Seminelí
ʻIuniti 3: ʻAho 3, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5


ʻIuniti 3: ʻAho 3

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5

Talateú

Neongo ne fakamoleki ʻe Māteni Hālisi e ʻuluaki peesi ʻe 116 ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1828, ka naʻá ne tauhi maʻu ha loto holi ke tokoni ʻi hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻI Māʻasi 1829, naʻe palani ʻa Māteni ke ne fononga mei hono ʻapi ʻi Niu ʻIoké ke ʻaʻahi kia Siosefa mo ʻEma Sāmita ʻi Hāmoni, Penisilivēnia. Ka neongo ia, naʻe lotomamahi e uaifi ʻo Mātení, ko Lusi Hālisi, fekauʻaki mo e taimi mo e paʻanga ne foaki ʻe hono husepānití ki hono pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne toe ʻita foki ʻia Siosefa Sāmita ʻi heʻene fakasītuʻaʻi ʻene ngaahi kole kimuʻá ke sio ki he ʻū lauʻi peleti koulá. Naʻá ne lāungaʻi fakalao ʻa Siosefa pea tānaki mai e kakai tokolahi ne nau loto fiemālie ke fakamoʻoniʻi kuó ne loi fekauʻaki mo e ngaahi lauʻi peletí. ʻIkai ngata pē ʻi he fakamanamana ʻo e hopoʻi ʻa Siosefá, ka naʻe fakatokanga e kakai ko ʻení kia Māteni Hālisi kapau he ʻikai ke ne kau fakataha mo kinautolu ʻi hono fakamoʻoniʻi ʻo e kākā mo e loi ʻa Siosefa Sāmitá, ʻe halaia foki ʻa Māteni pea ʻe ʻave fakataha ia mo Siosefa ʻi he fale fakapōpulá.

ʻI he taimi ko ʻení ne teʻeki ai mamata ʻa Māteni ia he ʻū lauʻi peleti koulá, neongo naʻá ne hoko ko ha tokotaha tohi maʻa Siosefa. Hili haʻane fononga ki he ʻapi ʻo Siosefá, naʻe fakahaʻi ʻe Māteni ʻa ʻene loto holi ke maʻu ha toe fakamoʻoni kehe ki hono moʻoni ʻo e ʻū lauʻi peleti koulá. Hili e fakafanongo ʻa Siosefa ki he kole ʻa Māteni ke sio ki he ʻū lauʻi peletí, naʻá ne fehuʻi ki he ʻEikí pea maʻu ʻa e fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻi he fakahā ko ʻení ʻe ui ha kau fakamoʻoni ʻe toko tolu ke fakamoʻoniʻi e Tohi ʻa Molomoná pea fakahā kia Māteni e meʻa kuo pau ke ne fai ke feʻunga ai ke hoko ko e taha ʻo e kau fakamoʻoni ko ʻení.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:1-22

ʻOku fakahā ʻe he ʻEikí te Ne ʻomi ʻa ʻEne folofolá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí pea ʻe fakamoʻoni ʻa e kau fakamoʻoni

Kuo ʻi ai ha taimi kuo kole atu ke ke hoko ko ha fakamoʻoni? Ko e hā ʻoku pau ke fai ke hoko ai ko ha fakamoʻoni mataotaó? ʻOku ʻi ai nai ha meʻa naʻe hoko ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní ʻokú ke fie mamata tonu ai? ʻOku ʻi ai nai ha faʻahinga meʻa naʻe hoko ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí ʻokú ke fie mamata ki ai pe fakamoʻoniʻi? Ko e hā hono ʻuhingá?

ʻI he talateu ki he lēsoni ko ʻení naʻá ke ako ai naʻe fie maʻu ʻe Māteni Hālisi ke sio ki he ʻū lauʻi peleti koulá. Kuó ke ongoʻi nai ha holi ke sio ki he ʻū lauʻi peleti koulá? Ko e hā hono ʻuhingá?

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:1–3, pea fekumi ki he founga naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita ke tali ʻaki e kole ʻa Māteni Hālisí. Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā naʻe ʻikai lava ai ʻe Siosefa Sāmita ʻo fakahā e ʻū lauʻi peletí kia Māteni Hālisí?

ʻĪmisi
ʻū lauʻi peleti koulá

Kuó ke fifili nai ki he ʻuhinga ne ʻikai fakaʻatā ai ʻe he ʻEikí ke fakaʻaliʻali e ʻū lauʻi peleti koulá ki he māmaní? Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita e ʻuhinga ʻe taha pe lahi ange ʻe fie maʻu ai ʻe he kakaí ke nau sio ki he ʻū lauʻi peletí: “Ko e taimi lahi ʻi he fanongo [ʻa e kakaí] … ki he talanoa ʻo hono ʻomi e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku nau fehuʻi pe ʻoku maʻu e ū lauʻi peletí ʻi ha musiume ʻe lava ke mamataʻi ai. ʻOku [fokotuʻu mai] ʻe he niʻihi ʻo kinautolu ʻoku ʻi ai ʻenau ʻilofakasaienisí kapau ʻe lava e kau poto fakaʻatamaí ʻo mamata mo vakaiʻi fakalelei e ʻū lauʻi peletí pea ako ke lau kinautolu, te nau fakamoʻoni leva ki hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea mo Siosefa Sāmitá, pea ʻe toki ului ʻa e māmaní kotoa” (Church History and Modern Revelation, 2 vols. [1953], 1:40).

ʻI hoʻo lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:5–10, fekumi ki he ʻuhinga naʻe fakahā ai ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita ke ʻoua ʻe fakaʻaliʻali ʻa e ʻū lauʻi peletí ki he māmaní.

Fakatatau ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:7, ko kinautolu ko ia ne ʻikai ke tui ki he folofola ʻa e ʻEikí naʻe fakahā mai ʻia Siosefa Sāmitá he ʻikai ke nau tui ʻo tatau ai pē kapau te nau sio ki he ʻū lauʻi peletí.

  1. Makatuʻunga ʻi he meʻa kuó ke ako mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:5–10, hiki ha ngaahi sētesi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá fekauʻaki mo e ʻuhinga ne ʻikai finangalo ai e ʻEikí ke fakaʻaliʻali ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻū lauʻi peletí ki he māmaní.

ʻOku tau ako mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:10 naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita ke ne fakahoko ʻa ʻEne folofolá ki he māmaní. Ko ha uiuiʻi makehe ʻeni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Te ke fie fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi lea ʻoku akoʻi ai e moʻoni ko ʻení ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:10.

  1. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá e ʻuhinga ʻokú ke pehē ʻoku mahuʻinga ai ke maʻu ha fakamoʻoni ʻo e moʻoni ko ʻení.

Kimuʻa pea maʻu ʻa e fakahā ko ʻení, naʻe ui ʻa Māteni Hālisi kimuʻa ʻi ha fakamaau ʻi Niu ʻIoke ke fakamoʻoni ʻo kau ki he ngaahi tukuakiʻi ʻo e loi mo e kākā ʻa Siosefa Sāmitá. Naʻe fakamoʻoni loto toʻa ʻa Māteni ki he faitotonu mo e ʻulungaanga lelei ʻo Siosefa Sāmitá mo talaange ki he fakamaauʻangá: “Ko e ʻū lauʻi peleti ko ia naʻá ne taukaveʻi ʻokú ne maʻú, kau tangata, kapau ʻoku ʻikai ke mou tui ki ai, kae kei hokohoko atu pē ke fakaʻikaiʻi ʻa e moʻoní, ʻe ʻi ai e ʻaho ʻe hoko ia ko ha meʻa hono fakaʻauha homou laumālié” (ʻi he Lucy Mack Smith, History of Joseph Smith by His Mother, ed. Preston Nibley [1958], 146). Hili ʻene fanongo ki he fakamoʻoni ʻa Mātení, ne kaniseli ʻe he fakamāú e hopo ʻa Siosefa Sāmitá.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:11, pea kumi ʻa e meʻa naʻe folofola e ʻEikí te Ne fai ke poupouʻi ʻa e fakamoʻoni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku tau ako mei he veesi ko ʻení naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻe hoko ʻa e fakamoʻoni ʻo e kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ko ha fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:11–15, ʻo kumi e ngaahi meʻa ʻe fanongo, mamata mo fekauʻi e kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ke nau faí. Lolotonga hoʻo laú, ʻe lava ke ke fakaʻilongaʻi e meʻa ʻokú ke maʻú.

  1. Hiki hoʻo ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. ʻE lava fēfē ʻe ha fakamoʻoni ʻa ha toe tokotolu kehe ki he ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki ha taha ʻoku ʻikai ko ha mēmipa ʻo e Siasí?

    2. ʻE tokoni fēfē ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ki ha taha ko ha mēmipa ʻo e Siasí?

ʻIkai ngata pē ʻi hono fekauʻi ʻa Siosefa Sāmita mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ke fai ha fakamoʻoní, ka naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ha founga ʻe taha te tau lava ai ʻo ʻiloʻi ʻa hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:16, pea kumi ʻa e meʻa naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻoku tui ki he Tohi ʻa Molomoná.

Fakatefito ʻi he meʻa ʻokú ke laú, fakakakato ʻa e moʻoni ko ʻení: Kapau te tau tui ki he folofola ʻa e ʻEikí, . (Te ke fie tohi foki e tefitoʻi moʻoni kuo kakató i hoʻo folofolá ofi ki he veesi 16.)

ʻĪmisi
President Ezra Taft Benson

Naʻe lea ʻa Palesiteni ʻĒsela Tafu Penisoni ʻo kau ki hotau fatongia fakafoʻituitui ke maʻu mo vahevahe ha fakamoʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná: “ʻOku fie maʻu ke tau takitaha maʻu haʻatau fakamoʻoni ʻo e Tohi ʻa molomoná ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Pea ʻoku totonu ke tau vahevahe ʻetau fakamoʻoní, fakataha mo e Tohi ʻa Molomoná ki he niʻihi kehé koeʻuhí ke nau lava foki mo kinautolu ʻo ʻilo hono moʻoní ʻi he Laumālie Māʻoniʻoniʻoní” (The Book of Mormon and the Doctrine and Covenants,” Ensign, May 1987, 84).

  1. Hiki ha taha i pe fakatouʻosi e ongo meʻá ni ʻi hoʻo tohinoa e ako folofolá:

    1. Ko hoʻo fakamoʻoni pē ʻaʻau ki he Tohi ʻa Molomoná

    2. Ko e meʻa te ke lava ʻo fai ke maʻu pe fakamālohia hoʻo fakamoʻoni ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:21–22, ʻo fakafetongi e hingoa ʻo “Siosefá” ʻaki ho hingoá. Fakalaulauloto ki he founga ʻe lava ke ke fakaʻehiʻehi ai mei he tukulolo “ki he ngaahi fakalotoʻi ʻa e tangatá.”

Ko e hā naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita kapau ʻe faivelenga, ʻo tatau ai pē kapau naʻe “tāmateʻi” ia?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:23–35

ʻE lava ke ui ʻa Māteni Hālisi ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú kapau te ne fakatomala

Ko e hā ʻoku fie maʻu ke ulo ha foʻi ʻuhila?

ʻĪmisi
maama tuʻu mo e foʻi ʻuhila

ʻIkai ngata pē ʻi he ʻuhilá, ʻe fie maʻu ke tau fakatui e foʻi ʻuhilá ʻi ha maama tuʻu, palaki e māmá, pea fakamoʻui leva e māmá. Hangē pē ko e ʻi ai ha ngaahi sitepu ki hono fakamoʻui ha foʻi ʻuhilá, naʻe ako ʻe Māteni Hālisi ʻe ʻi ai ha ngaahi sitepu ki hono maʻu ʻo e fakamoʻoni ʻo e ngaahi lauʻi peletí naʻá ne fie maʻu mei he ʻEikí.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:23–24, pea feinga ke ʻiloʻi ʻa e talaʻofa ʻoku ʻi ai hono makatuʻunga ne fai ʻe he ʻEikí kia Māteni Hālisí. ʻI hoʻo lau iá, kumi ki he foʻi lea kapau pea ʻiloʻi ʻa e ngaahi sitepu pe makatuʻunga ʻoku muimui ʻi he foʻi lea ko iá. Fakakakato ʻa e fakamatala ko ʻení ʻo fakatatau mo e meʻa ʻokú ke laú: Kapau ʻe ʻa Māteni Hālisi , ʻe tuku leva ʻe he ʻEikí ke ne sio ki heʻū lauʻi peletí ʻo hangē ko ia naʻá ne fie maʻú. Naʻe foaki ʻe he ʻEikí kia Māteni Hālisi ʻa e faingamālie ke hoko ai ko ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná, ʻo fakafou ʻi he talaʻofa ko ʻení.

ʻOku toe ʻaonga foki kiate kitautolu e talaʻofa naʻe fai ʻe he ʻEikí kia Māteni Hālisi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:24 : Kapau te tau lotu fakamātoato ʻi he loto fakatōkilalo mo e tui, te tau lava leva ʻo maʻu ʻa e ngaahi talí ʻo fakatatau mo ʻetau ngaahi holi māʻoniʻoní.

Fakalaulauloto ki hono ʻuhinga ʻo e lotu ʻi he loto fakatōkilaló, tuí mo e loto fakamātoató. Fakakaukau ki ha taimi kuó ke fanongo pe fai ai ha lotu naʻá ke ongoʻi ne fai ʻi he foungá ni. Ko e hā e meʻa naʻá me ʻai ke kehe ai e lotú mi mei he ngaahi lotu kehe kuó ke fanongo pe fakahokó?

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:25–26, pea kumi ʻa e meʻa naʻe naʻe ʻamanaki mai e ʻEikí ke fai ʻe Māteni Hālisi hili ʻene hoko ko ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná. Hili iá pea lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:27–28, 32, pea kumi mo ha toe faleʻi mo e ngaahi fakatokanga naʻe fai ʻe he ʻEikí kia Māteni Hālisi.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā ʻoku faleʻi mo fakatokanga ʻe he ʻEikí kia Māteni Hālisi ke faí?

    2. Ko e hā naʻe folofola ʻe he ʻEikí ʻe hoko kia Māteni Hālisi kapau he ʻikai te ne fakavaivaiʻi ia pea “maʻu ha fakamoʻoni” (T&F 5:32) mei he ʻEikí?

    3. ʻOku fekauʻaki fēfē ʻa e faleʻi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:32 kiate kitautolú?

  2. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5 peá u fakakakato ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he (ʻahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, ngaahi fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki