2010–2019
Mba’érepa pe ñemenda, mba’érepa pe familia
2015


Mba’érepa pe ñemenda, mba’érepa pe familia

Pe familia oñemopu’ãva peteĩ kuimba’e ha peteĩ kuña omendávagui omoĩ pe tenda iporãva Tupã plan ojejapo haĝua.

Pe famosa Abadía Westminster gua Oeste Rokẽ Guasu ári, Londres, Inglaterra-pe, ojejuhu umi 10 mártires cristianos ra’ãnga siglo XX gua. Ijapytepekuéra oĩ Dietrich Bonhoeffer, peteĩ teólogo alemán iñarandúva, heñoiakue 1906-pe 1. Bonhoeffer oñe’ẽvakuri pe dictadura nazi rehe ha pe trato ome’ẽvare hikuái judio-kuéra ha ambue tapichápe. Omoinge hikuái chupe cárcel-pe ha upéi katu ojuka hikuái chupe peteĩ campo de concentración-pe. Bonhoeffer ha’ékuri peteĩ escritor ivaléva, ha hembiapokuéra ojekuaavéva ha’e umi carta guardia-kuéra imba’eporãva oipytyvõakue chupe ombohasa ñemi haĝua pe cárcel-gui, ha tenondeve oñembohérava Resistencia y sumisión: cartas y apuntes desde el cautiverio.

Peteĩ carta ohaíkuri isobrina-pe, ha’e omenda mboyve, carta oĩháme ko’ã mba’e imba’eguasúva: “Pe ñemenda tuichave mba’e pe mborayhu peẽ perekóvagui ojuehe… Pe mborayhu ojuehe perekóvape, pejehecha peẽ mokõinte pe yvy’ári, ha katu ñemendápe peẽ ha’e peteĩ itasãjuaju ombojuajúva umi generación Ñandejára ohejáva ou ha oho Igloriárã, ha péicha penerenói peike haĝua Irréinope. Penemborayhúpe, peẽ pehecha pende vy’apavẽ yvágante, ha katu ñemendápe peike peteĩ responsabilidad-pe ko mundo ha humanidad ndive. Mborayhu perekóva ojuehe ha’e penemba’e tee, ha katu ñemenda tuicha mba’eve pe ñanemba’égui… Ha’e peteĩ tenda peimeha ha peteĩ tembiaporã. Pe koronaicha, ndaha’éi pe ñeisambyhysénte, ojapóva mávagui peteĩ rréi; péicha ha’e pe ñemenda ha ndaha’éi pe mborayhu año peẽ mokõi perékova ojuehe, penembojoajúva Tupã ha yvyporakuéra resa renondépe…péicha pe mborayhu ou pendehegui, ha katu pe ñemenda yvatégui ou, Tupãgui.” 2

¿Mba’éichaitépa peteĩ kuimba’e ha kuña ñemenda tuichave pe mborayhu orekógui ojuehe ha pe ivy’akuéragui oiko haĝua chugui “peteĩ puesto de responsabilidad pe mundo ha pe humanidad ndive”? ¿Mba’écha piko ou “yvate, Tupãgui”? Ñantende haĝua, jahajeyva’erã iñepyrũmbýpe.

Profeta-kuéra orrevelákuri jaiko ypy hague inteligencia háicha ha Tupã ome’ẽ hague ñandéve forma, térã cuerpos en espíritu, ha péicha oiko ñandehegui Ta’yrakuéra espíritu-pe heñoimbyre: tuakuéra ygagagua ta’ýra ha tajyrakuéra3. Oğuahẽkuri ára ko’ã espíritu existencia premortal-pe, ikatu haĝuaichakuri okumpli pe Hembipota “jaguereko haĝua pokatu Ha’éicha jakakuaávo”4, ñande Ru Yvagagua ombosako’íkuri peteĩ plan péva ojejapo hağua. Escritura-kuérape heta hendáicha ojehero, umíva apytépe “el plan de salvación”5, “el gran plan de felicidad”, 6 ha “el plan de redención”7. Mokõi umi propósito principal pe plan orekóva oje’ékuri Abraham-pe ko’ã ñe’ẽme:

“Ha oĩkuri ijapytepekuéra peteĩ Tupãme ojoguáva, ha he’i umi hendive oĩvape: Jaguejýta, oĩgui tenda amó, ha jajagarráta ko’ã mba’égui ha jajapóta peteĩ yvy ko’ã [espíritu] ikatutaha oikove;

“ha pévape jaipy’ara’ãta chupekuéra, jahecha haĝua ojapópa hikuái opa mba’e Ñandejára Itupã he’íva chupekuéra;

“ha umi oñongatúvape iprimer estado oñeme’ẽvéta...ha umi oñongatúvape isegundo estado, oñemoĩvéta gloria iñakã’arikuéra tapiaite ĝuarã”. 8

Ñande Ru Yvagagua rupi, ñande ha’emákuri tekove en espíritu; ha ko’áğa oikuãve’ẽkuri ñandéve pe tape ña’completa térã ña’perfecciona haĝua upe tekove. Pe tete ñemoĩ tekotevẽ pe jeikove oiporãmba haĝua ha pe gloria Tupãite orekóva ĝuarã. Ñaime aja Tupã ndive, pe mundo premortal de los espíritus-pe, ja’éramo jaiketaha Iplan-pe—térã ambue ñe’ẽme “[ñañongatúramo pe ñande primer estado]”—“[oñeme’ẽ]takuri” ñandéve peteĩ cuerpo físico jaju vove jaiko pe Yvy Ha’e ojapova’ekuépe ñandéve ĝuarã.

Ha péicharõ, pe ñande existencia terrenal aja, jaiporavóramo jajapo “opa mba’e Ñandejára [ñane] Tupã ojeruréva [ñandéve]”, ñañongatútakuri pe ñande “segundo estado”. Péva he’ise umi mba’e jaiporavóva rupi jahechaukátakuri Tupãme (ha ñande jupe) ñane kompromiso ha pe katupyry jarekóva javivi haĝua Iléi celestial ñaime mombyry aja Chugui ha peteĩ tetépe, orekóva reheve opa pu’aka, mba’ejerure ha mba’epota. ¿Ikatúnepa jajoko pe ñande rete oiko haĝua chugui peteĩ tembiporu, ha’erãngue peteĩ espíritu jára? ¿Ikatúnepa oñeme’ẽ ñandéve, ára pukukue ha eternidad peve, umi pu’aka divíno, jepeve pe pu’aka jajapo haĝua tekove? ¿Ñandepu’akánepa ñande jehegui pe ivaívare? Umi ojapóvape, oñemoĩ[vétakuri] gloria iñakã’arikuéra tapiaite peve ĝuarã” –ha’évo peteĩ mba’eguasu upe gloria-pe ĝuarã jareko peteĩ cuerpo físico oikovejeýva, nomanomo’ãiva ha ojeglorifikáva9. Ndareíri “javy’aiteraka’e ko’ã hechapyrãva promesa ha mba’e ikatúvare ojejapo10.

Oñeikotevẽ por lo méno cuatro mba’e upe plan divino osẽporã haĝua:

Primero ha’e pe Yvy je’apo ha’étava pe tenda jaikove haĝua. Taha’e ha’éva pe mba’eichaitépa ojejapora’e, jaikuaa ndaha’eihague péichante, ha katu Tupã pe Túva oisambyhy hague ha Jesucristo ojapo hague: “Opa mba’e ha’e rupive ojejapókuri; ha hese’ỹ mba’eve pe ojejapova’ekue ojejapókuri.”11

Segundo ha’e pe mortalidad ojeruréva. Adán ha Eva rembiapo oipytyvõkuri opavave umi oiporavova’ekue oike pe Túva Gran plan de felicidad-pe12. Ije’akuéra oguerúki pe mba’e tekotevẽva ñanereñói haĝua físicamente, jareko hağua pe experiencia terrenal ha ñane’arandu haĝua, ñaime mombyry aja Tupã oĩhágui. Pévandi oúkuri pe iporã ha pe ivaíva jeikuaa ha pe pu’aka jeiporavorã Tupã ome’ẽva’ekue13. Upahápe, pe Caída oguerúki pe muerte física, tekotevẽva pe ñande rekove ko Yvy’ári ha’e haĝua temporal, ani haĝua javivi tapiaite peve umi ñande pekádope14.

Tercero ha’e pe redención de la Caída. Jahecha mba’érepa oĩ ñemano pe ñande Ru Yvagagua plan-pe; ha katu upe plan mba’everéitakuri ndaipóriramo jepu’aka pe ñemano rehe ipahápe, taha’e física ha espiritualmente. Upévare, peteĩ Redentor, Tupã Ra’y Peteĩva, Jesucristo, ohasa’asy ha omanókuri o’expia haĝua Adán ha Eva transgresiõ, ha péicha ogueru pe resurrección ha pe inmortalidad opavavépe ĝuarã. Ha avei, mavave ñandekuéra nda’iperfectomo’ãi ni na’iñe’ẽrendupamo’ãigui pe Evangelio léire, pe Hi expiasiõ ñane rredimi avei umi ñande pekádogui, ñañe’arrepentíramo. Pe Salvador grasia expiatória reheve, oguerúva perdón umi pekadógui ha pe alma ñesantifika, ikatu ñane reñoi jey espiritualmente ha ñaimeporãjey Tupã ndive. Pe ñane ñemano espiritual, pe Tupãgui ñande jei, opáta15.

Ha cuarto ha último, ha’e pe tenda ñande rete heñói haĝua ha pe upeigua ñane rrenacimiento espiritual Tupã rréinope. Pe Hembiapo osẽporã haĝua ha “[jaje’exalta] haĝua Hendive”16 , Tupã he’iva’ekue umi kuimba’e ha kuña omendava’erãha ha oreko mitã, péicha ojapo, Tupãme oipytyvõpe, umi cuerpo físico oñeikotevẽva pe prueba de mortalidad-rã, ha tekotevẽtava pe glória eterna Hendive ĝuarã. Ha péicha avei, ha’e he’íkuri umi sy ha túa omoĩva’erãha familia ha omongakuaava’erã imitãnguéra tesape ha añeteguápe17, orahávo chupekuéra Cristo-pe ñeha’arõme. Pe Túva he’i ñandéve:

“Upévare, ame’ẽ ndéve tembiapoukapy rehekombo’e haĝua ko’ã mba’e nemitãnguérape kyhyje’ỹme, erévo:

“Pe... nereñóigui ko yvy’ári ‘y’ rupi, ha tuguy rupi, ha pe espíritu che ajapova’ekuégui, ha péicha yvytĩmbógui oikókuri pendehegui alma viviente, péicha avei peneñoijeyva’erã umi yvága rréinope, pe ‘y’ ha pe Espíritu-gui, ha pejepurifika tuguy rupi, jaikuaáva ha’eha, pe che Unigénito ruguy rupi, peñesantifika hağua opa pekádogui ha pe vy’a haĝua umi vida eterna ñe’ẽ reheve ko yvy’ári, ha pe vida eterna reheve pe mundo oútavape, heẽ, gloria ijapyra’ỹva”.18

Jaikuaávo mba’érepa ñasẽkuri ñande Ru Ivagagua oĩhágui ha tekotevẽva jahajey haĝua ha jaje’exalta haĝua Hendive, hesakã porã mba’eve mba’e ko ñande rekove yvy’áriguápe ikatu imba’eguasuve pe nacimiento físico ha pe renacimiento espiritual-gui, mokõi mba’e tekotevẽva pe vida eterna jareko haĝua. Péva ha’e, jaiporu haĝua Dietrich Bonhoeffer ñe’ẽ, pe “deber” del matrimonio”, pe “lugar de responsabilidad con…la humanidad” oĩháme ko divina institución “yvatégui, Tupãgui”. Péva ha’e pe “eslabón en la cadena de las generaciones” ko’ápe ha pe jeikove outavápe: pe yvagagua orden.

Pe familia oñemopu’ãva peteĩ kuimba’e ha kuña omendáva rehe omoĩ tenda porãve pe Tupã plan ojejapo haĝua: pe tenda heñoi haĝua umi mitã oúva puro ha inocente Tupã rendágui, ha pe tenda ñehekombo’e ha ñembosako’irã oikotevẽtava hikuái oreko haĝua peteĩ vida terrenal osẽporãva ha ohypyty haĝua hikuái pe vida eterna mundo venidero-pe. Tekotevẽ peteĩ kantida mínima pe familia oñemopu’ãva kóichagua ñemenda reheve umi sociedad oikove ha okakuaa haĝua. Pévare umi komunida ha tetãnguéra jepive omokyre’ỹva ha omo’ãva pe matrimonio ha pe familia ha’e háicha institución privilegiada; ha araka’eve ndaha’éi umi kakuaa mborayhu ha vy’a rehegua añónte.

Mba’e porã he’íva umi ciencia social pe matrimonio ha pe familia oñemyakãva peteĩ kuimba’e ha peteĩ kuña omendávare, hesakãporãma19. Ha péichagui, “ro’eporãma pe familia jesepara oguerutaha umi tapicha, umi comunidad ha umi tetã ári mba’evaikuéra oje’eva’ekue umi profeta ymaguare ha ko’áragua rupive”.20. Upevére, ore ñe’ẽ pe matrimonio ha pe familia rembiaporã rehe ndoúi umi ciencia social-gui, ha katu añeteguápe ha’eha hikuái Tupã apopyre. Ha’e ningo pe, iñepyrũmbýpe, ojapoakue Adán ha Eva-pe ha’ãngápe, kuimba’e ha kuña; ha ombojuaju chupekuéra ména ha tembirekóicha ha’e haĝua hikuái “peteĩ teténte” ha oñemoña ha omyenyhẽ haĝua hikuái pe Yvy21. Opaite tapicha oreko hendive pe imagen divina, ha katu pe kuimba’e ha kuña juajúpe ñemenda rupive ikatu jaikuaa porãve mba’épa he’ise ojejapo hague Tupã ra’ãngápe, kuimba’e ha kuña. Ni ñande ni mavave ambue yvypóra ikatu ombyai upe divino orden del matrimonio; ndaha’éi peteĩ mba’e yvypóra ojapoakue; upéichagua ñemenda añeteháme ou “yvatégui, Tupãgui”, ha ojoaju porãite pe plan de la felicidad rehe pe Caída ha Expiasiõicha.

Pe mundo premortal-pe, Lucifer opu’ãva’ekue Tupã ha pe Iplan rehe, ha pe iñepu’ã tuichavénte ohóvo. Ha’e oñorairõ ani haĝua oñemendase ha ani haĝua ojereko familia; ha pe oĩháme omendáva ha orekóva familia, ojapo opa mba’e ikatúva omoĩvai haĝua chupekuéra. Ha’e o’ataka opa mba’e isagrádova pe sexualidad humana rehe, omboiávo chupe pe ñememendágui, opáichagua pensamiento vai ha tembiapo ky’a rupi. Oñeha’ã oroviauka kuimba’e ha kuñáme pe ñemenda ha pe familia imba’eguasúva ikatuha oñembyesarái térã ojeheja, térã katu upe rãngue toñemotenonde pe profesión, ha ambue mba’e jehupity, ha tojeheka pe ñande jupe ĝuarã vy’a ha pe ñandejehegui jeiko. Añeteháme pe aña ovy’a tuakuéra nohekombo’éiramo ni ndoikuaaukáiramo ifamíliape oreko haĝua fe Cristo-re ni heñói jey haĝua hikuái espiritualmente. Hermano ha hermanakuéra, oĩ heta mba’e iporãva, oĩ heta mba’e imba’eguasúva, ha katu sa’imínte oĩ mba’e tekotevẽva.

Ja’évo ko’ã verdad fundamental pe matrimonio ha familia rehe ndaha’éi ñambohasarei ni ñamomichĩva umi jahasa’asy ha umi mba’eporã tapichakuéra ko ideal ndaha’éivape gueteri peteĩ realidad ko’áĝa. Oĩ pende apytépe ndorekóiva jehovasa pe ñemenda aguerúva ndapejuhúi rupi mávandi pemenda, térã pehayhúgui peẽichaguápe, pende rete térã pene’akã noĩporãigui, térã katu pekyhyjéguinte osẽvairõ ĝuarã, ha ko’áĝaite por lo méno, omo’ãva hína pende jerovia. Ikatu oime pemenda ra’e, ha katu upe ñemenda opákuri ha ko’áĝa pepyta peneño pejapo haĝua umi mba’e mokõi tapicha apéna ikatúva oropu’aka. Oĩ pemendáva ha ndaikatúiva peguereko mitã, jepeve peipotaite ha peñembo’e mbarete.

Upéicharamo jepe, opavave peguereko don; opavave pereko umi talento; opavave ikatu peipytyvõ pemongakuaa haĝua pe plan divino opaite generación-pe. Heta umi mba’e porã, heta umi tekotevẽva, jepe sapy’ánte opa umi ko’áĝa oñekotevẽva, ikatu ojehupyty mba’evai pa’ũme jepe. Oĩ pende apytépe ojapóva opa mba’e ikatúva; ha umi ogueraháva ko yvy’arigua mba’epohyive ohupíramo pe iñe’ẽ odefende haĝuaTupã plan oexalta haĝua Ta’yrakuérape, opavave ñaimeporã ñaipytyvõ haĝua chupe. Jeroviápe rotestifika Jesucristo expiasiõ ombosako’i hague, ha pe ipahápe omyengoviataha, opa mba’e ndojerekói ha okañyva’ekue, umi oúvape Hendápe. Mamave noñe predestinái ohupyty’ive haĝua opa mba’e pe Túva oguerekóvagui Ta’yrakuérape ĝuarã.

Nda’aréi peteĩ sy imitãva he’íkuri chéve jepy’apy orekóva ndaikatupyrýigui ko llamamiento imba’eguasuetévape ĝuarã. Apensákuri umi mba’e oipy’apýva chupe michĩha ha natekotevẽiha ojepy’apy; ojapo porãha hína; ha katu aikuaaporã ha’e orohoryseha Tupãme ha omyengovia porãse pe jerovia Ha’e omoĩva’ekue hese. Ame’ẽkuri chupe ñe’ẽ py’aguapy rehegua ha ajerure Tupã, pe Itúva Ivagagua, tombopy’guapy chupe Imborayhúpe ha toikuaauka chupe Ha’e oguerohoryha tembiapo ojapóva Hi’óbrape.

Péva ha’e che jerure opa ñandekuérape ko’árape. Ajerure opaite ñande tajajuhu rohory Hesa renondépe. Ajerure umi omedáva toñemombarete ha umi familia toñakãrapu’ã; ha taha’e jareko suerte jarekopa térã ndajarekopái ko’ã jehovasa ko Yyvy’ári, ajerure pe Ñandejára grasia tome’ẽ ñandéve vy’apavẽ ko’áĝa ha jerovia umi promesa añetehápe oútavare. Jesucristo rérape, Amén.

Notakuéra

  1. Tojehecha Kevin Rudd, “Faith in Politics,” The Monthly, octubre de 2006; themonthly.com.au/monthly-essays-kevin-rudd-faith-politics--300.

  2. Dietrich Bonhoeffer, Resistencia y sumisión: cartas y apuntes desde el cautiverio, ed. Por Eberhard Bethge, 2008, págs. 42–43.

  3. Tojehecha, por ejemplo, Salmo 82:6; Hechos 17:29; Hebreos 12:9; Doctrina y Convenios 93:29, 33; Miosés 6:51; Abraham 3:22. Profeta José Smith ome’ẽakue kóva ko detalle: “Umi yvyporakuéra ñepyrũmby oĩvoi ijehegui Tupã ndive. Tupã, oĩvo espíritu [térã inteligencia-kuéra] ha gloria apytépe, iñakãporãvégui, ohecha porã omoĩvo umi léi ambuekuéra ikatuha rupi oreko po’a okakuaávo Ha’éicha. ...Ha’e oreko pu’aka omoĩ haĝua umi léi ohekombo’e haĝua umi inteligencia ikaguyvévape, ikatu haĝua oje’exalta Hendive”. ( Enseñanzas de los Presidentes de la Iglesia: José Smith, , 2007, pág. 221).

  4. Enseñanzas de los Presidentes de la Iglesia: José Smith, pág. 221.

  5. Alma 24:14.

  6. Alma 42:8.

  7. Alma 12:25; tojehecha avei umi versículo 26–33.

  8. Abraham 3:24–26.

  9. Profeta José Smith ome’ẽakue ko ñe’ẽ: “Tupã oipotáva ko yvy ojejapo mboyve ha’ékuri jajaharrava’erã umi tabernáculo [cuerpos], ñane’ẽrendu rupi ikatu haĝua jaropu’aka ha, upéicha rupi, jahupyty pe omanóvagui jeikovejey ha péicha jahupyty glória, honor, potestad ha dominio” Pe profeta he’iakue avei: “Jajuva’ekue ko yvy’ári jereko haĝua peteĩ tete ha ñapresenta haĝua potĩme Tupã renondépe rréino celestial-pe. Pe gran principio de la felicidad he’ise jareko haĝua cuerpo. Pe aña ndoguerekói ha péva ha’e i’castigo; ha’e ovy’a ikatu vove oreko pe yvypóra rete; ha pe Salvador omosẽrõ guare chupe, ojerurékuri chupe oheja toho peteĩ kure atýpe, ohechaukávo oipotaveha peteĩ kure rete oreko’ỹ rãngue mba’eve. Opa oikovéva orekóva peteĩ tete oreko pu’aka umi hete’ỹva rehe”(Enseñanzas de los Presidentes de la Iglesia: José Smith, pág. 222).

  10. Job 38:7.

  11. Juan 1:3; tojehecha avei Doctrina y Convenios 76:23–24.

  12. Tojehecha 1 Corintios 15:21–22; 2 Nefi 2:25.

  13. Tojehecha 2 Nephi 2:15–18; Alma 12:24; Doctrina y Covenios 29:39; Miosés 4:3. José Smith he’iakue: “Opa tapicha oreko derecho ovy’a haĝua sõso orekóva oiporavo haĝua, Tupã péicha he’íguikuri. Ha’e ojapova’ekue yvypórape agente moral, ha ome’ẽva’ekue chupekuéra pu’aka oiporavo haĝua pe iporã térã pe ivaíva; oheka haĝua umi mba’e iporãva, oguatávo pe santidad rapére ko jeikovépe, oguerúva akã guapy ha vy’apavẽ Espíritu Santo-pe ko’ápe ha peteĩ vy’apavẽ paha ha vy’a Hi’akãtúape ára upeiguápe; térã osegui haĝua peteĩ aña rape, oikóvo pekádo ha Tupã rehe ñepu’ãme ha, péicha rupi, ogueru pe hi’ánga kondenasiõ ko yvy’ári ha peteĩ tapaite ĝuarã jehupyty’ỹ pe jeikove oútavape”. Pe profeta he’ive avei: “Sataná ndaikatúi ñandereity inuhãme ha katu jarohorýramo ñane korasõme ha ñañeme’ẽramo chupente. Ñane organización iporãmbagui ikatu ñande pu’aka pe añáre; péicha nañañe’organisáirire, ndaha’eiva’erãmo’ã tekove isãsova ijehegui”( Enseñanzas de los Presidentes de la Iglesia: José Smith, págs. 224–225).

  14. Tojehecha Génesis 3:22–24; Alma 42:2–6; Moisés 4:28–31 .

  15. Umi noñe arrepentíriva jepe ojejora pe muerte espiritual-gui pe Expiasiõ rupive oujeýgui hikuái Tupã renondépe pe huisio paharã (tojehecha Helamán 14:17; 3   Nefi 27: 14–15).

  16. Enseñanzas de los Presidentes de la Iglesia: José Smith, pág. 221.

  17. Tojehecha Doctrina y Convenios 93:36–40.

  18. Moisés 6:58–59.

  19. Tapichakuéra ikatu ojoraha porã umi relación ndaha’éiva ñemendápe, ha umi mitã ikatu heñói ha oñemongakuaa porã, heta ára, ndaha’éiramo jepe peteĩ ogapy oĩháme sy ha túa omendáva. Ha katu akói, ha hetave caso-pe, umi beneficio social oguerúva pe matrimonio tuichave ha ojekuaa porã pe irresultado tuichaitereiveha mitãme ĝuarã umi familia oĩháme kuimba’e ha kuña omendáva. Ha ambue hendápe katu, pe costo social ha económico oguerúva, ha peteĩ comentarista ombohérava “la huida mundial de la familia”, ipohyive ohóvo ko sociedad-pe. Nicholas Eberstadt oma’ẽvo ko ñembyaipa mundial oĩva matrimonio ha familia-kuéra ñemongakuaápe ha pe jepokuaa oúva ndaporihápe sy ha túa ha pe divorcio, péicha he’i: “Pe impacto perjudicial oguerúva hetaite mitãme pe huida familiar hesakãma. Ha péicha avei umi mba’evai oguerúva pe divorcio ha umi mitã heñóiva fuera del matrimonio ombotuichave ohóvo pe desigualdad económica ha pe riqueza opaite sociedad-pe, ha ivaive umi mitãnguérape ĝuarã. Heẽ, umi mitã ningo oropu’akapa ko’ãva, ha katu pe huida de la familia añetehápe ojejapo oñepensa’ỹre umi mitã ikatu’ỹvare oñedefende. Ha péva pe huida ogueru avei mba’evai imperdonable umi ijedávape ikatu’ỹva oñedefende”(Tojehecha Nicholas Eberstadt, “El vuelo Mundial de la Familia,” Wall Street Journal,   febrero 21, 2015.)

  20. “La Familia: Una Proclamación para el Mundo”, Liahona, noviembre de 2010, pág. 129.

  21. Tojehecha Génesis 1:26–28; 2:7, 18, 21–24; 3:20; Moisés 2:26–28; 3:7–8, 18, 20–24; 4:26.