2010–2019
Jesús ha’e che resapeha
2015


Jesús ha’e che resapeha

Familia heko potĩva ha Cristo-pe jajoajúramo ñande barrio ha rrámape omombarete tuicha háicha pe ñande katupyry ñaĩme haĝuã firme ha leal, ha jasegui haĝua Salvador-pe jaiko’asýramo jepe.

Ko Pascua de Resurrección árape jajepy’amongeta pe rredensiõ ogueruva’ekue rehe ñande Salvador Jesucristo, ha javy’a pévare.1

Pe jerure’asy orretumbáva opa ko yvy’apére pe mba’eñañá rupi ogueru sentimiento omokangýva ñande rekove. Umi comunicación moderna rupi, pe iniquidad opoko ñanderehe, pe jojaha’ỹ ha pe inhustísia rupi heta ñande rapichakuéra oñandu hekove iñinhustoha. Tuicháramo jepe ko’ã prueba, javy’ava’erã Jesucristo o’intercede rupi divinamente ñanderehe. El Salvador literalmente “[olográ] pe victoria ñemanóre”. Misericordia ha poriahuvereko reheve, ohupi Ijehe ñane iniquidad ha tembiapovaikuéra, ha pécha ñanerredimi ha o’satisface pe hustisia ojeruréva opavave añe’arrepentíva ha oroviávape Héra2.

Ijehasa’asy expiatório tuichaitéva oguereko significado ñaimo’ã’ỹva ha yvyporakuéra hasy ontende haĝua. Upe acto de gracia ogueru py’aguapy oguerohasáva ñane entendimiento. 3.

¿Mba’éicha ñambohasa, peicharõ, upe cruel realidad ñande guerojeréva?

Imágen – Ta’anga
Some yellow flowers on a mound of dirt.

Che rembireko, Mary akóinte ohecha ramo pe girasol. Ovy’a ohecharõ osẽ umi lugar oñeimo’ã’ỹva pe tape ykére. Oĩ peteĩ tape yvy ohóva che abuelo-kuéra rógape. Pe tape roike mboyve, Mary oporandúva: “¿Ndépa ere jahechataha umi girasol ko’ára?”. Mba’e roimo’ã’ỹ jepi ipotytaha yvy ohasahápe máquina guasu ha nieve pe’aha, ha oĩháme material nomoporãiva pe yvy osẽ haĝua umi yvoty ka’aguy.

Imágen – Ta’anga
Yellow flowers by some water

Mba’e guasu orekóva umi girasol ka’aguy ra’y, pe okakuaaha avei yvyvai apére, ha’e mba’éicha pe ikapúllo osegui pe kuarahýpe yvágare. Péva ojapóvo, orrecibi pe energía oikove haĝua oje’abri mboyve ha’e haĝua peteĩ glorioso yvoty sa’yju.

Upe girasol ra’ýicha, jaseguíramo pe Salvador del mundo, pe Tupã ra’ýpe, ñande potýta ha ñande gloriósota jepe umi mba’evai ñande rehe ojeréva. Ha’e ningo añetehápe ha’e ñande resapeha ha ñande rekove.

Pe parábola trigo ha cizaña reheguápe, Salvador he’i Idiscipulokuérape umi opomoñapysangáva ha hembiapovaíva oñemosẽtahaIrréinogui 4; ha katu oñe’ẽvo umi ijeroviáre, he’i: “ Upérõ umi hekojojáva kuarahýicha omimbíta Itúa rréinope”5. Yvypóra ha Cristo remimbo’e háicha jaikóva peteĩ yvóra ñaña oĩva ñemondýipe, ikatu jakakuaa ha ñande poty pe Salvador mborayhu ha’éramo ñanepyenda ha jaseguíramo ñemomirĩme umi Imbo’epy.

Familia-kuéra heko potĩva ha Cristo-pe jajoajúramo ñande barrio ha rrámape omombarete tuicha háicha ñande kapacidad ñaĩme haĝuã firme ha leal, ha jasegui haĝuã Salvador-pe jaiko’asýramo jepe6.

La hora de casa

Familia función pe Ñandejára plan-pe ha’e “ogueru haĝua felicidad, ñanepytyvõ jaikua haĝua principio oĩporãva peteĩ ambiente oĩháme mborayhu ha ñande prepara tekove opave’ỹvarã”7. Pe tradición porã jaiporu umi principio religioso ñande rógape oikeva’erã ñane mitãnguéra korasõme.

Che tío, Vaughn Roberts Kimball, ha’eakue estudiante ivaléva, ha’eséva escritor ha ha’éva mariscal de campo equipo fútbol americano BYU pegua. Pe  8 de diciembre 1941-pe, peteĩ ára rire Pearl Harbor oje’atakarõ guare, oike marina Estados Unidos-pe. Okumpli jave peteĩ tembiapo Albany, Nueva York-pe, oguerahauka peteĩ articulo revistaReader’s Digest-pe,. Opaga chupe hikuái 200 dólares ha opublica hikuái pe articulo, hérava “La hora de casa”, pe ehemplar mayo 1944-guape.

Pe artículo Reader’s Digest-pe, ha’e oñe’ẽ peteĩ marinero háicha ha he’i:

“La hora de casa:

“Peteĩ ka’aru Albany, Nueva York-pe, aporandu peteĩ marinero-pe mba’e órapa. Ha’e oguenohẽ peteĩ rreló tuicháva ha ombohovái: ‘Ha’de siete y veinte’. Che aikuaa tardevemaha. ‘Nde rreló ndoikói, ¿ajépa?’, aporandu.

“‘Nahániri’, he’i chéve, ‘aguereko gueteri pe óra che rogapegua. Che ha’e Utah sur-gua. Aikerõ guare marina-pe, che ru ome’ẽva’ekue chéve ko rreló ha he’iakue che momandu’ataha che rógare.

“‘Omarkávo las cinco de la mañana, aikuaa che ru opu’ãha oñamí umi vaká, ha pyharévo, omarkávo las siete y media che aikuaa che familia-kuéra oĩha mesa jerére heta tembi’u reheve ha che ru ome’ẽ hína aguije Ñandejárape pe oĩvare ore mesápe ha ojerureha hína chupe oñangareko haĝua che rehe…’, ha he’i. ‘Che ikatu aikuaa mba’e órapa ko’ápe, ha katu pe che interesáva ha’e mba’e órapa Utah-pe’”8.

Ohairiremi pe artículo, che tío Vaughn oservíkuri peteĩ barco-pe Océano Pacífico-pe. Ha’évo 11de mayo 1945-pe, oĩro guare portaavion USS Bunker Hill-pe Okinawa ypýpe, pe barco oñe’bombardea mokoĩ avión suicida rehe9. Amo 400 tripulante rupi omanó, ijapytepekuéra che tío Vaughn.

Elder Spencer W. Kimball ome’ẽ i’condolencia ipy’aite guive Vaughn rúpe, omomba’e guasúvo pe ita’ýra rekopotĩ ha añetehápe Ñandejára he’iha “umi omanóva che rérape no ñandumo’ãi pe ñemanó, he’ẽ’asýta rupi chupekuéra”10. Vaughn ru ñe’ẽ re’ẽasýpe he’i Vaughn omanóramo jepe altamar-pe, Ñandejára po oguerahajeytaha chupe hóga yvágape 11.

Veintiocho ary rire, presidente Spencer W. Kimball oñe’ẽ Vaughn rehe peteĩ conferencia general-pe. Ha’e he’íkuri, en parte: “Che aikuaa porãva’ekue upe familia… Añesũva’ekue [hendivekuéra] roñembo’évo… Pe educación ogapegua oguerúkuri bendición eterna kóva ko familia hetaitévape”12.

Che hermano ha hermana-kuéra, jajapóramo fielmente pe oración familiar, pe estudio de las Escrituras, pe noche de hogar, ñame’ẽramo bendiciones del sacerdocio ha jarrespetáramo pe día de reposo, ñane familia-kuéra oikuaáta mba’e órapa ógape; oĩta hikuái preparado peteĩ hogar eterno-rã yvágape, oikóramo jepe hese opa mba’e ijetu’úva ko mundo vaípe. Tuicha mba’e ñande familia-kuéra oikuaarõ ojehayhuha chupekuéra hógape ha upépe oĩha seguro hikuái.

Pe esposo ha esposa ha’e compañeros iguales13; rresponsabilidad orekóva hikuái idiferente ha katu oñekomplementa. Pe tembireko ikatu oreko umi mitã, ohovasáva opa pe familia; pe ména ikatu oreko pe sacerdocio, ohovasáva opa pe familia; ha katu pe consejo familiar-pe, pe ména ha tembireko, compañero igual háicha, ojapo umi decisión tuichavéva. Odecidi mba’éichapa ombo’éta ha odisciplináta ta’yrakuérape, mba’éichapa ojeporúta pe pirapire, moõpa oikóta hikuái ha heta ambue asunto familiar. Umi decisión ojapo oñondive, oheka rire Ñandejára guía. Pe meta ha’e ha’e haĝua peteĩ familia eterna.

Pe Cristo resape oñotỹ pe naturaleza eterna de la familia mayma Tupã ra’ykuéra korasõme. Peteĩ che escritora ahayhuvéva, ndaha’éiva miembro Tupaogua, péicha he’íkuri: “Heta mba’e ko vida-pe nde’iséi mba’eve, [ha katu]… pe familia ha’e he’ise añetéva, pe ovaléva, pe eterno-va; pe mba’e jakuidava’erã, ñañatende ha ñande fiel va’erã ndive”14.

Pe Iglesia ñane pytyvõ ñamañá haĝua pe Salvador rehe unido en familia

Pe familia rire, pe Iglesia función tuicha avei. “Pe Iglesia omoĩ organización ha umi medio oñehekombo’e haĝua pe Jesucristo evangelio opa Tupã ra’ykuérape. Omoĩ pe autoridad del sacerdocio oñe’administra haĝua umi ordenanza salvasiõ ha exaltasiõ opa idignovape ha oĩva dispuesto o’aceptávo”15.

Ko mundo-pe oĩ ojokuaa’ỹva contención ha iniquidad, ha ojehecha ramó umi cultura alternativa ha pe desigualdad. Ko Iglesia-pe, excepto umi unidades de idiomas extranjeros, umi barrio ha rráma oguereko límites geográficos; ndojedividiri clase ni categoría-pe16. Jareko tory opa raza ha cultura oñembyaty peteĩ congregación hekopotĩvape. Pe barrio gua familia iñimportante japrogresa haĝua, felicidad ha empeño individual jajoguave haĝua Cristo-pe.

Cultura-kuéra heta vece odividi pueblo-kuérape ha, a vece, omoñepyrũ ñoraĩrõ ha discriminación17. Pe Kuatiañe’ẽ Mormón-pe jatopa ñe’ẽ ñaimo’ã’ỹva odescribiva tuvakuéra ipy’añañáva tradición omoñepyrũva ñoraĩrõ, guerra, mba’e’apo vai, iniquidad ha destrucción de pueblos ha naciones jepe18.

Escritura-kuérape ndajatopamo’ãi punto de partida porãve odescribiva 4 Nefi pe cultura de la Iglesia ha’eva enterovetépe ĝuarã. Peteĩ versículo-pe 2 he’i: “oñekonverti Ñandejárape, opa yvy ape ári, mokõivéva nefita ha lamanita-kuéra, ha ndaipóri joavy ni jeikovai ijapytepekuéra, ha ijoja hikuái peteĩva ambue ndive”. Peversículo 16 he’i: “Ha añetehápe ndaikatúi oĩ tavayguakuéra ovy’avéva opa tavayguakuéra Tupã po ojapova’ekue apytépe”. Oje’e ndaiporiha kontensiõ pe “Tupã mborayhu oĩva rupi tavayguakuéra korasõme”19. Kóva ha’e pe cultura ñande jaipotáva.

Ñande valor ha creencia cultural-kuéra ha’e pe ñande ha’éva. Umi tradicion de sacrificio, gratitud, fe ha rectitud ojehecha ramo ha oñeñongatuva’erã. Familia-kuéra orovy’a ha oprotege va’erã umi tradición omongakuaáva pe fe20.

Pe parte tuichavéva cultura-kuéra apytépe ha’e pe idioma. Amo San Francisco, California-pe, aiko haguépe, oĩakue siete unidad ambue idiomape. Ñande doctrina idioma-kuéra rehegua oje’e sección 90, versículo 11 Doctrina y Convenios-pe: “Upévare oikóta upe ára opavave kuimba’e ohendúta pe plenitud del evangelio iñe’ẽ ha iñe’ẽ teépe”.

Tupã ra’ykuéra oñembo’e jave Chupe ijypykuera ñe’ẽme, oñembo’e ikorasõite guive. Péicha rupi lenguaje osẽva ñane korasõ mbytégui tuicha mba’e opa ñande rapichápe ĝuarã.

Che hermano mayor, Joseph, ha’e médico, ha heta ára omaba’apo pe región bahía de San Francisco-pe . Peteĩ miembro Tupaogua samoano itujámava ha ha’éva paciente pyahu, oho i’consultorio-pe. Oñeñandu vaietereíkuri. Ha ojetopa orekoha itá irriñonpe ha oñeme’ẽ chupe tratamiento oikotevẽva. Pe miembro fiel he’i ha’e oikuasenteha mba’épa ojehu chupe oñembo’e haguã Padre Celestial-pe iñidioma samoano-pe ikatu haguã hesãi jey.

Mba’eguasu miembro-kuéra toikũmby pe Evangelio ikorasõmegua idioma-pe, oñembo’e ha o’actuá haĝua umi principio rupive21.

Oĩramo jepe diversidad de idioma ha umi tradición cultural iporã ha ñande edifikáva, ñambojuajuva’erã ñane korasõ mborayhu ha joajúpe22. Ñandejára he’i mbareteva’ekue: “Opa kuimba’e ohayhuva’erã hapichápe ha’e ojehayhu háicha… Peiko peteĩ háicha; ndaha’éiramo peteĩ, ndaha’éi chéve guarã”23. Ñamomba’eguasúramo jepe pe diversidad cultural oĩporãva, ñane meta ha’e ñaime unido pe cultura, umi costumbre ha pe Jesucristo evangelio tradición-pe opa hendáicha.

Pe Iglesia de Jesucristo de los Santos de los Últimos Días araka’eve naimbaretevéi

Roikuaa oĩha miembro-kuéra oguerekóva duda ha inquietud oñeha’ãvo omombarete ijerovia ha itestimónio. Ñañantende’vaerã aní ñañe’ẽvai ni jahusga umi inquietud oguerekóva, tuicha térã michĩva. Upéicha avei, umi oguerekóva inquietud ojapova’erã opa mba’e ikatúva okultiva hağua ijerovia ha omombarete haĝua itestimónio. Ojededika paciente ha humildemente estudio, meditación, ha oración-pe, tovivi umi principios del Evangelio ha toñemongeta líder-kuéra ndive, ko’ãicha oñemyesakã porãveta umi duda ha inquietud.

Oĩ he’íva ko árape miembro-kuéra ohejaha ko Tupao ha oĩveha duda ha incredulidad ymave guarégui. Péva ha’e japu. Pe Iglesia de Jesucristo de los Santos de los Últimos Días araka’evéicha imbarete. Miembro-kuéra ojeruréva tojepe’a héra umi registro de la Iglesia-gui akóinte sa’iva ha ko’áğa sa’ieteve ymavégui24. Hetave ko ára miembro-kuéra investido oguerekóva irrekomendasiõ vigente témplope guarã, adulto-kuéra opagáva diezmo íntegro ha oservíva mision-pe. Ta’emijey peẽme, ko Tupao araka’eve naimbaretevéi. Upevére, “nemandu’áke angakuéra valor tuichaha Tupã resa renondépe”25. Opavavépe rombohasa ore pó.

Pehasa’asýramo ha ndapetopáiramo rremedio ha peñandu ndapegueropu’akamo’ãiha, penemandu’áke pe Gestemaní pytũmbýpe ha pe tortura ha jehasa’asy ja’ekuaa’ỹva Calvario-pe, Salvador ojapo hague pe Expiasiõ, oipe’áva umi mba’e pohýive ojererahakuaáva ko tekovépe. Ojapova’ekue penderehe ha cherehe. Ojapova’ekue ñande rayhúgui ha iñe’ẽrendúgui Itúvare. Jajerreskatata pe ñemanógui, yguasu ruguágui jepe.

Pe ñanemo’ãtava ko jeikovépe ha pe eternidad-pe ha’e umi tekopotĩ familiar ha personal, umi Tupaogua ordenanza ha pe Salvador-pe jasegui. Kóva ha’e ñande rrefúgio tempestad ohasa haguã ñande ari. Umi oñeñandu hi’añóva, oikovekuaa en firmeza, en rectitud oikuaávo pe Expiasiõ omo’ãta ha ohovasavetaha chupekuéra hetave ikatúvagui ontende.

Ñanemandu’ava’erã ñande Salvador-re, ñañongatu ñane konvénio ha jaseguí Tupã Ra’ýpe, pe girasol ra’y oseguí háicha kuarahy resape. Jaseguirõ Hesape ha hi’ejemplo oguerúta ñandéve tory, vy’apavẽ ha py’aguapy. He’i háicha Salmo  27 ha pe che himno favorito inglés-pe: “Jehová es mi luz y mi salvación”26.

Ko Pascua de Resurrección fin de semana, peteĩva Salvador apóstol háicha, ame’ẽ che testimónio solemne pe Jesucristo oikoveha. Aikuaa ha’e oikoveha, aikuaa pe Iñe´ẽ. Atestifika Ha’e idivinoha ha pe Expiasiõ añeteha; Jesucristo rérape. Amén.

Nota kuéra

  1. Tojehecha 2 Nefi 9:20–22.

  2. Tojehecha Mosíah 15:8–9.

  3. Tojehecha Filipenses 4:7.

  4. Tojehecha Mateo 13:41.

  5. Mateo 13:43.

  6. Tojehecha Doctrina y Convenios 115:5–6.

  7. Manual 2: Administración de la Iglesia, 2010, 1.1.4.

  8. Vaughn R. Kimball, “Oraite ógapegua”, Reader’s Digest, mayo de 1944, pág. 43.

  9. Tojehecha carta capitán-pe guarã G. A. Seitz, marina Estados Unidos pegua, USS Bunker Hill, fecha 25 de mayo de 1945, dirigida al padre de Vaughn Kimball, Crozier Kimball, Draper, Utah.

  10. Tojehecha carta Spencer W. Kimball a Crozier Kimball pe guarã, fecha del 2 de junio de 1945; Doctrina y Convenios 42:46.

  11. Pehecha Crozier Kimball, en Marva Jeanne Kimball Pedersen, Vaughn Roberts Kimball: A Memorial, 1995, pág. 53.

  12. Pehecha Spencer W. Kimball ñe’ẽ, “The Family Influence”, Ensign, julio de 1973, pág. 17. Spencer W. Kimball upe árape Presidente del Quórum de los Doce Apóstoles.

  13. Tojehecha “La Familia: Una Proclamación para el Mundo”, Liahona, noviembre de 2010, pág. 129.

  14. Carla Carlisle, “Pray, Love, Remember”, Country Life, 29 de septiembre de 2010, pág. 120.

  15. Manual 2, 1.1.5.

  16. Tojehecha 4 Nefi 1:26.

  17. Pe cultura-re heta oĩ oñemongetáva ko ñande árape. Pe sitio Merriam-Webster.com oiporavo ko palabra cultura ha’éva palabra 2014 pegua.

  18. Tojehecha Alma 9; Helamán 5.

  19. 4 Nefi 1:15.

  20. Pe filósofo alemán Goethe ohaí ko frase: “Lo que de tus padres has heredado, adquiérelo para que sea tuyo”. (Johann Wolfgang von Goethe, Fausto, traducción, Bayard Taylor, 1912, tomo I, pág. 28).

  21. Kova rupi ñande Iglesia-pe oñembo’e Evangelio 50 idioma-pe ha Libro de Mormón ojembojere 110 idioma-pe. Upéicharamo jepe, pe desafío jaguerekova opa rupi ña’aprende haguã pe idioma del país upe jaikohápe. Tuvakuéra oñeha’ãva’erã ñaipytyvõvo generación-kuéra pyahu oikuaa hağua idioma pe tetã oikohápe. Oipytyvõva’erã chupekuéra pe tetã idioma ha’e haguã ñe’ẽ osẽva ipy’aite guive.

  22. Tojehecha Mosíah 18:21.

  23. Doctrina y Convenios 38:25, 27.

  24. Ko 25 ary jave, umi miembro ohejáva la Iglesia tuicha oguejy ha upévare okakuaave. Pe porcentaje omarka umi ñande rejava’ekue tuichaiterei oguejy.

  25. Doctrina y Convenios 18:10.

  26. Salmos 27:1; tojehecha avei “Jesús es mi luz”, Himno, Nº 42.