2008
Sa i ai i le Motu o Tagata
Me 2008


Sa i ai i le Motu o Tagata

Ia tatou fetuleni atu ma le le gaoia ma le mausali i le Faaola, faatasi ai ma le faatuatua e manatu mai o Ia ia i tatou ma o loo i ai le mana e faamalolo ma faasaoina ai i tatou.

Ata
Elder Dennis B. Neuenschwander

I le Tusi a Luka tatou te faitau ai i se fafine sa mafatia mo le 12 tausaga i le punatoto. Sa uma ana tupe i le sailiga o se togafitiga faafomai ae sa le maua. Sa faalatalata atu o ia i tua o le Faaola i le tumutumu o tagata ma pa’i atu i le tuupao o Lona ofu. Sa fia silafia e Iesu po o ai na pa’i atu ia te Ia aua na Ia lagonaina ua aluese atu lena mana mai ia te Ia. Sa le mafai ona malamalama le Au Aposetolo i le fesili ma sa latou faapea atu ai, “Le Alii e, ua fetaomi ma fetuleni mai le motu o tagata ia te oe, e te fetalai mai ea, O ai na pa’i mai ia te au?”1 Ona o le fefe ma le gatete tele o le fafine sa ia tautino atu ai o ia lea na pa’i atu ia te Ia ma sa vave ai lava ona faamaloloina. Na auina ese atu o ia ma le filemu e le Faaola ma tau atu ia te ia o lona faatuatua ua ola ai o ia.

E tele naua mea e mafaufau loloto i ai ma aoao ai mai i lenei tala puupuu.

Ou te vaai faalemafaufau i le motu o tagata. Atonu e matuai toatele lava, a o fetuleni atu ia Iesu. Atonu ai foi o se motu o tagata pisapisao, a o tautulei ma taumafai ia iloa lelei atu o Ia. Ou te tau mafaufau pe aisea na latou o atu ai iina. Ou te manatu, o le toatele lava na o atu ona o le fia iloa. Po o fea lava e afio i ai o ia e muamua atu lava ia te Ia ia tala o Lona taunuu atu ma tala o Ana vavega. Atonu sa latou faamoemoe e vaai i se mea e tulaga ese, o se mea e le tatau ona misia. E ui e le o ta’ua, ae foliga mai sa i ai le au Faresaio i le motu o tagata, o e e masani ona latalata atu e vaavaai ni nai avanoa e maileia, faamaasiasi, pe saili se mea e mafai ona latou molia ai Iesu. Faamata e mafai ona i ai nisi o le motu o tagata na o atu e faatauemu?

Sa i ai i le motu o tagata se fafine. Ou te vaai i ai o se fafine lotomaulalo, atonu o se fafine e matamuli, na ui atu i tua ma faalatalata atu i le Faaola ona tautino atu lea ma le maasiasi e faapea sa ia pa’i i le tuupao o Lona ofu. O ia o se fafine ua le lava ma ua faamativaina e ona faigata. Sa matuai moomia e ia se fesoasoani. I le vaaiga i fafo, sa tau leai se eseesega o ia mai soo se tagata sa i le motu o tagata. E leai se tasi sa taumafai e taofi o ia mai le oo atu ia Iesu. E mautinoa lava, e lei iloa foi o ia e aposetolo pe taumafai foi e taofi ia te ia. Ae sa i ai se mea na vavaeese mai ai o ia mai isi uma sa i ai i le motu o tagata i lena aso. E ui i le tau le iloa atu ona o le anoano o le motu o tagata, ae sa ia agai atu pea i luma ma le loto i ai ma le faamoemoega e tasi i lona mafaufau: ia oo atu i le Faaola, ma le faatuatua e faapea o loo ia te Ia le mana e faamalolo ai o ia, ma e amanaia o ia e le Faaola, ma o le a tali mai i lona manao. O le mea lea e tasi na ese ai o ia mai le motu o tagata. Na o atu le motu o tagata e fia vaai, ae na alu atu le fafine ina ia faamaloloina.

E i ai isi tala mananaia i tusitusiga paia o se tagata faatuatua e tasi e i ai i se motu o tagata. Sa i ai faatasi Alema ma faitaulaga amioleaga a le Tupu o Noa. O nei tagata sa faamatalaina ua matuai faafefeteina i le faamaualuga o o latou loto, e paie ma tapuai i tupua, o e tautatala i upu pepelo ma le faa’ole’ole.2 Ua latou faapiopioina ala o le Atua, aua ua latou le tuuina atu o latou loto i le malamalama.3 Ina ua tuuina atu e Apinati lana savali o le salamo, sa latou tauemu ia te ia ma iu ai ina latou fasiotia o ia. O se motu o tagata amioleaga lenei. Ae, o loo faailoa mai e tusitusiga paia, “ua i ai le tasi o i latou,”4 sa talitonu. Sa na o Alema sa faatauaina i lona loto ia mea na aoao atu e Apinati. O lona lototele na aluese ai mai le motu o tagata ae mulimuli atu i le Alii. O le aafiaga o lenei tagata e toatasi mai le motu o tagata i le gasologa o le talafaasolopito o sa Nifae e le mafuatiaina.

O se tasi motu o tagata sili ona lauiloa o loo i le Tusi a Mamona o i latou ia sa i ai i totonu o le fale tele ma le vateatea i le miti a Liae i le laau o le ola. Sa faatumulia le fale i tagata, o e matutua ma e talavou, o tane ma fafine, o e sa faatauemu ma tusitusi lima ia i latou o e sa aai i le fua o le laau.5 Ae paga lea, o nisi o e sa aai i le fua o le laau sa faalogo atu i le motu o tagata ma “pauu ese i ala leaga ma ua leiloa.”6 Ae peitai, sa i ai isi, o e sa aai i le fua o le laau sa le amanaiaina le motu o tagata.7 O i latou nei sa latou aeae i faamanuiaga atoatoa o le laau o le ola.

O le mea moni i nei tala e le o faatatau i motu o tagata, ae o tagata taitoatasi o loo i ai i na motu o tagata. O loo faatatau moni lava ia te outou ma au. O loo tatou i ai uma lava i motu o tagata i lenei lalolagi. O o’u aafiaga na aoaoina ai au e faapea e toetoe lava o i tatou uma e faapei o le fafine, o le, e ui lava i le motu o tagata, ae na sau lava i le Faaola. E i ai uma ia i tatou le faatuatua lena e na o sina pa’i atu lava o le a aumaia ai le faamalologa i o tatou agaga vaivai ma se faaola totoga i o tatou manaoga sili i totonu.8 Ua ou matauina o tagata fou o le Ekalesia i le tele o atunuu e faapei o Alema. Latou te faalogo i upu o le ola e aunoa ma se tasi o o latou aiga po o uo ua faalogo i ai. Ae peitai, latou te lototetele pea e taliaina le talalelei ma taitai atu lo latou ala e ui atu i le motu o tagata. Ou te manatu e malamalama i tatou taitoatasi i le uiga o le taumafa atoatoa i le fua o le laau o le ola a o vaai ma faalogoina le faatauemu mai, ma le uiga o le tuuina atu o taumafaiga lototoa uma ina ia aua ne’i amanaiaina i latou.

O le tauivi e ui atu i motu o tagata o le lalolagi e mafai ona tuua toatasi ma faigata. O o latou aafiaga ma faatosinaga i tagata taitoatasi o e mananao e o ese atu i se mea e sili atu e mafai ona matuai malosi ma faigata ona faatoilalo.

O ai e sili atu ona mafai ona aapa atu, lagolago ma faasaoina se toatasi mai le motu o tagata nai lo le Faaola? Na te malamalama lelei i le tumau mausali i se motu o tagata le migao ma tumau faamaoni pea. E le iloa e motu o tagata faalelalolagi o Ia, latou te fai mai “e le aulelei pe lalelei o ia” ma “e leai sona matagofie ina ia tatou mananao ai ia te ia.”9 Fai mai le Tupu o Peniamina e manatu le lalolagi “o ia lava o le tagata.”10 Na toe faamatala e Isaia le tulaga o Keriso i motu o tagata o le lalolagi i upu nei:

“Ua inosia ma tuulafoaiina o ia e tagata; o le tagata faanoanoa, ua masani foi ma le tiga: … ; ua inosia o ia, ma ua tatou le manatua lava o ia.

“E moni, ua na tauave o tatou tiga, ma na tauave o tatou faanoanoa: a ua tatou manatu o ia ua taia, ua fasia e le Atua, ma ua faatigaina.”11

Na tusia e Nifae “e faapea le lalolagi, ona o a latou amioletonu, o le mea noa o ia.”12

Ae i le faaiuga, o lenei Alo pele o le Atua na Fanaua o le e masani ona faamasinoina sese ma malamalama sese i ai, o le a tulai mai o se tasi i le motu o tagata o le ua Faauuina, o le Togiola ma le Faaola o le lalolagi. O lenei tulai mai o loo faailoa mai ma le faamaualalo i le fetalaiga a le Faaola i nisi o faitaulaga ma toeaiina e faapea, “o le maa na lafoaiina e tufuga fai fale, ua fai lea ma tulimanu aupitoaluga.”13

O’u uso e ma tuafafine pele, ou te tatalo ina ia mafai e i tatou taitoatasi ona pasi atu ma le saogalemu i motu o tagata o lenei lalolagi. I tulaga uma o le olaga ia tatou fetuleni atu ma le le gaoia ma le mausali i le Faaola, faatasi ai ma le faatuatua e manatu mai o Ia ia i tatou ma o loo i ai le mana e faamalolo ma faasaoina ai i tatou. Ia tatou gauai atu i Ana afioga o le ola, ma ia aai ma le atoatoa i ai, ia faaauau ai pea, ma le lototele i le fua lena e maua mai ai. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Luka 8:45.

  2. Tagai Mosaea 11:5–11.

  3. Tagai Mosaea 12:25–27.

  4. Mosaea 17:2.

  5. Tagai 1 Nifae 8:27.

  6. Tagai 1 Nifae 8:28.

  7. Tagai 1 Nifae 8:33.

  8. Tagai Luka 4:18.

  9. Isaia 53:2.

  10. Mosaea 3:9.

  11. Isaia 53:3–4.

  12. 1 Nifae 19:9.

  13. Mataio 21:42.

Lolomi