2010–2019
Mba’éichapa jajokova’erã pe albedrío ha ñamo’ã libertad religiosa
2015


Mba’éichapa jajokova’erã pe albedrío ha ñamo’ã libertad religiosa

Pe ñande albedrío jepuru porã odepende ñande libertad religiosa-gui.

Ko ára niko Domingo de Pascua. Peteĩ ára orekóva gratitud ha ñañemandu’ahápe ña’onrrava’erãha ñande Salvador Jesucristo Expiación ha jeikovejey opavave humanidad-re. Ro’adora, ro’agradese ore libertad de religión, libertad ñañembyaty haǧua, ñañe’ẽ haǧua ha ñande albedrío derécho divino-re.

He’iháicha umi profeta-kuéra ko’ã ára paha jaikóvare, oĩ heta oñekonfundíva mávapa ñande ha mba’épa jarovia. Oĩ “ijapúva [ha]…oĩporãvare ija’e’ỹva”1. Oĩ katu umi “oĩvaívare he’i ĩporãha, ha oĩporãvare, ĩvaiha ; [ha] ojapóva tesapégui pytũ ha pytũgui tesape ” 2.

Umi ñande jerére oĩva ohecha aja mba’éichapa ombohováita ñande jerovia, nañanderesaráiva’erã pe albedrío moral ha’eha parte esencial Tupã plan-pe Ita’yrakuérape ǧuarã. Pe plan eterno, ojechaukáva’ekue ñandéve concilio premortal yvágape, oikeha avei pe albedrío don 3.

“... ha katu, pe Satanás ojerrevelahaguére cherehe, ha ohundise kuimba’e albedrío upévare che, Tupã Ñandejára, ame’ẽ’akue, …ajapo toñemosẽ iguýpe”4.

Ha he’ive: ”... ha avei katu oraha chehegui tercera parte umi hueste celestial, ijalbedrío rupive” 5.

Upévare, umi Túva Yvagagua ra’y espíritual oiporavóva orrechasa pe Túva plan ha osegui Lucifer-pe, operde idestino divino.

Jesucristo, oipuruhápe Ijalbedrío, he’i:

“Péina ápe; chemondo chéve”6.

“Tojejapo ne rembipota, ha tanemba’e la gloria akoiete”7.

Jesús oipuru rire Ijalbedrío o’apoja haĝua Túva Yvaguagua plan, Túva oikuaauka ha ohenói Jesús-pe ñande Salvador ramo, oñepreordena ojapóvo sacrificio expiatorio opa ñanderehe. Upéicha avei, jaipuru rire ae ñande albedrío jajapo haǧua mandamiento-kuéra, ikatúta jaikuaa mávapa ñande ha jarresivi tovasapy ñande Ru Yvagagua orekóva—ijapytépe oĩ oportunidad ñanderetévo, japrogresa, javy’ávo, jarekóvo peteï familia ha ja’ereda vida eterna.

Ja’obedese haǧua umi mandamiento, tekotevẽ jaikuaa tupao doctrina oficial, ha upéicha ani jajei Cristo liderazgo-gui umi máva concepto-kuéra iñambue tapiávare.

Umi tovasapy ñanembovy’áva ko’áǧa ou jaiporavógui jasegi Salvador-pe ko tekove mboyve. Opa umi ohendúva térã omoñe’ẽva ko’ã ñe’ẽ, taha’e ha’éva térã oimeraẽva mba’e ohasava’ekue, ta’imandu’a kóvare: ndatárdei gueteri jajapyhy jeývo pe decisión ha jasegi Chupe.

Ñande jerovia rupi Jesucristo-re, jaroviávo Iñexpiación, ñañearrepentívo ñande pecadokuéragui ha ñañemongarai, ikatu jarresivi pe Espíritu Santo don divino. Ko don ome’ẽ kuaapy ha comprensión, guía ha mbarete jaikuaa haǧua ha jajapyhy peteĩ testimonio, poder, ñemopotĩ ña vence haǧua pecado ha consuelo ha ñemokyre’ỹ ñande fiel haǧua umi dificultades-pe. Ko’ã tovasapy ijojaha’ỹva Espíritu –gua omongakuaa ñande libertad ha poder jajapo haǧua oĩporãva, “oĩhápe Ñandejára Espíritu, oĩgui libertad”8.

Jaguatávo libertad espiritual rapére ko’ã ára pahápe, ña’entendeva’erã ñande albedrío jepuru porã odependeha libertad religiosa-re. Jaikuaáma Satanás ndoipotaiha pe libertad tañanemba’e. Ha’e oñeha’ãkuri ombyai pe albedrío moral yvágape, ha ko’áǧa katu Yvýpe ombyai mbarete, ombohováivo ha omosarambi confusión acerca libertad de religión-re—pe ha’évare ha iñesencialva ñande vida espiritual ha ñande salvación-pe ǧuarã.

Oĩ cuatro ita angulares libertad religiosa rehegua ñande Santos de los Últimos Días-háicha, ñamo’ãva’erã ha ñadependeva’erã hese.

Peteĩha niko libertad de culto. Avave ndorekóiva’erã crítika, ñemuña térã atake, umi personas térã gobierno-gui, ogueroviávare Tupãgui. Peteĩ declaración ype ñande jaroviávare libertad religiosa-re, he’i:

“Ndaipóri gobierno ikatúva oĩ py’aguapýpe, o formula’ỹrõ ha okonserva invioladas umi léi ogarantisáva káda individuo orekoha libre icoencienciagua ejercicio  …”

“…pe magistrado civil ombosa’i veva’erã pe crimen, ha katu araka’eve nodominaiva’erã pe conciencia; …[térã] oipe’a pe ánga libertad”9.

Ko libertad jerovia rehegua niko oñerreconose Naciones Unidas-re Declaración Universal de Derechos Humanos ha ambue documentos, nacionales ha internacionales, derechos humanos re10.

Mokõiha ita angular libertad religiosa rehegua niko libertad ñakomparti ñande fe ha jaroviáva ambuekuérandi. Ñandejára omanda ñandéve: “Ha... pembo’éta chupekuéra [pe Evangelio] pene ra’ykuérape …peimévo pende rógape”11. Ha’e avei he’i Idiscípulokuérape: “Tapeho opa mundo-re ha pepredika pe evangelio opavave criatura-pe”12. Tuvaháicha, misioneros de tiempo completo ha miembros misioneros ramo ñadepende libertad religiosa-gui ñambo’e haǧua Ñandejára doctrina ñane familia-kuérape ha opa mundo jerére.

Mbohapyha ita angular libertad religiosa rehegua ha’e libertad ñaforma haĝua peteĩ organización religiosa ha ja’adora ñorairõ’ỹre ambuekuéra ndive. Pe Artículo de Fe úmero once-pe odeclara: “Rorreclama derécho ro’adorávo Tupã Ipu’akapávape ñande conciencia he’iháicha, ha rome’ẽ avei opa kuimba’épe upe privilegio: to’adora mba’éicha, moõ ha oipotáva”. Pe documento internacional derechos humanos rehegua ha ambuekuéra constituciones nacionales o’apoya ko principio.

Irundyha ita angular libertad religiosa rehegua niko libertad javivi haĝua ñande fe—libertad ja’ehersévo ñande fe ndaha’éi ñande róga térã ñande capilla añóme, avei umi tenda ipúblikovape. Ñandejára omanda ndaha’éi ñañembo’évonte ñane año jave 13, avei “tohesape [ñande] resape kuimba’ekuéra rovake, ohecha haǧua [pene] rembiapo porã ha toglorifika [ñande] Ru yvagaguápe”14.

Oĩ ipochýva jarahávo ñande religión discusión abierta-pe, ha katu umi o’insistíva oimo’ãvape ha hembiapópe tojetolera sociedad rehe, py’ỹi imbegue ome’ẽ haǧua péichagua tolerancia umi creyentes religiosos-pe oipotáva avei iñeimo’ã ha hembiapo toreko tolerancia. Pe respeto jereko’ỹ umi ñeimo’ã religiosovare ogueru pya’e intolerancia social ha política umi hénte religiosa y las institución religiosa gotyo.

Ñambohováivo presión tuichavéva ñañesometévo umi normas seculares-pe, jaheja ñande libertades religiosas ha ñamoĩ riesgo-pe ñande albedrío, jahecha ombo’éva Libro de Mormón ñande responsabilidad-kuérare: Alma libro-pe jalee Amlici-gui, “ijastutoitereíva kuimba’e” ha “iñañáva” ohekáva oiko pueblo rréi ramo “oipe’a haǧua chuguikuéra iderecho ha iprivilegiokuéra…[upéva] o’alarma tupaoguápe”15. Ha’ekuéra niko oñembo’ékuri rréi Mosíah-re ohupi haǧua iñe’ẽ umi oikuávare oiporãha 16. Upévare, oñembyaty opa yvy árupi, opa kuimba’e oimo’ãháicha , Amlici favor térã ikóntrape, aty ojoaju’ỹva, oguerúva heta ñorairõ …peteĩva ambuévandi ”17.

Umi ñorairõme, tupaogua miembro ha ambuekuéra oreko oportunidad ojoajúvo, o’experimenta pe espíritu joaju rehegua ha Espíritu Santo influencia. “Ha ojehu pe pueblo ñe’ẽryapu oho Amlici contra-pe, upéicha ndoikói chugui rréi”18.

Cristo discípulo ramo jareko responsabilidad ñamba’apo joaju umi ojeroviávare ha opensáva ñandéicha, jahupi haǧua ñane ñe’ẽ pe oĩporãvare. Jepeve umi miembros araka’eve neklamai térã no’asumiri oñe’ẽha tupao rérape, ñaneinvita opavavépe, ciudadano-háicha, ñame’ẽ ñande testimonio personal jerovia ha mborayhúre—“opa kuimba’e [ha’e] oimo’ãháicha.”19.

Profeta José Smith he’i:

“... adeklara kyhyje’ỹre yvága rovái aimeha dispuesto amanóvo adefendévo peteĩ presbiteriano, peteĩ bautista térã oimeraẽva kuimba’e guéno oimeháicha hérava derécho; pe principio opyrũtavare umi Santos de los Últimos Días derecho-kuéra opyrũtare avei umi católicos romanos térã oimeraẽva héraháicha derechos ipopular’ỹva ha imbarete’ỹva oñedefende haǧua.

Pe o’inspiráva che ánga niko mrorayhu libertad-re, libertad civil ha religiosa opa raza humana-pe ǧuarã”20.

Ermano ha ermanakuéra, ñaime responsables ñañangarekóvo ko’ã libertades sagradas ha derecho-re, ñandéve ha ñane ñemoñarépe ǧuarã. ¿Mba’e jajapokuaa, peẽ ha che?

Peteĩha, ikatu ñaime informado. Jaikuaa umi problemas ñande comunidad-pegua ikatúva oho libertad religiosa ári.

Mokõiha, peteĩteĩ, jajoaju ambuekuéra ndive okompartíva ñane compromiso libertad de religión-re ha ñamba’apo joja ñamo’ã haǧua.

Mbohapyha, pegueraha pende rekove peme’ẽ haǧuáicha ejemplo umi peroviávagui—ñe’ẽ ha tembiapópe. Jaikoháicha ñande religión niko iñimportanteve umi ja’évagui hese.

Ñande Salvador jeju mokõiha hi’aǧui. Ani ñamboare ko causa tuichaite. Ñanemandu’a capitán Moroni-re ohupiva’ekue pe estandarte de la libertad ojegraváva ko’ã ñe’ẽre: “Ñanemandu’ávo ñande Tupã, ñande religión, ha libertad, ha ñande py’aguapy, ñane rembireko ha ñande ra’ykuéra”21. Ñanemandu’a pueblo ñembohováire: o’ejersévo ijalbedrío, “ou odisparahápe”, peteĩ convenio ja’actua haǧua ndive22.

Che ermáno ha ermanakuéra, ¡ani peguata! ¡Pedispara! Pedispara perresivívo umi albedrío rovasapy pemuña haguére Espíritu Santo ha peipuru umi libertad Tupã ome’ẽ’va’ekue ñandéve jajapo haǧua Hembipota.

Ame’ẽ che testimonio especial Jesucristo oipuruhague Ijalbedrío ojapo haǧua Túva Yvagagua rembipota.

Ñande Salvador-gui, japurahéi: “Hekove libremente ome’ẽ; Huguy oñohẽ”23.Ha ha’e ojapo haguére, jareko pe oportunidad hepyvéva jaikóvo “libres oiporavo haǧua pe libertad ha vida eterna” Iñexpiación poder ha hovasapy rupive 24. Tañandelibre ikatu haǧua jaiporavo jasegi Chupe ko ára ha akoiete. Ajerure Héra sagrado-pe, jepe Jesucristo. Amén.