Seminelí
ʻIuniti 1: ʻAho 2, Ko e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní


ʻIuniti 1: ʻAho 2

Ko e Hē Fakaʻaufuli Mei he Moʻoní

Talateú

Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisi Hono Siasí lolotonga ʻEne ngāue ʻi he māmaní. Naʻe fakamatalaʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē: “Naʻe kei hokohoko atu pē ʻa hono fakaʻaongaʻi ʻe he kau ʻAposetoló ʻa e ngaahi kī naʻe tuku mai ʻe Kalaisí, hili ʻEne Hāʻele Hake Ki he Langí. Ka koeʻuhí ko e talangataʻá mo e mole ʻa e tui ʻa e kāingalotú, naʻe pekia ai ʻa e kau ʻAposetoló pea ʻikai toe tukuʻau mai ʻa e ngaahi kií ki he niʻihi naʻe hoko haké. ʻOku tau ui ʻa e taimi fakamamahi ko iá ko e “Hē mei he Moʻoní’” (“Ko e Siasi Moʻoni mo Moʻuí,” Ensign pe Liahona, Mē 2008, 21). Koeʻuhí ko e mafola ko ʻeni ʻo e hē mei he moʻoní, naʻe mole ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mei he kakaí. ʻOku tokoni ʻa e mahino fekauʻaki mo e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní ke mahino lelei ange kiate kitautolu ʻa e fie maʻu ki hono Fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

Naʻe Fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisi Hono Siasí ʻi Heʻene Kei ʻi he Māmaní

ʻI he saati ko ʻení, fakahoa ʻa e kongá ki he mīsini pe ko e meʻangāue ʻoku kau ki aí:

ʻĪmisi
komipiuta, pasikala, kā

Ko e hā hono ʻaonga ʻo e ngaahi mīsini ko ʻení kapau ʻe ʻikai kau ai e ngaahi konga naʻá ke fakahoa kiate kinautolú? Fakafehoanaki ʻeni ki he Siasi ʻo e ʻEikí. ʻOku ʻi ai nai ha ngaahi konga mahuʻinga kapau ʻe toʻo mei he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí he ʻikai lava ia ke ngāue pe ʻi ai?

  1. Tohiʻi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá, ʻa e tefito ko e Ngaahi Konga Mahuʻinga ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI hoʻo ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa kehekehe lolotonga e lēsoni ko ʻení, hiki kinautolu ʻi lalo he ʻuluʻi tohi ko ʻení.

Lau ʻa e ʻEfesō 2:19–22, pea fakaʻilongaʻi ʻa e tuʻunga ʻa ia ne langa ai ʻe Sīsū Kalaisi Hono Siasí lolotonga ʻEne ngāue ʻi he moʻui fakamatelié. ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku pehē ai ko e kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá ko e “tuʻunga” ʻo e Siasí? Ko hai ʻa e makatulikí?

Hiki ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi hoʻo lisi ʻo e ngaahi konga mahuʻinga ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí i hoʻo tohinoa ako folofolá: ʻOku faʻu ʻe he kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá ʻa e tuʻunga ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.

Ko e hā ʻoku hoko ʻi he fakatātā ko ʻení?

ʻĪmisi
Ko e Fakanofo ʻe Kalaisi ʻa e Kau ʻAposetoló

Lau ʻa e Sione 15:16, pea fekumi ki he konga ʻe taha ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻa ia ʻoku mahuʻinga ki hono fakamoʻui ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá.

Kimuʻa pea Hāʻele Hake ʻa e Fakamoʻuí, naʻá Ne foaki ki Heʻene Kau ʻAposetoló ʻa e mafai ke tataki ʻa e Siasí mo ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá ki hono fakamoʻui ʻo ʻEne fānaú. ʻOku kau ʻi he mafai ko ʻeni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pe ko e ngaahi totonu, ke tataki ʻa e Siasí mo fakahoko e ngaahi ouau ʻoku fie maʻu ki he fakamoʻuí. Tānaki atu e moʻoni ko ʻení ki he lisi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá: ʻOku fie maʻu e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke maʻu ʻa e ngaahi fuakava mo e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí.

ʻĪmisi
Elder D. Todd Christofferson

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha ʻelemēniti mahuʻinga ʻe taha ʻo e Siasi moʻoní: “Ko e ngaahi moʻoni mo e tokāteline ko ia kuo tau ʻosi maʻú, ʻe kei hokohoko atu pē ʻetau maʻu iá ʻo fakafou ʻi he fakahā fakalangi. ʻI he ngaahi tui fakalotu ʻe niʻihi … ʻe lava ke hoko e ngaahi meʻa fakatokāteliné ko ha feʻauʻauhi ʻo e fakakaukaú. … ʻOku tau fakamahuʻingaʻi ʻa e poto ʻokú ne tokoniʻi ʻa e mahinó, ka ʻi he Siasí he ʻahó ni, ʻo tatau pē mo e kuonga muʻá, ko hono fokotuʻu ko ia e tokāteline ʻo Kalaisí pe fakatonutonu ha ngaahi hehema fakatokāteliné, ko ha meʻa ia ʻoku fai mai ʻi he fakahā fakalangi kiate kinautolu ʻoku fakakoloaʻi ʻe he ʻEikí ʻaki ʻa e mafai fakaeʻaposetoló” (“Ko e Tokāteline ʻo Kalaisí” Ensign pe Liahona, Mē 2012, 86).

Fakatatau kia ʻEletā Kulisitofasoni, ko e hā ha fatongia mahuʻinga ʻe taha ʻo e kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá?

Ko e tokāteliné ko ha foʻi moʻoni mahuʻinga, mo taʻengata ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke akoʻi e tokāteline moʻoní pea maʻu e mahino totonu ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí?

Fakakau e moʻoni ko ʻení ʻi hoʻo lisi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá: ʻOku fokotuʻu ʻe he kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá ʻa e ngaahi tokāteline totonú ʻo fakafou ʻi he fakahā fakalangí.

Neongo ʻoku lahi e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku poupouʻi koe ke maʻu ha mahino lahi ange ki he ngaahi Tefitoʻi Tokāteline ko ʻení ʻi he kotoa hoʻo aʻusia ʻi he seminelí. ʻE tokoni hoʻo fai peheé ke fakamālohia hoʻo fakamoʻoní pea teuteuʻi koe ke akoʻi ʻa e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé.

  • Toluʻi ‘Otuá

  • Palani ʻo e Fakamoʻuí

  • Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí

  • Kuonga Fakakosipelí, Hē mei he Moʻoní, mo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí

  • Kau Palōfitá mo e Fakahaá

  • Lakanga Fakataulaʻeikí mo e Ngaahi Kī ‘o e Lakanga Fakataulaʻeikí

  • Ngaahi Ouaú mo e Ngaahi Fuakavá

  • Nofo-malí mo e Fāmilí

  • Ngaahi Fekaú

  1. Fili ha taha ʻo e ngaahi Tefitoʻi Tokāteline ʻi ʻolungá. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá, ha fakamatala ʻo e ʻuhinga ʻoku mahuʻingamālie ai kiate koe ʻa e tokāteline ko iá.

Fakatokangaʻi ʻa e ngaahi tokāteline ko ʻení ʻi he lolotonga hoʻo ako e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻi he taʻu ní, pea feinga ke toe fakaloloto ange hoʻo ʻiló mo e mahino kiate kinautolú.

Ke tokoni atu ke ke ʻiloʻi ha toe konga mahuʻinga ʻe taha ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí, sio ki he ngaahi fakatātā ko ʻení pea fakakaukau ki he meʻa ʻoku nau faitatau aí.

ʻĪmisi
ngaahi ouaú

Ko e ouaú ko ha ngāue toputapu ia ʻoku fakahoko ʻe ha taha ʻaki ʻa e mafai totonu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e fakamafaiʻi ke fakahoko e ouaú. ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku hoko ai e ngaahi ouaú ko ha konga mahuʻinga ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí? (Ke tokoni ke ke tali e fehuʻi ko ʻení, lau ʻa e Sione 3:5. Fakakaukau leva ki he meʻa ʻe hoko kapau naʻe ʻikai te ke lava ʻo maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e papitaisó mo e hilifakinimá pea maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.)

Ko e fuakavá “ko ha aleapau ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá mo e tangatá, ka ʻoku ʻikai te nau tuʻunga tatau ʻi he aleapau ko iá. ʻOku ʻomi ʻe he ʻOtuá e ngaahi tuʻunga ʻo e fuakavá, pea ʻoku loto ʻa e tangatá ke fai ʻa e meʻa ʻokú Ne finangalo ke nau fakahokó. ʻOku talaʻofa mai leva ʻe he ʻOtuá ki he tangatá ha ngaahi tāpuaki koeʻuhi ko ʻenau talangofuá” (Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Fuakava,” scriptures.lds.org). Ko e ouaú ko e ngaahi founga ia ʻoku tau fai ai e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, pea maʻu e ngaahi tāpuakí mei hono tauhi ʻo e ngaahi fuakava ko iá.

ʻOku ō fakataha e ngaahi ouau fakahaofi kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi fuakava, ʻa ia ko e ngaahi aleapau toputapu mo e ʻOtuá. Tānaki atu e moʻoni ko ʻení ki he lisi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá: ʻI he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, te tau lava ʻo maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻa ia ʻoku fie maʻu ki hotau fakamoʻuí.

ʻI Heʻene kei ʻi he māmaní, naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisi e ngaahi konga takitaha kuó ke ako ki aí ko e ngaahi konga mahuʻinga ʻo Hono Siasí. Hili ʻEne pekiá, naʻe toetuʻu, pea hāʻele hake ki he langí, naʻe hokohoko atu ʻEne tataki mo fakahinohinoʻi ʻEne Kau ʻAposetoló ʻo fakafou ʻi he fakahā. Naʻe mafola vave atu ʻa e Siasí ʻi he malumalu ʻo e taki ʻo e Kau ʻAposetolóʻi he kuonga muʻá pea naʻe papitaiso ha kakai ʻe lauiafe, . Naʻe fokotuʻu ʻa e ngaahi fakatahaʻanga ʻo e Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he konga lahi ʻo e Puleʻanga Lomá (ne kau heni ʻa Sipeini ʻo e ʻaho ní, Toake, Kalisi, ʻĪtali, Sīlia, mo e ngaahi konga kehe ʻo ʻIulope, ʻĒsia, mo ʻAfilika). Ne ui ha kaumātuʻa, kau pīsope, kau tīkoni, kau taulaʻeiki, kau akonaki, mo e kau ʻevangeliō (kau pēteliake) mo foaki ʻe he Kau ʻAposetoló ʻa e mafai totonu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Naʻe Hoko e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní lolotonga e Ngaahi Senituli Hili e Ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he Matelié

Neongo e ngaahi feinga ʻa e Kau ʻAposetoló, naʻe fehangahangai e Siasí he kuonga muʻá mo e ngaahi fakamanamana mei loto mo tuʻa fakatouʻosi ʻi he Siasí. Lau ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení pea kumi ke ʻiloʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi fakamanamana ko ʻení:

Ngāue 12:1–3

Ngāue 20:29–30

2 Tīmote 4:1–4

2 Pita 2:1–2

  1. ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe fuʻu fakatuʻutāmaki ai ʻa e ngaahi fakamanamana ko ʻení ki he Siasí? Hiki hoʻo ngaahi fakakaukaú ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá.

Naʻe lea ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo kau ki he ngaahi mole lahi ne aʻusia ʻe he Siasi ʻi he Fuakava Foʻoú lolotonga e taimi ko ʻení:

ʻĪmisi
Palesiteni Boyd K. Packer

“Naʻe fakapoongi ʻa Sēmisi ʻi Selusalema ʻe Hēlota. Naʻe pekia ʻa Pita mo Paula ʻi Loma. ʻOku hā ʻi he talatupuʻá naʻe fononga ʻa Filipe ki he Hahaké. Ka ʻoku lahi ange ʻa e ngaahi meʻa ia ʻoku ʻikai ke tau ʻilo ki aí.

“Naʻa nau movete holo; naʻa nau faiako, fakamoʻoni pea mo fokotuʻu ʻa e Siasí. Pea naʻa nau pekia koeʻuhí ko ʻenau ngaahi tui fakalotú, pea naʻe hoko mai ʻa e ngaahi senituli fakapoʻuli ʻo e hē mei he moʻoní hili ʻenau pekiá” (“Ko e Toko Hongofulu Mā Uá,” Ensign pe Liahona, Mē 2008, 84).

Ko e hā ʻoku hoko ki ha fale kapau ʻoku toʻo ʻa e fakavaʻé?

ʻOku ui ʻa e tō ʻo e Siasi he kuonga muʻá ko e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní. ʻOku hoko ʻa e hē mei he moʻoní ʻi he tafoki ʻa e kakaí mei he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí pea fakasītuʻaʻi ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí kuo fakamafaiʻí.

ʻĪmisi
President Boyd K. Packer

Naʻe toe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Peeka e mole mahuʻinga taha ne tupu mei he Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní: “Ko e meʻa mahuʻinga taha naʻe mole ʻi he Hē mei he Moʻoní ko e mafai naʻe maʻu ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá—ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Kuo pau ke maʻu ʻe he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e kií pea nau foaki ia ki he niʻihi kehé, kae hoko ʻa e Siasí ni ko Hono Siasí” (“Ko e Toko Hongofulu Mā Uá,” 84).

  1. Hiki ki hoʻo tohinoa ako folofolá ‘a e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ko ‘ení:

    1. ʻE uesia fēfē ʻe he mole ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga kehe ʻo e Siasí?

    2. Ko e hā ne ʻikai ai ke ʻi ai ha founga ke fakaleleiʻi ʻa e Siasí taʻe kau ai e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, mo e ʻilo totonu ki he tokāteline ʻa Sīsū Kalaisí?

ʻĪmisi
President Boyd K. Packer

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Peeka fekauʻaki mo e taimi ko ʻeni ʻi he hisitōliá: “ʻI he ʻosi atu ʻa e ngaahi senitulí, ne fakaʻau ke mole māmālie atu ʻa e moʻoní. Naʻe liliu pe liʻaki ʻa e ngaahi ouaú. Naʻe motuhia e lainé pea naʻe mole mo e mafai ke foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha meʻaʻofa. Naʻe pulonga e māmaní he Kuonga Fakapoʻuli ʻo e Hē mei he Moʻoní” (“The Cloven Tongues of Fire,” Ensign, May 2000, 8).

  1. Tali e fehuʻi ko ʻení i hoʻo tohinoa ako folofolá: ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke maʻu e mahino ki he Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní mo hono ngaahi nunuʻá?

ʻI hoʻo ako e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá mo e Siosefa Sāmita—Hisitōliá lolotonga e kalasi semineli ko ʻení, te ke ako ai naʻe fie maʻu ha toe fakafoki mai ʻo e moʻoní mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke ikunaʻi ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní. Ko e Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ko hono toe fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo ʻEne ongoongoleleí ʻi he kakaí ʻi he māmaní. Naʻe mole ʻa e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí mei he māmaní ʻi he hē mei he moʻoni ko ia naʻe hoko ʻi he hili ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa e kau ʻAposetolo ʻa Kalaisí . Naʻe tupu mei he hē mei he moʻoni ko iá ʻa e fie maʻu ke fai hano toe fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí” (Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí,” scriptures.lds.org).

ʻI hoʻo akó te ke fakatokangaʻi e founga naʻe fakafoki mai ai e ngaahi konga mahuʻinga takitaha ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ki he māmaní ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Kuo toe fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻa Hono Siasí ʻo fakataumuʻa ke foaki ʻa e fakamoʻuí ki he māmaní.

  1. Fakamatalaʻi (hangatonu)ange ki ha mēmipa ʻo e fāmilí pe kaungāmeʻa ʻa e ngaahi konga mahuʻinga ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí mo e founga ne nau mole ai mei he Siasí ʻi he kuonga muʻá. Fakamatalaʻi ange e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke maʻu ha mahino ki he Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá, ʻa e anga hoʻomou fepōtalanoaʻakí pea mo e tali ʻa e fāmilí pe kaungāmeʻá.

  2. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e lēsoni “Ko e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní” peá u fakakakato ia ʻi he (ʻaho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, ngaahi fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki