Seminelí
ʻIuniti 16: ʻAho 3, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:1–49


‘Iuniti 16: ‘Aho 3

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:1–49

Talateú

ʻI he ʻaho 16 ʻo Fēpueli 1832, naʻe ngāue ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo Sitenei Likitoni ki hono fakaleleiʻi e Tohi Tapú ne ueʻi fakalaumālie. Lolotonga ʻena fakalaulauloto ki he ʻuhinga ʻo e Sione 5:29, ne fakahā kiate kinaua ha meʻa-hā-mai. Naʻe fakapapauʻi mai ʻe he meʻa-hā-mai ko ʻení, ʻa ia ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76, ʻa hono moʻoni mo e faka-ʻOtua ʻo Sīsū Kalaisí, akoʻi kau ki he tō ʻa Sētané mo e ngaahi foha ʻo e malaʻiá, pea fakamatalaʻi ʻa e ngaahi puleʻanga ʻe tolu ʻo e nāunaú pea mo kinautolu te nau maʻu ʻa e puleʻanga takitaha.

ʻE ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76 ʻi ha lēsoni ʻe tolu. Te ke ako ʻi he ʻuluaki lēsoni ko ʻení fekauʻaki mo e finangalo lelei ʻa e ʻEikí ke tāpuakiʻi kitautolú pea mo e ngaahi ngāue ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo Sitenei Likitoni ʻa ia ne iku ki heʻena maʻu e meʻa-hā-mai ʻi he lēsoni ko ʻení. Te ke toe ako foki kau ki he tō ʻa Sētané mo e ikuʻanga ʻo kinautolu ʻoku muimui ʻiate iá.

ʻĪmisi
tā fakatātā ʻo e meʻa-hā-mai ne lekooti ʻi he T&F 76

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:1-10

ʻOku talaʻofa ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi tāpuaki kiate kinautolu ʻoku nau tauhi faivelenga kiate Iá

Kapau te ke lava ʻo fili ha taha te ne fakaʻapaʻapaʻi koe, ko hai [te ke filí] pea ko e hā hono ʻuhingá?

ʻOku akoʻi ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:1–5 ko e ʻEikí ʻoku poto, mālohi, taʻengata, ʻaloʻofa, mo manavaʻofa. ʻOku akoʻi foki ʻe heveesi 5 te Ne fakaʻapaʻapaʻi kitautolu kapau ʻoku tau taau. Lau ʻa e veesi 5, pea ʻiloʻi e meʻa kuo pau ke tau fai ke fakaʻapaʻapaʻi ai kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi.

ʻI he fakamatala ko ʻení, ʻoku ʻuhinga ʻa e manavahē ki he ʻEikí ke ʻapasia, fakaʻapaʻapa, mo ʻofa kiate Ia. Fakatefito ʻi he ngaahi lea ʻa e ʻEikí ʻi he veesi 5, ʻoku tau ako ai kapau te tau fakaʻapaʻapaʻi mo tauhi ki he ʻEikí, te Ne fakalāngilangiʻi kitautolu.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:6–9, ʻo kumi e ngaahi founga ʻe fakalāngilangiʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu ʻoku fakaʻapaʻapa mo tauhi kiate Iá. ʻI hoʻo laukongá, ʻe ala tokoni ke ʻiloʻi ʻoku ʻuhinga e foʻi lea ko e ngaahi meʻa lilo ʻi he folofolá ki he ngaahi moʻoni fakalaumālie ko ia ʻe lava pē ke ako ʻo fakafou ʻi he fakahaá.

Fakatatau ki he meʻa naʻá ke lau ʻi he veesi 6–9, tānaki atu ki he tefitoʻi moʻoni kimuʻá: Kapau te tau fakaʻapaʻapa mo tauhi ki he ʻEikí, te Ne fakalāngilangiʻi kitautolu ʻaki .

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:10, pea ʻiloʻi ha tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo e founga ʻe fakahā ai ʻe he ʻEikí e moʻoní kiate kitautolú.

  1. Fakalaulauloto ki he tefitoʻi moʻoni ʻoku fakamāmaʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he Laumālié. Ke tokoni atu ke ke manatuʻi e ngaahi taimi kuo fakamāmaʻi ai koe ʻe he ʻEikí ʻi he Laumālié, fakakakato ʻeni ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá: Naʻá ku toki ongoʻi ne fakamāmaʻi au ʻe he Laumālié ʻi heʻeku …

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:11–19

ʻOku fakamatalaʻi ʻe Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ʻa e ngaahi tūkunga ne iku ki heʻena mata meʻa-hā-maí

ʻĪmisi
faama ʻa Sione Sionisoní

Naʻe maʻu ʻa e meʻa-hā-mai ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76 ʻi he faama ʻa Sione Sionisoní, ʻi Hailame, ʻOhaiō.

Ko e meʻa-hā-mai ko ia naʻe fakahā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo Sitenei Likitoní ko hano fakahoko ia ʻo e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:5–10. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:11–14, pea fakatokangaʻi ange e founga naʻe fakalāngilangiʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoní ʻaki hono fakahā ʻa e moʻoní kiate kinauá.

Kuó ke tuku nai ha taimi ke lau e folofolá pea ʻikai mahino kiate koe e meʻa ʻokú ke laú? Ko e hā kuó ke fai ke toe mahino lelei ange ai e folofolá?

ʻE lava ke akoʻi kitautolu ʻe he meʻa ko ia ne fakahoko ʻe Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni kimuʻa pea fakahā ange kiate kinaua ʻa e meʻa-hā-mai ko ʻení ʻa e founga ʻe lava ke mahino lelei ange ai kiate kitautolu ʻa e folofolá pea fakaafeʻi ʻa e Laumālié ke fakahā mai ʻa e moʻoní kiate kitautolu. Lau ʻa e talateu ki he vahé ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76, pea lau leva ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:15–19. ʻI hoʻo laú, kumi e meʻa naʻe fai ʻe Siosefa mo Sitenei ʻo malava ai ke na maʻu ʻa e mahino ki he folofolá ʻo fakafou ʻi he fakahaá.

Fakatokangaʻi ange naʻá na lolotonga ako mo fakalaulauloto ki he folofolá pea fakamāmaʻi ʻe he Laumālié ʻena mahinó. ʻOku ʻuhinga ʻa e fakalaulauloto ki he folofolá ke fakakaukau ki he meʻa naʻá ke laú. ʻOku fakahā mai ʻe he sīpinga ʻa Siosefa mo Siteneí kapau te tau ako ʻi he faʻa lotu mo fakalaulauloto ki he folofolá, ʻe lava ke fakalahi ʻe he ʻEikí ʻetau mahinó.

ʻĪmisi
ʻEletā D. Todd Christofferson

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he founga ke ako ʻi he faʻa lotu mo fakalaulauloto ki he folofolá: “ʻI heʻeku pehē ‘akó’, ʻoku ou ʻuhinga ki ha faʻahinga meʻa ʻoku toe lahi ange ia ʻi he laukongá ʻataʻatā pē. … ʻOku ou ʻilo ʻokú ke faʻa lau ha ngaahi veesi he taimi ʻe niʻihi, pea kiʻi mālōlō ʻo fakalaulauloto ki ai, pea toe lau fakalelei ange ʻa e ngaahi vēsí, pea ʻi hoʻo fakakaukau ko ia ki hono ʻuhingá, mo lotua ke mahino, pea mo fehuʻi ʻi ho ʻatamaí, mo tatali ki ha ueʻi fakalaumālie, pea mo hiki ʻa e ngaahi ongo mo e ngaahi ʻilo ʻoku hokó, koeʻuhi ke ke lava ʻo manatuʻi mo ako lahi ange ai. ʻI hoʻo ako ʻi he founga ko ʻení, mahalo he ʻikai ke lahi e ngaahi vahe ia pe ngaahi veesi te ke lau ʻi ha haafe houá, ka te ke fakaʻataʻatā ai ho lotó ke hū atu e folofola ʻa e ʻOtuá, pea ke Ne folofola atu kiate koe” (When Thou Art Converted,” Ensign pe Liahona, Mē 2004, 11).

  1. Fai haʻo tali ki he ngaahi meʻá ni ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā e ngaahi ola kuó ke aʻusia ʻi hono ako ʻi he faʻa lotu mo fakalaulauloto ki he folofolá?

    2. Tohi ha founga ʻe taha ne fakamatala ki ai ʻa ʻEletā Kulisitofasoni te ke fakaʻaongaʻi ʻi hoʻo ako fakatāutaha ʻo e folofolá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:20–24

ʻOku mamata ʻa Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi

ʻI he hoko atu ʻa e meʻa-hā-maí, naʻe mamata ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo Sitenei Likitoni kia Sīsū Kalaisi ʻi Hono ngeiá mo e nāunaú.

  1. Tā ha saati mo e ngaahi kaveinga ʻe tolu ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Ko e meʻa naʻá na mamata ki aí:

    Ko e meʻa naʻá na fanongo ki aí:

    Ko e meʻa naʻá na ʻiló:

    1. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:20–24, pea tohiʻi ʻa e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea mei he ngaahi veesi ko ʻení ʻoku feʻunga ʻi he kaveinga totonú.

    2. Fakatefito ʻi he meʻa naʻe mamata, fanongo, mo ako ʻe Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoní, lisi ha ngaahi moʻoni ʻe ua pe lahi ange kau kia Sīsū Kalaisi ʻoku akoʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení. Hiki leva hoʻo fakamoʻoni fekauʻaki mo ha taha ʻo e ngaahi moʻoni ko ʻení mo e founga naʻá ke ʻiloʻi pe ʻuhinga ʻokú ke tui ai ʻoku moʻoni iá.

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakataukei Folofola—T&F 76:22–24

Ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:22–24 ko ha veesi fakataukei folofola. Mahalo te ke fie fakaʻilongaʻi ia ʻi ha founga makehe ke tokoni ke ke maʻu ia ʻi he kahaʻú.

  1. Naʻe fakamoʻoni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo Sitenei Likitoni ko Sīsū Kalaisí ko ha Taha moʻui, mo nāunauʻia. Kumi e ongo sīpinga kehe ʻe ua ʻi he folofolá ʻo e ngaahi taimi ne mamata ai ha taha kehe ki he Fakamoʻui kuo toetuʻú. Fakaʻaongaʻi e futinoutí, Topical Guide, pe Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá ke tokoniʻi koe. Hiki e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ki he ngaahi sīpinga ʻokú ke maʻú ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:25–29

ʻOku mamata ʻa Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ʻi he meʻa-hā-maí ki he tō ʻa Sētané

Fakakakato ʻa e kiʻi sivi ko ʻení ʻaki hono fakaʻilongaʻi pe ʻoku tonu (T) pe hala (H) ʻa e lea takitaha.

  1. Naʻe ʻiloa ʻa Sētane ko Lusifā.

  2. Ko Sētané ko ha laumālie ia ne maʻu mafai ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.

  3. Naʻe ʻikai ʻuhinga ʻa Sētane ke talangataʻa ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.

  4. Ne ʻi ai ha fiefia ʻi he langí ʻi hono kapusi ʻa Sētane ki tuʻá.

  5. ʻOku feinga ʻa Sētane ke tau mo e Kaingalotu ʻo e ʻOtuá.

Hili hoʻo fakakakato e siví, toe vakaiʻi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:25–29, ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ai e mata meʻa-hā-mai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo Sitenei Likitoni ki he tō ʻa Sētané. Fai ha ngaahi liliu ki hoʻo talí ʻo makatuʻunga ʻi he meʻa naʻá ke laú, pea vakaiʻi leva hoʻo talí mo kinautolu ʻi he fakaʻosinga ʻo e lēsoni ko ʻení.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:30–49

ʻOku mamata ʻa Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ʻi he meʻa-hā-mai ki he ngaahi mamahi e ngaahi foha ʻo e malaʻiá

Lolotonga ha tau, ko e hā ha taha lavaki? Ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:30–49 ʻoku fekauʻaki ia mo ha niʻihi fakafoʻituitui ʻoku nau fili ke hoko ko e kau lavaki ki he Fakamoʻuí. ʻOku ʻiloa ʻa e niʻihi fakafoʻituitui ko ʻení ko e ngaahi foha ʻo e malaʻiá. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:30–35, ʻo kumi e ngaahi fili ʻoku nau tataki e niʻihi fakafoʻituituí ke nau hoko ko e ngaahi foha ʻo e malaʻiá.

ʻOku kehe ʻa e ngaahi foha ʻo e malaʻiá ia mei he kaingalotu ʻo e Siasí ʻa ia ne ʻi ai ʻenau ngaahi fakamoʻoni mālohi ki he moʻoní kae mavahe mei he siasí mo e muimui ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻOku fakahoko ʻe he ngaahi foha ʻo e malaʻiá ʻa e angahala ʻoku ʻikai toe lava ʻo fakamolemoleʻí ko hono fakaʻikaiʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻĪmisi
Siosefa Sāmita

Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e ngaahi meʻá ni fekauʻaki mo e angahala ʻoku ʻikai fakamolemoleʻí: “Ko e hā kuo pau ke fai ʻe ha tangata ke fakahoko ʻa e angahala ʻoku ʻikai fakamolemoleʻí? Kuo pau ke ne maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, fakaava ʻa e ngaahi langí kiate ia, peá ne ʻilo ʻa e ʻOtuá, peá ne toe faiangahala kiate ia. Hili e faiangahala ʻa ha tangata ki he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku ʻikai ha fakatomala maʻana. Kuo pau ke ne pehē ne ʻikai ulo e laʻaá lolotonga ʻene sio ki aí; ne kuo pau ke ne fakaʻikaiʻi ʻa Sīsū Kalaisi ʻi hono fakaava ʻo e ngaahi langí kiate iá, pea ke fakaʻikaiʻi ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí pea mahino lelei ki ai ʻa hono moʻoní” (ʻi he History of the Church, 6:314).

Ko hono fai e faiangahala ʻoku ʻikai lava ʻo fakamolemoleʻí, ʻoku fie maʻu ai ha ʻilo makehe ki he Fakamoʻuí naʻe maʻu ʻo fakafou ʻi ha aʻusia toputapu. Ne tokoniʻi kitautolu ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ke mahino e ʻuhinga ʻo e meʻá ni ki he tokolahi taha ʻo e kaingalotu ʻo e Siasí: “Ko e angahala ki he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku fie maʻu ki ai ha ʻilo he ʻikai lava ai ʻe he kakai angamahení ʻo fakahoko ha angahala pehē” (The Miracle of Forgiveness [1969], 123).

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:36–38, 44–49, ʻo kumi e tūkunga ʻo e ngaahi foha ʻo e malaʻiá.

He ʻikai huhuʻi e ngaahi foha ʻo e malaʻiá mei he mate fakalaumālié, pe ko e mate ʻanga uá, pea he ʻikai te nau maʻu ha puleʻanga ʻo e nāunau hili ʻenau toetuʻú. Kā, te nau mamahi ʻo taʻengata.

Lolotonga e mata meʻa-hā-mai ki he ngaahi foha ʻo e malaʻiá, naʻe ʻilo ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo Sitenei Likitoni ha tefitoʻi moʻoni ʻo e ʻamanaki leleí. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:39–43, ʻo kumi e ngaahi foʻi lea mo e kupuʻi lea ʻoku akoʻi ai e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻE lava ke fakahaofi e fānau kotoa pē ʻa e ʻOtuá ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí tuku kehe ʻa e ngaahi foha ʻo e malaʻiá, mei he angahalá mo e maté fakatouʻosi.

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakataukei Folofola—Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:40–41

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fukava 76:40–41. Koeʻuhí ko ha veesi fakataukei folofola ʻa e potufolofola ko ʻení, te ke fie fakaʻilongaʻi ia ʻi ha founga makehe ke tokoni ke ke maʻu ia ʻi he kahaʻú. ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea ongoongoleleí ki he ongoongo ʻoku lelei.

  1. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá, ha ʻuluʻi fakamatala nounou ʻoku fakamāʻopoʻopo ai e ongoongo lelei ʻoku akoʻi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:40–41. Hili iá pea tohiʻi ha ngaahi sētesi siʻi ʻo fakamatalaʻi e ʻuhinga ʻoku ongoongo lelei ai ʻeni kiate koé. Mahalo te ke fie hiki ʻa e potufolofolá pea fokotuʻu ia ʻi ha feituʻu ʻe lava ke ke ngāue ke maʻuloto ia lolotonga e ngaahi ʻaho siʻi ka hokó.

  2. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:1–49 peá u fakakakato ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he (ʻaho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, ngaahi fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki