Seminelí
ʻIuniti 11: ʻAho 4, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 47-48


ʻIuniti 11: ʻAho 4

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 47-48

Talateú

ʻI Māʻasi 1831, naʻe maʻu ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 47 mo e 48. ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 47, naʻe fili ai ʻe he ʻEikí ʻa Sione Uitemā ke ne fetongi ʻa e ʻŌliva Kautele ko e fai hisitōlia mo e tauhi lekooti ʻa e Siasí. ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 48, naʻe fakahinohinoʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e Kāingalotu ʻi ʻOhaioó ke tokoniʻi ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku omi mei Niu ʻIoké. Naʻe fakahinohino foki ʻe he ʻEikí ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau teuteu ke fakatau ha kelekele ki hono langa ʻo e kolo ko Saioné ʻi Mīsuli.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 47

ʻOku fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻa Sione Uitemā ke tauhi ha hisitōlia ʻo e Siasí

Fakakaukau ki ha meʻa naʻe hoko he kuo hilí ne mahuʻinga fakalaumālie peá ke ongoʻi ʻoku taau ke manatuʻi (hangē ko ʻení: ko hono fakatapui ha temipale, fakataha ʻa e Siasí, pe ha ʻekitivitī fakafāmili hangē ko ha mali pe meʻa-fakaʻeiki).

Kapau ʻe lava, talaange ki ha mēmipa ʻo e fāmilí kau ki he meʻa ko ʻení pea vahevahe hoʻo ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení. (Kapau ʻoku ʻikai faingamālie ha mēmipa ʻo e fāmilí, fakalaulauloto pē ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení.)

  • Ko e hā naʻá ke saiʻia taha ai ʻi he meʻa ko ʻení?

  • Ko e hā hano mahuʻinga ʻo hono manatuʻi ʻo e meʻá ni?

  • Ko e hā ha founga ʻe faitāpuekina ai ʻe he ʻilo ki he meʻá ni ho hakó ʻi ha taʻu ʻe 100 mei heni?

Lau ʻa e konga talateu ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 47 mo e veesi 1–3 ʻo e konga ko ʻení ke ʻiloʻi e meʻa naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa Sione Uitemā ke ne faí. ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke hiki ʻe ha taha e hisitōlia ʻo e Siasí?

ʻĪmisi
Revelation Book I

Naʻe hiki ʻe Sione Uitemā ha tatau ʻo e ngaahi fakahā kuo maʻu ʻe Siosefa Sāmitá ki ha tohi ʻoku ui ʻi he taimí ni ko e Revelation Book 1. ʻOku ʻi he tohi ko ʻení ʻa e ngaahi fuofua tohi ʻo e ngaahi fakahaá.

Fakakaukau ki ha meʻa mei he hisitōlia ʻo e Siasí ʻokú ne ueʻi fakalaumālie koe. Naʻá ke ʻilo fēfē ki he meʻa ko ia ne hokó?

ʻOku tau ʻilo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ne hoko ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí koeʻuhí ne faʻu mo tauhi ʻe ha taha ʻa e ngaahi lekooti ʻo kinautolú ke fakatolonga ia maʻa hotau kuongá mo e toʻu tangata ʻo e kahaʻú. Manatuʻi ʻi ha fakahā ki muʻa naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “ʻE tauhi ha lekooti ʻiate kimoutolu” (T&F 21:1). ʻOku ʻi ai ha fai-hisitōlia mo ha tauhi lekooti he ʻahó ni ʻi he Siasí ʻa ia ʻoku fili ʻe he kau Palesitenisī ʻUluakí. Neongo ia, ʻoku ʻikai ʻilo mo tauhi ʻe he faihisitōiá ʻa meʻa kotoa ʻoku hoko ʻi he Siasí, ko ia ai, ʻoku fakahinohinoʻi ia ke tānaki e ngaahi hisitōliá mei he niʻihi kehé. ʻI hono fakalūkufuá, ko e ngaahi aʻusia ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ko ha konga ia ʻo e hisitōlia ʻo e Siasí pea ʻe lava ke ne takiekina e ngaahi toʻu tangata ʻi he kahaʻú.

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Mālini K. Seniseni ʻo e Kau Fitungofulú, ʻa ia naʻe hoko ko e fai hisitōlia mo e tauhi lekooti ʻa e Siasí mei he 2005–12, ʻo pehē, “ʻOku lahi ha ngaahi talanoa maʻongoʻonga ʻo e Siasí ʻoku tauhi ia ʻi ha ngaahi hisitōlia fakafoʻituitui pe fakafāmili, pea ʻoku hoko ʻeni ko ha konga ʻo hotau ngaahi tukufakaholo fakafoʻituituí mo fakafāmilí” (“Kuo Pau ke Tauhi ha Lekooti ʻIate Kimoutolu,” Ensign pe Liahona, Tīsema 2007, 31).

  1. Tali e fehuʻi ko ení i hoʻo tohinoa ako folofolá: Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai hoʻo hisitōlia fakatāutahá?

  2. Fakakaukau ki ha ngaahi meʻa fakalaumālie mahuʻinga ʻi hoʻo moʻuí ʻokú ke ongoʻi ʻoku mahuʻinga ke manatuʻí. Fakakaukau angé ki hano lau ʻe hoʻo fānaú mo e makapuná hoʻo fakamatala fakatāutahá ʻo e taha ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení. ʻI he tohinoa ako folofolá, fakamatalaʻi pe ko e hā e meʻa naʻe hokó pea tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

    1. Ko e konga fē ʻo e meʻa naʻe hokó te ke tohí?

    2. Ko e hā ʻokú ke fie maʻu ho hakó ke nau ongoʻi mo ʻilo fekauʻaki mo e meʻa naʻe hokó?

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 47:4 ke ako ʻa e meʻa naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ʻe foaki kia Sione Uitemā ʻi heʻene feinga ke “tauhi e lekooti mo e hisitōlia ʻo e siasí maʻu ai pē” (T&F 47:3).

Makatuʻunga ʻi he meʻa naʻá ke lau ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 47:4, fakakakato ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau , ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālié .

ʻE lava ke fakamanatu mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha ngaahi meʻá kiate kitautolu (vakai, Sione 14:26) pea tokoniʻi kitautolu ʻi hono tohi ʻo kau ki he ngaahi meʻa mo e ngaahi tūkungá ʻi ha ngaahi founga te ne tāpuakiʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí mo e niʻihi kehé ʻi he toʻu tangata ʻo e kahaʻú. Lotua pea moʻui taau ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ʻi hoʻo feinga ke tauhi ha hisitōlia fakatāutahá.

Fakalaulauloto ki ha ngaahi founga kehe ʻe lava ke toe lelei ange ai hoʻo feinga ke tauhi ha tohinoa fakatāutahá pe hiki ha hisitōlia fakatāutaha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku hoko, ngaahi ouau, mo e kakai ʻi hoʻo moʻuí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 48

ʻOku ʻa e Kāingalotu ʻi ʻOhaioó ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku omi mei Niu ʻIoké pea teteu ki honau tofiʻa ʻi Saioné

Fakakaukau atu ne uesia e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi ha feituʻu mamaʻo ʻe ha fakatamaki fakaenatula pea fie maʻu ke nau fetukutuku mei honau ʻapí. Kuo kole atui ʻa e kau taki ʻo e Siasí kiate koe mo ho fāmilí ke talitali ki homou ʻapí e niʻihi kuo ʻikai hanau ʻapí ʻi ha ngaahi māhina. Ko e hā ha ngaahi fehuʻi mo ha ngaahi meʻa te ke hohaʻa ki ai mo ho fāmilí? ʻOkú ke pehē ko e hā ha ngaahi meʻa ʻe hohaʻa ki ai ʻa kinautolu ʻe hiki mai ki ho ʻapí?

Vakai ki he mape hono 3 ʻo e hisitōlia ʻa e Siasí ʻi hoʻo folofolá: “Ko e Feituʻu Niu ʻIoke, Penisilivēnia, mo ʻOhaiō ʻo e ʻIunaiteti Siteití.” Kumi ʻa Palemaila, Niu ʻIoke, mo Ketilani, ʻOhaiō. Ko e hā ha fakafuofua ki he ngaahi maile pe kilomita ʻokú ne fakamavahevaheʻi e ongo koló ni?

ʻI Fēpueli ʻo e 1831, naʻe hiki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mei Palemaila ʻi Niu ʻIoke, ki Ketilani, ʻOhaiō. Ne muimui atu ha tokolahi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he ngaahi māhina hokó. Ne liʻaki ʻe he kāingalotu ko ʻení ha ngaahi koloa lahi fakamāmani mo ha maʻuʻanga tokoni ke muimui ki he fekau ʻa e ʻOtuá ke ō ki ʻOhaiō, pea naʻa nau fie maʻu tokoni. ʻOkú ke pehē ko e hā ʻe fie maʻu ʻe he ʻEikí meiate koe kapau naʻá ke nofo ʻi ʻOhaiō pea vakai ki he omi ʻa e Kāingalotu ko ʻení ki hoʻo ʻēliá ʻo ʻikai hanau ʻapi pea siʻisiʻi mo ha meʻa ke nau moʻui ai?

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 48:1–3 ke ʻiloʻi pe ko e hā ne fekau ʻe he ʻEikí e kāingalotu ʻo e Siasí ke fai maʻá e kāingalotu ʻo e Siasí ne hiki mai ki honau feituʻú. Ko e tefitoʻi moʻoni ʻe taha ʻoku tau ako mei he ngaahi veesi ko ʻení ko e ʻoku fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke vahevahe e meʻa ʻoku nau maʻú mo kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. Mahalo te ke fie hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻo ofi ki he veesi 2.

Fakatokangaʻi ange ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 48:3 ne ʻamanaki mai e ʻEikí ke fakatau ʻe kinautolu ne ʻi ai haʻanau maʻuʻanga tokoní ne hiki ki ʻOhaioó ha kelekele. Ko e meʻa tatau pē, ʻoku ʻamanaki mai ʻa e ʻEikí ke tau fakaʻaongaʻi ʻetau ngaahi maʻuʻanga tokoní ʻi heʻetau maʻu iá pea ʻoua naʻa fakafalala ki he niʻihi kehé ke nau tokonaki maʻatautolu.

  1. Tali e fehuʻi ko ení i hoʻo tohinoa ako folofolá: Ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ʻo vahevahe e meʻa ʻoku tau maʻú mo e niʻihi kehé ʻi he Siasí he ʻahó ni?

Fakakaukau ki he founga naʻe fakahoko ai ʻe ha talavou ʻa e fekau ke foaki kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá ʻi hoʻo lau e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

ʻĪmisi
President James E. Faust

“ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí ne pehē ʻe ha palesiteni ʻo ha kōlomu ʻo ha kau taulaʻeiki ke tānaki ha meʻakai maʻá e faingataʻaʻiá ko ha ngāue tokoni. Ne fiefia ʻa Simi, ko ha taha ʻo e kau taulaʻeikí ke kau ki ai pea fakapapauʻi ke tānaki ha meʻakai lahi ange ʻi ha toe taha pē. Naʻe hoko e taimi ke fakataha ai e kau taulaʻeikí ki he falelotú. Naʻa nau ʻalu atu ʻi he taimi tatau pē pea foki mai ʻi ha taimi pau ʻi he efiafi ko iá. Ne fakaʻohovale ki he taha kotoa, ne ʻikai ha meʻa ʻi he saliote ʻa Simí. Hangē ne ngali [fakalongolongo], pea naʻe fakamataliliʻi ia ʻe he niʻihi ʻo e tamaiki tangatá. ʻI heʻene vakai ki he meʻá ni mo ʻiloʻi naʻe saiʻia ʻa Simi he kaá, ne pehē ange e ʻetivaisá, ʻHū mai ki tuʻá ni Simi. ʻOkú ou fie maʻu koe ke ke sio ki heʻeku kaá. ʻOku ʻi ai e meʻa ʻoku hoko ki ai.’

“I heʻena aʻu ki tuʻá, ne ʻeke ange ʻe he ʻetivaisá kia Simi pe ʻoku lotomamahi. Naʻe pehē ʻe Simi, ‘ʻIkai, ʻoku ʻikai. Ka ʻi he taimi ne u ʻalu ai ʻo tānaki e meʻakaí, ne lahi e meʻakai ne u maʻú. Naʻe fonu ʻeku salioté. ʻI heʻeku foki mai ki he falelotú, ne u tuʻu i ha ʻapi ʻo ha uitou ʻoku ʻikai kau ki he Siasí pea ʻoku nofo ʻi he ʻēlia hotau uōtí. Naʻá ku tukituki ʻi he matapaá peá u fakamatalaʻi e meʻa ʻoku tau faí, peá ne fakaafeʻi atu au ki loto. Naʻe kamata ke ne fakasio ha meʻa ke foaki mai. Naʻá ne fakaava ʻa e ʻaisí, peá u fakatokangaʻi naʻe ʻikai ha meʻa ʻi aí. Naʻe ʻikai ha meʻa ʻi he ʻū kōpaté. Ne faifai peá ne maʻu ha kiʻi kapa piisi.

“Ne faingataʻa ke u tui ki ai. Ne ʻi ai e fānau iiki ne nau lele takai holo ne fie maʻu ke fafanga, pea naʻá ne ʻomi kiate au e kapa piisi ko ʻení. Naʻá ku toʻo ia pea faʻo ki heʻeku salioté pea lue atu he halá. Ne u aʻu ki he vaeuaʻangamālie ʻo e poloká peá u ongoʻi māfana pea ʻiloʻi oku fie maʻu ke u foki ki he fale ko iá. Naʻá ku ʻoange ki ai e meʻakaí kotoa.’

“Naʻe pehē ʻe he ʻetivaisá, ʻʻE Simi, ʻoua naʻa ngalo ʻiate koe ʻa e meʻa naʻá ke ongoʻi he pōní, he ko e ʻuhinga ia ʻo e meʻa ʻoku tau faí’” (“Spiritual Nutrients,” Ensign pe Liahona, Nov. 2006, 54).

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. ʻOkú ke pehē ko e hā ne hoko kia Simi ʻi he taimi naʻá ne ongoʻi ai ʻoku totonu ke fokí?

    2. ʻI he taimi ne pehē ai ʻe he ʻetivaisá ko e ongo naʻe maʻu ʻe Simí “ko e ʻuhinga ia ʻo e meʻa ʻoku tau faí,” ʻokú ke pehē ko e hā ʻene ʻuhingá?

  2. Feinga ke ʻiloʻi ha founga ʻe taha te ke ala tokoni ke feau ha fie maʻu ha taha kehe, mahalo ʻi haʻo vahevahe e meʻa ʻokú ke maʻú. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo tokoni ki ha mēmipa ʻo e fāmilí, ha kaungāmeʻa, ha taha ʻi hoʻo ngaahi kalasi ʻi he Siasí pe kōlomú, pe ko ha taha ʻi homou feituʻú pe akó. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻa e meʻa te ke fai ke tokoniʻi e tokotaha kuó ke fakakaukau ki aí, pea fakahoko e meʻa kuó ke fokotuʻutuʻú.

ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 48:4–6 naʻe fakamatala ʻa e ʻEikí ʻo pehē naʻá Ne finangalo ke teuteu e Kāingalotú ke fakatau mai ha fonua ʻi he taimi te Ne fakahā mai ai ʻa e tuʻuʻanga ʻo e kolo ko Saioné, pe ko Selusalema Foʻoú. Ne kole ange ʻe he ʻEiki ke nau fakahaofi kotoa e paʻanga te nau lavá ko e teuteu ke kamata e fakavaʻe ki he kolo ko ʻení.

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 47-48 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki