo e oo i le iuga; …

“… Aua o lea lava agaga o i ai i o outou tino i le aso tou te tetea ai ma lenei olaga, e i ai le pule i lea lava agaga e toe foi atu i o outou tino i lena olaga e faavavau” (Alema 34:32–34; faamamafa faaopoopo).

E malosi tele le faaupuga o loo faaaoga e Amoleka—“o le aso o lenei olaga”! Na faaupuina faapenei e le Aposetolo o Iakopo: “A e le iloa e outou se mea e tupu a taeao. Aua pe se a lo outou ola? O le puao lava lea, ua aliali mai se itu aso itiiti, ona mou ai lea” (Iakopo 4:14). Ma o le tagata o loo tatou i ai pe a tatou tuua lenei olaga, o le tagata lea o le a tatou i ai pe a tatou ulufale atu i le isi olaga. O le mea e faafetai ai, ua tatou maua le Asō.

Afai na matuai sese lava ia Satini Morris, na matuai sa’o lelei foi o ia! E moni lava tatou te le oti, i le tulaga lea o le Togiola a Keriso ua faatoilaloina ai le oti faaletino ma le faaleagaga. Ma a faapea tatou te ola i le Asō ma ua tatou agavaa i le alofa tunoa faamamaina o le Togiola, o le a tatou mafuta e faavavau ma le Atua. O lenei olaga e le o se taimi e faapea e matele ai i le mauaina ma le faaputuina o ni mea, ae o se taimi o le foai atu ma le tuputupu ae. O le olaga nei o le laueleele lea o le taua o loo faapea ona feiloai ai le faamasinoga tonu ma le alofa tunoa. Ae e le tatau ona la feiloai o ni fili aua ua faalelei i laua i le Togiola a Iesu Keriso mo i latou uma e faaaogaina ma le poto le Asō.

Ua tuua ai na o oe ma au e tau fai saili ma tuuina atu lena faamagaloga—ia salamo ma faasafua atu i isi le alofa mama o Keriso—lea e mafai ai ona tatou sao atu i le faitotoa o loo tatalaina mai e le Faaola, e mafai ai ona tatou sopoia le auala mai lenei olaga i le faaeaga. O le Asō o le aso lea e faamagalo atu ai i isi i a latou “agasala,” talitonu o le malamalama o le a faamagaloina e le Alii a tatou agasala. E pei ona tusia ma le iloa e Luka, “O lenei ia mutimutivale lo outou alofa” (Luka 6:36; faamamafa faaopoopo). Atonu e solaese le atoatoa mai ia i tatou iinei, ae e mafai ona tatou alolofa mutimutivale. Ma i le iuga, o le salamo ma le faamagalo atu o nisi ia o tulaga autu e moomia e le Atua mai ia i tatou.

Na faamaeaina la’u malaga toe tepa i tua, na ou tilotilo solo i na laueleele toafilemu o le Asō ma vaaia ai i lo latou fua mai i le folafolaga o a Taeao. Sa ou mafaufau i la’u uo o Satini Arthur Cyrus Morris. Sa ou mafaufau i lena Aso Sa o Pama faanoanoa o Ananafi. Ma sa matuai ou faafetai lava mo le Togiola o le Taeao o le Eseta, o le na aumaia ia i tatou le ola, o lona afio ifo i lalo i mea uma ua mafai ai ona tatou o a’e i luga i mea uma—a Taeao, pe afai tatou te uumauina le Asō. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Lolomi