2010–2019
Umi Santos de los Últimos Días oñeha’ãnte hína
2015


Umi Santos de los Últimos Días oñeha’ãnte hína

Ñañeha’ãvo, japersevera ha ñaipytyvõ ambuévape péicha ojapo haǧua avei, ñande ha’e Santo de los Últimos Días añete.

Che ermáno ha ermanakuéra ahayhuetéva, diciembre 2013-pe, ko mundo ombyasyete Nelson Mandela ñemano. 27 áño oñenkarsela rire oñorairõ haguére segregación racial-ndi, Mandela-gui oiko peteĩha presidente Sudáfrica-pegua ojeiporavova’ekue en forma democrática. Upe perdón ohechaukávare opavave ko mundo-pe o’elogia ha o’honrra chupe”1. Heta jey Mandela ojehekýi umi elogiogui he’ívo: “Che ndaha’éi peteĩ sánto—upéva, ndaperoviáirõ peteĩ sánto ha’eha peteĩ pecador oñeha’ãnteva hína”2.

Ko declaración, “peteĩ sánto ha’eha peteĩ pecador oñeha’ãnteva hína”, ombopy’aguapy ha omokyreỹva’erã umi tupaogua miembro-kuérape. Oje’éramo jepe ñanderehe “Santos de los Últimos Días”, sapy’ánte ñanemopirĩ ñahendúramo upéva. Heta jey, upe ñe’ẽ sánto ojepuru umi ohupytva’ekue rehe estado de santidad ijyvatevéva térã perfección; ha jaikuaa porã nañandeperfectoiha.

Upeichavérõ, ñande teología-pe ñanembo’e ikatuha ñañeperfecciona “[ñakonfia] memévo” Cristo doctrina-re jey jey ha meme: jarekóvo fe Hese, ñañe’arrepentívo, japarticipávo Santa Cena-pe ñambopyahúvo umi ñemongaraipegua convenios ha tovasapy, ha jarekóvo pe Espíritu Santo ñane irũ tapia ramo. Upéicha jajapóvo, jajoguave Cristo-pe ha japersevera ipaha peve 3. Ja’e porãserõ, Tupãme o’importave mávapa ñande ha mávapepa ñañekonvirti jahávo, ha ani mávapa’akue ñande 4. Chupe oñe’importa ñañeha’ãnteha hína.

Upe comedia “Como gustéis”-pe, o’escriviva’ekue dramaturgo inglés William Shakespeare, oñemombe’u pe cambio dramático ohasava’ekue pe personaje hekovépe. Peteĩ ermáno tuichavéva ombosako’i peteĩ complot ojuka haǧua iñermáno michĩvéva. Oikuaa ramo jepe upéva, pe ermáno michĩvéva osalva iñermáno añáme ñemanógui. Pe ermáno tuichavéva oikuaávo ko poriahuvereko omerese’ỹva, okambiapaite ha akoiete ǧuarã, ha ohupyty pe ha’e ohenóiva peteĩ “conversión”. Uperiremi heta kuña oñemboja ermano tuichavéva rendápe ha oporandu chupe: “¿Nde piko ha’e pe heta jey [ojukaseva’ekue iñermánope]?”.

Pe ermáno tuichavéva ombohovái: “Ha’ékuri che, ha katu ndachéi. Ko’áǧa che ambue, ha’évo mba’eichahague naguerotĩri: he’ẽ asy chéve che conversión”5.

Ñandéve ǧuarã, Tupã misericordia ha Jesucristo expiación rupive, upe cambio ndaha’éi literatura ficción añónte Ñandejára odeclarágui Ezequiel rupi:

“…ha pe iñañáva añangue nomopysangamo’ãi chupe pe ára ojevývo hi’añaguégui …

“…ha’e ojerévo ipekádogui ha ojapo ihústo ha ijojáva,

“…ome’ẽ jeývo pe omondava’ekue ha oguata tekove estatuto-kuérape, ojapo’ỹre injusticia, añete oikovéta…

“Noñemomandu’amo’ãi chupe mba’eve ipecados ojapova’ekue; ojapókuri ihústo ha ijojáva; añete oikovéta”6.

Imisericordiape, Tupã opromete perdón ñañe’arrepentívo ha jajevývo ñañágui; noñemomandu’avéi peve ñande pekádo. Ñande, Cristo expiación rupive ha ñane arrepentimiento rupi, ikatu jahecha umi jajapova’ekue ha ja’e: “Che kuri, ha katu ndachéi”. Oñeimporta’ỹre mba’eichaitepevépa ñane’aña raka’e, ikatu ja’e: “Péva niko che’akue, ha katu pe iñañáva ndaha’evéima che”7.

Presidente Thomas S. Monson ombo’e: “Peteĩ umi don tuichavéva Tupã ome’ẽva ñandéve niko ha’e pe vy’a oñeñandúva ñañeha’ãvo peteĩ mba’ére mokõiha jey; ndaipóriva’erã fracaso iterminánteva”8. Japeka ramo jepe jaikuaa porãpype térã ñambohováivo upe fracaso ha decepción jey jey, pe momento jadesidívo ñañeha’ã jey, Cristo expiación ñanepytyvõta. Ha ñanemandu’ava’erã ndaha’eiha Espíritu Santo he’íva ñandéve ñakañymaha ha ni nañañeha’ãva’erãiha.

Tupã rembipota niko umi Santos de los Últimos Días toñeha’ãve avei osuperávo upe pekádo. Taha’e jaiko asývo ñande relaciones difíciles rupi, desafíos económicos, mba’asy térã umi ambuekuéra pekádogui, Ñandejára expiación infinita ikatúne omonguera—ha ikatu especialmente— umi osufri’akue inocentemente. Ha’e oikuaa porã mba’épa he’ise pe jesufri rei ambue persona ojapóvare. Ojeprofetiza haguéicha: “umi mba’asy [Ipuéblogua] ojapyhýta hi’ári, ikatu haǧuáicha ipy’a henyhẽ misericordia-gui… ikatu haǧuáicha ho’o rupive toikuaa mba’éichapa oipytyvõta umi ipueblopegua, imba’asyháicha hikuái”9. Oñe’importa’ỹre mba’eve, Iñepytyvõme, Tupã oha’arõ Santos de los Últimos Días tañañeha’ãnte ñaína.

Tupã ovy’aháicha japersevera ramo, Ha’e oñedecepciona jahechakuaa’ỹrõ oĩha ambue oñeha’ãva avei hína. Jahayhuetéva ñane amígaThoba okomparti la mba’eichaitépa oikuaa ko mbo’epy isy, Julia-gui. Ha’e ha Thoba niko umi conversas de raza negra ypykue Sudáfrica-pe. Opakuévo upe régimen de segregación racial rehegua, umi tupaogua miembro-kuérape irraza morotĩ ha irrása hũvape oñepermiti oho oñondive tupaópe. Hetápe ǧuarã, pe ñembojoja interrelación de razas niko ipyahu ha ohechauka peteĩ desafío. Peteĩ jey Julia ha Thoba ohorõguare Tupaópe, oñandu hikuái oĩha miembro-kuéra irráza morotĩva ndahoryiha chupekuéra. Osẽvo, Thoba ojekeha asy isýpe. Julia ohendu py’aguapýpe Thoba odesahoga peve ifrustración; upe rire Julia he’i: “¡Ay, Thoba! Pe Tupao niko ha’e peteĩ hospital guasúicha, ha opavave ñanderasy. Jaha niko Tupaópe ñanepytyvõ haǧua”.

Pe Julia he’íva ohechauka peteĩ perspectiva valiosa. Ndaha’éi ñandetoleranteteva’erã heta umi oñeha’ãvandi osupera hi’afecciones personales; avei ñanderoryva’erã, ñandepyáguapy, ñakomprende ha ñamomba’e chupekuéra. Conforme Dios nos insta a seguir intentándolo, Ha’e oha’arõ avei tajaheja ambuekuéra avei tojapo upéicha, ikatuháicha. Pe Expiación hatãve oúta ñande rekovépe; upéicha jahecháta jajoavy’ímiramo jepe ojuehegui, opavave ñande ñaikotevẽ peteĩcha pe Expiación infinita-re.

Ojapo heta áño, peteĩ mitãkaria’y maravilloso hérava Curtis oñehenói oservívo peteĩ misión. Ha’e niko pe misionero opa presidente de misión ojeruréva; oĩ enfocado upe obra-pe ha omba’apo heta. Peteĩ jey, oñe’asigna chupe peteĩ iñirũ iñinmadúrova, iproblémava oñerrelaciona haǧua ha naikyre’ỹiva omba’apo haǧua.

Peteĩ ára, oho aja bicicleta ári, Curtis omaña ijatukupe gotyo ha ohecha iñirũ oguejyha sapy’a ibicicletagui ha oguata. Kirirĩháme, Curtis he’i Tupãme ifrustración: hasyete piko ohupi pe iñirũ ijapére ohupytysévo peteĩ mba’e. Upe riremi, Curtis oñandu peteĩ impresión profunda, Tupã he’írõguáicha chupe: “Reikuaápe, Curtis, peñembojojávo, chéve ǧuarã, peẽ mokõivéva ndapejoavyete ojuehegui”. Curtis o’aprende ipacienteva’erãha iñirũ iñimperfectova gueteri, ha katu upeichavérõ jepe, oñeha’ãnteva hína ikatuháicha.

Che invitación opavavépe ha’e ja’evalua ñande rekove, ñañe’arrepinti ha tañañeha’ãnte ñaína. Nañañeha’ãivo, ñande ha’étante pecadores de los últimos días; ndajaperseverai ramo, ha’éta inconstante de los últimos días ha ndajahejái ramo ambuévape toñeha’ã, upéicha ha’éta hipócritas de los últimos días10; ñañeha’ãvo, japerseverávo ha ñaipytyvõvo ambuépe péicha ojapo haǧua, ha’éta Santos de los Últimos Días añetete. Ñakambiaháicha jahávo, jahecháta Tupãme añete oñeimportaha mávapa ñande ha mávapepa ñañe konvirti jahávo, ndaha’éi máva ’akuépa ñande 11.

Aime profundamente agradecido ñande Salvador-re, Iñexpiación infinita ha umi últimos días-gua profeta-kuérare oporomokyre’ỹva ha’e haǧua Santos de los Últimos Días, ñañeha’ãntevo ñaína12. Jesucristo rérape. Amén.

Notakuéra

  1. Tojehecha Nelson Rolihlahla Mandela, Long Walk to Freedom, 1994; nelsonmandela.org/content/page/biography; ha elogio Nelson Mandela-pe presidente Barack Obama-re 10 de diciembre 2013-pe, en msnbc.com/msnbc/giant-history. Umi hetaite premios oñeme’ẽva Mandela-pe el Premio Nobel de la Paz, la Medalla Presidencial de la Libertad de Estados Unidos ha la Orden de Lenin soviética.

  2. Tojehecha, techapyrã ramo Nelson Mandela he’iva’ekue, Instituto Baker Universidad Rice-pe 26 octubre 1999-pe, bakerinstitute.org/events/1221. Ikatu Nelson Mandela oparafrasea Robert Louis Stevenson he’iva’ekue: “Sántokuéra niko umi opeka’akue ha oñeha’ãnteva hína” pecadores que siguieron intentándolo”. Añokuéra ohasávo, heta he’i upéicha avei. Techapyrã ramo, Confucio ndaje he’i’akue : “Ñande gloria tuichavéva ndaha’éi araka’eve ndaja’ái … ha katu ñapu’ã ja’ávove ”.

  3. Tojehecha, techapyrã ramo: 2 Nefi 31:2–21; 3 Nefi 11:23–31; 27:13–21; Moroni 6:6; Doctrina y Convenios 20:77, 79; 59:8–9; Manual 2: Administración de la Iglesia, 2010, 2.2.2.

  4. Ja’e “Tupãme oñe’importaveha mávapa ñande ha mávapepa ñañekonvirti ñaína, ndaha’éi máva’akuépa ñande”, nde’iséi Ñandejárape noñeimportaiha umi pecado consecuencias oúva ambuekuéra ári. Ha katu, Ñandejára ojepy’apy asy umi oiko asývare osufríva mba’asy, vy’a’ỹ ha ñembyasy ambue ojapóvare. “Ipuéblo mba’asykuéra ojapyhýta hi’ári [Ñandejára] ipy’a henyhẽ haǧua misericordia-gui… ikatu haǧuáicha ho’o rupive oikuaa mba’éichapa oipytyvõta umi ipuebloguápe, imba’asyháicha hikuái Alma 7:12).

  5. William Shakespeare, As You Like It, Acto IV, Escena III, líneas 134–137.

  6. Ezequiel 33:12, 14–16.

  7. Ára mboyvegua ha ko’áǧagua ojepurúva umi verbos-pe niko ojekuaa heta umi pasajes-pe oñe’ẽva juicio final-re. Tojehecha, techapyrã ramo: 2 Nefi 9:16; Mormón :.Doctrina y Convenios 58:42–43.

  8. Thomas S. Monson, “La fuerza de voluntad”, Liahona, julio 1987-pe, pág. 67.

  9. Isaías 61:1–3; véase también Lucas 4:16–21.

  10. Pe ñe’ẽ hipócrita ojepuruháicha Nuevo Testamento-pe ikatu oñembohasa griego-gui “alguien que pretende” ramo; pe griego ñe’ẽme he’ise “actor de teatro”, térã “alguien que finge, representa de manera teatral, o exagera un papel” (tojehecha Mateo 6:2, nota página py gotyoa). Nañame’ẽi ramo ambuépe oportunidad okambiávo ikatuháicha, ñamoha’angátante ñande ha’eha Santos de los Últimos Días.

  11. Tojehecha nóta 4, yvateve.

  12. Isorprendente niko mboy jeýpa ko mensaje oĩ umi Primera Presidencia ha Quórum de los Doce discurso-kuérape. El presidente Dieter F. Uchtdorf he’i upéva he’ikuévo: “Opa umi principios ombo’eva’ekuégui umi profetas siglo aja, peteĩva ojerrekalka, jey jey, pe esperanzador ha reconfortante mensaje ko humanidad ikatuha oñe’arrepenti, okambia hape ha ojevy discipulado rape añetépe” (“¡Pueden hacerlo ahora!”, Liahona, noviembre 2013-pe, pág. 56).