Lautohi Faka-Sāpaté: Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí
Talamuʻakí


Talamuʻakí

Naʻe pehē ʻe he ʻEikí, “Ako ʻIate au” (Mātiu 11:29). Ko ʻetau ako ki he Fakamoʻuí mo ʻene ngaahi moʻoní ko ha konga mahuʻinga ia ʻo ʻetau moʻuiʻaki ʻene ongoongoleleí. ʻE tokoniʻi koe ʻe hoʻo faifeinga ko ia ke ke fekumi fakaʻaho ki he ngaahi folofolá, ke ke toe vāofi ange ai mo Ia he “kuo tohi ʻeni koeʻuhí ke mou tui ko e Kalaisí ʻa Sīsū, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, pea ke mou maʻu ʻi hoʻomou tuí ʻa e moʻuí ʻi hono Huafá” (Sione 20:31).

Ko e tohi fakahinohino ko ʻení ʻoku vahevahe ia ki ha ngaahi vahe kuo fakafika ʻa ia ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi lēsoni ʻi he Fuakava Foʻoú: Tohi Lēsoni ʻa e Faiako ʻo e Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí. ʻOku hā ʻi he vahe takitaha ha laukonga kuo vaheʻi pea mo ha ngaahi fehuʻi ke fakalahi ai hoʻo akó. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻí ke fakaleleiʻi ʻaki hoʻo fakaʻaongaʻi fakatāutaha ʻa e folofolá, maʻu ai ha ngaahi ueʻi totonu fekauʻaki mo e ngaahi fealēleaʻaki fakafāmili ʻoku fakatefito ʻi he folofolá, mo ke mateuteu ai ke fai ha ngaahi tokoni ʻoku ʻuhingamālié ʻi he ngaahi fealēleaʻaki fakakalasí.

Ko e tohi fakahinohino ko ʻení ko ha maʻuʻanga tokoni mahuʻinga ia ki he ngaahi fāmilí. ʻI he vahé takitaha ʻoku ʻi ai ha ngaahi fokotuʻu ki ha ʻekitivitī pe ngaahi fealēleaʻaki ke fai ke ne taki mai e tokangá mo tānaki mai ha ngaahi founga kehekehe ki hono ako ʻo e ongoongoleleí ʻi he ʻapí.

ʻI he vahé kotoa ʻoku ʻi ai ha ngaahi potu folofola fekauʻaki mo e lēsoní—ʻa ia ko ha lisi ʻo ha ngahi potu folofola ʻoku fekauʻaki mo e laukonga ke faí. Te ke fie hiki e lisi ko ʻení ʻi mui ʻi hoʻo ngaahi folofolá. Te ke lava pē ʻo toe fakalahi ʻa hoʻo ngaahi potu folofola fekauʻaki mo iá.

Ke fakaʻilongaʻi hoʻo ngaahi potu folofolá, hanga ʻo fakaʻilongaʻi ʻa e ʻuluaki potu folofola ʻi he lisí. ʻI he tafaʻaki ʻo e potu folofola ko iá, hikiʻi ai ʻa e fakamoʻoni felāveʻi mo e potu folofola hono uá. Huke leva ki he potu folofola hono uá, fakaʻilongaʻi ia, pea hikiʻi ai ʻa e fakamoʻoni fekauʻaki mo e potu folofola hono tolú. Hokohoko pehē atu ai pē kae ʻoua kuó ke fakaʻilongaʻi ʻa e potu folofola fakamuimuitaha ʻi he lisí, peá ke toki fakakakato hoʻo lisí ʻaki haʻo hiki ʻi he tafaʻaki ʻo e potu folofola fakamuimuí, ʻa e potu folofola ʻuluakí. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení ke maʻu vave ai ha ngaahi potu folofola fekauʻaki mo ha tefitoʻi moʻoni ʻi he ongoongoleleí ʻe ʻoatu.

ʻOku ʻi ai ha konga makehe ʻi he fakaʻosinga ʻo e tohi fakahinohinó, ʻoku hā ai ha ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻo hono ako ʻo e folofolá.

ʻOkú ke vahevahe mo hoʻo faiako ʻi he kalasi Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí ʻa e ngafa ko ia ʻo hono tokoniʻi ke ola lelei e kalasí. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, ʻoku fie maʻu ki he kau faiako kotoa pē ke nau “malangaʻaki … ʻi he Laumālie ʻo e moʻoní” pea ko kinautolu te nau maʻu ʻa e “folofola ʻo e moʻoni,” ʻoku totonu ke nau “maʻu ia ʻi he Laumālie ʻo e moʻoní” (T&F 50:17, 19). Haʻu mateuteu ki he kalasí, ke ke vahevahe hoʻo ngaahi fakakaukaú, fai ha ngaahi fehuʻi, feʻinasiʻaki ha ngaahi meʻa ne ke aʻusia, fai ha fakamoʻoni, mo ke fakafanongo lelei ki he faiakó mo ha niʻihi ʻi he kalasí. ʻI hoʻo ako ko ia ʻa e folofolá mo ke fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ʻi he tohi fakahinohino ko ʻení, te ke mateuteu lelei ange ai ke ke aʻusia hono kakato ʻo e ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá, “Ko ia ʻokú ne malangá pea mo ia ʻokú ne maʻú, ʻoku femahinoʻaki kiate kinaua, pea ʻoku fakamāmaʻi ʻa kinaua fakatouʻosi peá na fiefia fakataha” (T&F 50:22).

Paaki