Seminelí
ʻIuniti 14: ʻAho 4, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:20–43


‘Iuniti 14: ‘Aho 4

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:20–43

Talateú

Naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakahā naʻe lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64 ʻi he ʻaho 11 ʻo Sepitema 1831. ʻI ha uike ʻe ua nai kimuʻa peá ne maʻu ʻa e fakahā ko ʻení, ne toki foki mai ʻa e Palōfitá ki ʻOhaiō hili hono tokangaʻi ʻo e fakatapui e kelekele mo e tuʻuʻanga ʻo e temipale ʻo Saioné ʻi Tauʻatāina, Mīsulí. ʻOku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:20–43 ʻa e ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo e ngaahi feilaulau naʻá Ne fie maʻu mei he Kaingalotú pea fekauʻaki mo hono fokotuʻu ʻo Saioné ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:20–25

ʻOku akoʻi ʻe he ʻEikí ʻokú Ne fie maʻu hotau lotó

Tohi ʻi he ngaahi laine ko ʻení, ʻo kau ki ha taimi naʻá ke ongoʻi naʻá ke feilaulau ai ke muimui ʻi he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí (hangē ko e fakaʻehiʻehi mei he kau ʻi ha sipoti pe ha ʻekitivitī tatau mo iá kae lava ke tau tauhi e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni):

Fakakaukau ki he founga kuo tāpuekina ai koe ʻi hono fai e feilaulau ko ʻení. Te ke lava ʻo ako lahi ange kau ki he ngaahi feilaulau ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí meiate kitautolú ʻi hoʻo ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:20–43 pea lau ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí kia ʻAisake Moalií, Feletiliki G. Uiliamisi, mo e kaingalotu kimuʻa ʻo e Siasí.

ʻĪmisi
Faama ʻa ʻAisake Moalií, Ketilani, ʻOhaiō

Faama ʻa ʻAisake Moalií, Ketilani, ʻOhaiō

Naʻe maʻu ʻe ʻAisake Moalī ha faama lahi ʻi Ketilani, ʻOhaiō. Naʻá ne fakaafeʻi ha kaingalotu tokolahi ʻo e Siasí, kau ai ʻa Siosefa Sāmita mo hono fāmilí, ke nau nofo ʻi he fāmá.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:20, ʻo kumi e meʻa naʻe fakahinohino ʻe he ʻEikí kia ʻAisake Moalī ke fai ʻaki ʻene fāmá. Hiki ʻi he feituʻu totonu ʻi he saati ko ʻení, e meʻa naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia ʻAisake Moalī ke faí.

ʻAisake Moalī (T&F 64:20)

Feletiliki G. Uiliamisi (T&F 64:21)

Ko e hā naʻe folofola e ʻEikí ʻoku totonu ke ne faí?

Ko e hā e founga naʻá ne tali ʻaki e fakahinohino ʻa e ʻEikí? (Vakai ki he fakamatala ʻi laló.)

Ko e hā e ola ʻo e talangofua ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí? (Vakai ki he fakamatala ʻi laló.)

Ko ha feilaulau lahi ʻeni kia ʻAisake Moalī. Ko e konga lahi ʻo e paʻanga mei hono fakatau ʻo e fāmá ne pau ke fakaʻaongaʻi ia ke fakatau ʻaki e kelekele maʻá e kau mēmipa kehe ʻo e Siasí ʻi Tauʻatāina, Mīsulí.

Ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:20, ʻo kumi e tāpuaki naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ke foaki kia ʻAisake Moalī kapau ne fakatau atu ʻe ʻAisake ʻene fāmá. ʻOku tau ako mei he veesi ko ʻení kapau te tau muimui ki he finangalo ʻo e ʻEikí kiate kitautolú, he ʻikai ʻahiʻahiʻi kitautolu ʻo lahi ange ʻi he meʻa te tau malavá.

Naʻe muimui ʻa ʻAisake Moalī ki he fekau ʻa e ʻEikí ke fakatau atu ʻene fāmá pea naʻe tāpuekina ia ke lava ʻo matuʻuaki e ʻahiʻahí. Ko e taha ia ʻo e fuofua Kaingalotu ke nofoʻi ʻa Tauʻatāina Mīsulí, naʻá ne feinga ai ke fokotuʻu ʻa Saioné. Naʻá ne tauhi faivelenga ki he ʻEikí ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí. Tohi ʻi he sātí ʻa e meʻa naʻe fai ʻe ʻAisaké mo e ola ʻo ʻene ngāué.

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá, ha fekau ʻe ua pe tolu kuo foaki mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu kotoa (hangē ko e fekau ke lotu maʻu ai peé). Fakamatalaʻi leva e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻe he talangofua ki he ngaahi fekau ko ʻení ke ke fakaʻehiʻehi ai mei he ʻahiʻahí.

Naʻe maʻu foki ʻe ha tangata ʻe taha, ko Feletiliki G. Uiliamisi, ha faama ʻi Ketilani. Naʻe ʻi heʻene fāmá ha ongo fale ʻe ua, ha fale tukuʻanga uite lahi, mo ha kelekele ʻeka lahi. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:21, ʻo kumi e fekau naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí kia Feletiliki G. Uiliamisí.

Tohi ʻi ʻolunga he sātí e meʻa naʻe fekau ʻe he ʻEikí kia Feletiliki G. Uiliamisi ke fai ʻaki ʻene fāmá.

Neongo naʻe ʻikai kole kia Feletiliki G. Uiliamisi ke fakatau atu ʻene fāmá hangē ko ʻAisake Moalií, ka naʻá ne kei fakahaaʻi ha loto fiemālie ke feilaulau. Naʻá ne fakahā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻene fāmá ke nofo ai ʻa e kaingalotu faingataʻaʻia ʻo e Siasí, kau ai e ongomātuʻa ʻa e Palōfitá. ʻIkai ngata aí, naʻe fakangofua ʻe Misa Uiliamisi ke fakaʻaongaʻi e ngoue mo e fanga monumanu ne tauhi ʻi heʻene fāmá ke fafanga mo tokoniʻi e Kaingalotú. Naʻá ne foaki kimui ange ai, ʻene fāmá kotoa ki he Siasí taʻe maʻu ha faʻahinga totongi. Naʻe tauhi ʻe he ʻEikí “ha potu haofakiʻanga ʻi he fonua ko Ketilaní, ʻi ha taʻu ʻe nima” (T&F 64:21) ʻo fakafou ʻi he ngaahi feilaulau ʻa Feletiliki G. Uiliamisí mo e Kaingalotu faivelenga kehe ʻi ʻOhaioó. Lolotonga e ngaahi taʻu ko ʻení, ne langa ai ʻe he Kaingalotú ʻa e Temipale Ketilaní. Naʻa nau fakatapui e temipalé ʻi he 1836, hili ha taʻu ʻe nima mei hono foaki mai e fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64 .

Fakakakato ʻi he sātí, e ʻotu kia Feletiliki G. Uiliamisí ʻaki haʻo hiki ʻi he feituʻu totonú e meʻa naʻá ne faí mo e ola ʻo e ngāue ko ʻení.

ʻOku tau ako mei he ngaahi sīpinga ʻa ʻAisake Moalī mo Feletiliki G. Uiliamisí, ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku tāpuekina kitautolu ʻi heʻetau talangofua ki he ʻEikí mo fai ʻa e ngaahi feilaulau ko ia ʻokú Ne kolea meiate kitautolú. Mahalo te ke fie tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi hoʻo folofolá.

ʻOku fakatātaaʻi ʻe he ngaahi feilaulau ne fakahoko ʻe ʻAisake Moalī mo Feletiliki G. Uiliamisí fekauʻaki mo ʻena fāmá ʻa e feilaulau ʻe taha ne fie maʻu ʻe he ʻEikí meate kinauá pea ʻokú Ne fie maʻu foki meiate kitautolu he ʻahó ni. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:22, ʻo kumi e ngaahi feilaulau ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí meiate kitautolú.

Te ke fie fakaʻilongaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he veesi 22: ʻOku fie maʻu ʻe he ʻEikí hotau lotó.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā e fie maʻu ʻe he ʻEikí hotau lotó?

    2. Ko e hā e founga te ke lava ʻo fakahaaʻi ki he ʻEikí ʻokú ke loto fiemālie ke foaki ho lotó kiate Iá?

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:23–25, pea ʻiloʻi ha fekau ʻe lava ke tau tauhi ke fakahaaʻi kuo tau foaki hotau lotó ki he ʻEikí.

Lolotonga e taimi ko ʻení ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí, naʻe ʻuhinga e foʻi lea ko e “vahehongofulú” ki he ngaahi foaki tauʻatāina kotoa pē pe ngaahi foaki ʻofa ki he Siasí. ʻI he 1838, naʻe fakaʻuhingaʻi ʻa e vahehongofulú ko e vahe hongofulu ʻe taha ʻo e tupu ʻa ha taha (vakai, ʻuluʻitohi ʻo e T&F 119 ). Talu mei he taimi ko iá, ne fie maʻu ʻa e kaingalotu kotoa pē ke totongi e peseti ʻe 10 ʻo ʻenau tupu fakataʻú.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. ʻE lava fēfē ʻe he totongi vahehongofulú ʻo fakahaaʻi kuo foaki hotau lotó ki he ʻEikí?

    2. Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo hono totongi ha vahehongofulu kakato mo totonú?

Toe vakaiʻi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:23, ʻo kumi e talaʻofa ko ia naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻoku totongi vahehongofulú.

Neongo ʻoku ʻuhinga ʻa e tāpuaki naʻe ʻomi ʻi he veesi 23 ki he kahaʻú, ka ʻoku toe tāpuakiʻi foki kitautolu ʻe he ʻEikí he taimí ni ʻi heʻetau totongi vahehongofulú. Fakakaukau ki ha ngaahi aʻusia kuó ke maʻu ʻi hono tāpuekina ho fāmilí koeʻuhí ko hono totongi e vahehongofulú.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:26–43

ʻOku ʻomi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi fakahinohino ki hono fokotuʻu ʻo Saioné

Fakakaukau ki ha taimi ne talaatu ai ke ke fakakakato ha ngāue naʻe faingataʻa pe naʻá ke ongoʻi lōmekina ai.

ʻI ʻAokosi 1831, ne ʻoange ʻe he ʻEikí ki he Kaingalotú ʻa e ngāue lahi ʻo hono tānaki e paʻanga ke fakatau ʻaki e kelekele kotoa ne fie maʻu ke langa ai e kolo ko Saioné ʻi he Vahefonua Siakisoni, Mīsulí. Ne ʻiloʻi ʻe he Kaingalotú ko ʻenau fakatau pē ʻa e kelekelé, kuo pau ke nau ngāue mālohi ke langa ai ʻa e koló mo e temipalé.

ʻĪmisi
Falekoloa ʻo Niueli K. Uitenií ʻi Ketilani, ʻOhaiō

ʻOku maʻu ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:26–29 ʻa e fekau ʻa e ʻEikí ki Heʻene ongo tamaioʻeiki ko Niueli K. Uitenī mo Sitenei Kilipatí, ke fakaʻaongaʻi ʻena falekoloa ʻi Ketilani, ʻOhaioó, ke feau e ngaahi fie maʻu ʻa e Kaingalotú. Ko ha sīpinga ʻeni ʻe taha ʻo ha founga naʻe kole ai ki ha niʻihi ʻo e Kaingalotú ke feilaulau mo tokoni ki hono langa ʻo Saioné.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:30–33, ʻo kumi e ngaahi kupuʻi lea naʻá ne ala fakalotolahiʻi e Kaingalotu ko ia ne feinga ke fakahoko e ngāue lahi ʻo hono langa ʻo Saioné.

Fakatefito ʻi he meʻa ne ke ako mei hono lau ʻo e ngaahi veesi ko ʻení, fakakakato e tefitoʻi moʻoni ko ʻení:

Kapau te tau , te tau lava leva ʻo fakahoko ha ngaahi meʻa lahi.

Hili hono poupouʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Kaingalotú ke nau faivelenga ʻi he fai leleí, naʻá Ne toe folofola fekauʻaki mo e talangofuá. Kuó ke talangofua nai ki ha mātuʻa, taki faka-Siasi, faiako, pe fakamaau, ka ne ke fai ia ʻi ha tōʻonga fakakaukau kovi? Fakatokangaʻi ange ʻa e ngaahi lea ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:34 ʻoku nau fakamatalaʻi ʻa e ʻulungaanga ʻoku totonu ke tau maʻu ʻi heʻetau talangofua ki he ʻEikí.

Mahalo te ke fie hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ení ʻi hoʻo folofolá ʻi he tafaʻaki ʻo e veesi 34: ʻOku totonu ke tau talangofua ki he ʻEikí ʻaki hotau lotó mo ha ʻatamai loto fiemālie.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke talangofua ki he ʻEikí ʻaki ʻa e “loto mo e ʻatamai fie faí”?

    2. Fakakaukau ki ha taimi naʻá ke talangofua ai ki he ʻEikí ʻaki ho lotó mo e ʻatamai fie faí. Naʻe kehe fēfē ʻeni mei he ngaahi taimi ne ʻikai ke ke talangofua loto fiemālie aí?

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:41–43, ʻo kumi ha fakamatala fekauʻaki mo hono fokotuʻu ʻo Saione ʻi hotau kuongá ni. ʻOku mahuʻinga ke manatuʻi he ʻikai maʻu ʻa Saione ʻi he kuonga fakaʻosí ʻi ha feituʻu fakasiokālafi pē ʻe taha, ʻo hangē ko Tauʻatāina, Mīsulí. ʻE fokotuʻu ʻa Saione ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻa ia ʻoku talangofua ai ʻa e kakaí ki he ʻEikí ʻaki honau lotó mo e ʻatamai fie faí.

  1. Tohiʻi hifo ʻi hoʻo tohinoa ako folofola, ha taumuʻa ʻo ha meʻa ʻe taha te ke fai ke talangofua fakamātoato mo loto fiemālie ange ai ki he ʻEikí. ʻI hoʻo ngāueʻi ʻa e taumuʻa ko ʻení fakatokangaʻi ange ʻa e liliu ʻoku hoko ʻi hoʻo moʻuí ʻi he faʻahinga talangofua ko ʻení.

  2. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:20–43 peá u fakakakato ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he (ʻaho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, ngaahi fakakaukau, pe ngaahi mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe ki heʻeku faiakó:

Paaki