Seminelí
ʻIuniti 29: ʻAho 2, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133:36-74


ʻIuniti 29: ʻAho 2

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133:36-74

Talateú

Ko e konga hono ua ʻeni ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133. Naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakahā ko ʻení ʻi he ʻaho 3 ʻo Nōvema 1831. ʻOku tali e ngaahi fehu‘i ʻa e kau faifekaú fekauʻaki mo hono malangaʻi e ongoongoleleí pea mo hono tānaki ʻo ʻIsilelí. ʻOkú ne fakamatalaʻi foki ʻa e Hā‘ele ‘Anga Ua mai ʻa e ʻEikí pea mo e meʻa ʻoku fie maʻu ke tau fai ke teuteu ki aí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133:36-40

ʻOku pehē ʻe he ʻEikí ʻe malangaʻi ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí ki he māmaní kotoa

ʻĪmisi
sister missionaries
  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá, ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻokú ke ongoʻi ʻi hoʻo fakalaulauloto ki he Hā‘ele ‘Anga Ua mai ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOkú ke ongoʻi fiefia mo fakatuʻamelie ʻi he ʻamanaki ke ke mamata ki he Fakamoʻuí ʻi he taimi ʻo ʻEne Hā‘ele ‘Anga Ua maí? ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe heʻetau teuteu ki he Hā‘ele ‘Anga Ua maí ke tau ikunaʻi ʻa e manavaheé?

ʻE hoko ʻa e Hā‘ele ‘Anga Ua mai ʻa Sīsū Kalaisí ko ha aʻusia fakaʻofoʻofa mo fakaofo moʻoni ki ha niʻihi pea fakailifia ki ha niʻihi kehé — ʻo makatuʻunga pē ʻi heʻenau teuteú mo e moʻui taau fakatāutahá.

Ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133:36–39, ʻo kumi e ngaahi fakamoʻoni ki hono fie maʻu ʻe he Fakamoʻuí ke mateuteu ʻa e kakai kotoa pē ki Heʻene Hā‘ele ‘Anga Ua maí.

ʻOku ʻi ai hotau fatongia ke tokoni ke teuteuʻu e māmaní ki he Hā‘ele ‘Anga Ua mai ʻa Sīsū Kalaisí. Makatuʻunga ʻi he meʻa naʻá ke ako ʻi he Tokāteline mo e ngaahi Fuakava 133:37–38, fakakakato ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻI heʻetau hoko ko ha kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá, te tau lava ʻo tokoni ki hono teuteuʻi ʻa e niʻihi kehé ki he Hā‘ele ‘Anga Ua Maí ʻaki .

Fakatatau ki he veesi 38, kuo pau ke tau malanga “ʻaki ʻa e leʻolahi” ʻa e ongoongoleleí. ʻOkú ke pehē ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e meʻá ni?

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133:40, ʻo kumi ha meʻa ʻe taha ʻe fai ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá ki muʻa e Hā‘ele ‘Anga Ua mai ʻa Sīsū Kalaisí. Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe he veesi ko ʻení fekauʻaki mo e ongo ʻoku maʻu ʻe he kau māʻoniʻoní ʻo kau ki he Hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí?

Ko e hā e ngaahi foʻi lea ʻi he veesi 40, ʻokú ne fakahaaʻi e holi ʻoku maʻu ʻe he kau angatonú ke mamata ki he ʻOtuá ʻi Heʻene Hā‘ele ‘Anga Ua maí? Mahalo te ke fie fakaʻilongaʻi e ngaahi leá ni ʻi hoʻo folofolá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133:41-56

Ko e fakamatalaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻEne Hā‘ele ‘Anga Ua maí

Ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133:41–45, ʻo kumi e ngaahi tāpuaki ʻe maʻu ʻe kinautolu ʻoku lotu mo tatali ki he Hā‘ele ‘Anga Ua mai ʻa Sīsū Kalaisí. Mahalo te ke fie fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa ʻokú ke maʻú.

ʻOku tau ako meí he veesi 45, kuo teuteuʻi ʻe he ʻEikí ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga kiate kinautolu ʻoku tatali kiate Iá. Mahalo te ke fie tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi hoʻo folofolá

ʻI hoʻo lau e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, laineʻi ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke tau fai ke talitali faivelenga ai ki he ʻEikí:

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

“Kuo pau ke ʻoua te tau teitei tuku ʻa e manavaheé mo e tamai ʻa e manavaheé (ʻa Sētane) ʻi ha faʻahinga taʻu pe tūkunga, ke ne ueʻi kitautolu meí heʻetau tuí mo e moʻui faivelengá. Kuo ʻi ai maʻu pē ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e kahaʻú. Ko e tokotaha kei talavou pē ongomeʻa mali kei talavou kotoa ʻi he kuonga kotoa pē, ne pau ke na ʻaʻeva ʻi he tuí ki he ngaahi meʻa ne hā ngali taʻepau maʻu pē —ʻo kamata meia ʻĀtama mo ʻIvi ʻi heʻena mavahe tailiili meí he Ngoue ʻo ʻĪtení. Ka ʻoku sai pē ia. Ko e palaní ʻeni. ʻE sai pē ia. Faivelenga pē. Ko e ʻOtuá ʻoku pulé. ʻOkú Ne ʻafioʻi ho hingoá pea ʻokú Ne ʻafioʻi hoʻo ngaahi fie maʻú. …

“ʻOku ʻamanaki mai ʻa e ʻOtuá ke ke maʻu ʻa e tui mo e loto fakapapau mo e falala feʻunga kiate Ia ke kei fakalakalaka, moʻui, pea fiefia. Ko hono moʻoní, ʻokú Ne ʻamanaki mai ke ʻoua naʻá ke fehangahangai pē mo e kahaʻú (ʻoku ongo fakailifia mo loto mālohi ia); ʻokú Ne ʻamanaki mai ke ke tali lelei mo takiekina ʻa e kahaʻú—ke saiʻia mo nēkeneka ai pea mo fiefia ʻi hoʻo ngaahi faingamālié.

“ʻOku tatali vēkeveke ʻa e ʻOtuá ki he faingamālie ke tali ai hoʻo ngaahi lotú mo fakahoko hoʻo ngaahi fakaʻānauá, ʻo hangē ko ia kuó Ne fai maʻu peé. Ka he ʻikai ke Ne lava ʻo kapau ʻoku ʻikai te ke lotu, pea mo fakaʻānaua. Ko hono fakanounoú, he ʻikai ke Ne lava ʻo kapau ʻoku ʻikai te ke tui” (“Terror, Triumph, and a Wedding Feast” [Brigham Young University fireside address, Sept. 12, 2004], 3; speeches.byu.edu).

Fakalaulauloto ki he fehuʻi ko ʻení: ʻE ʻiloʻi nai ʻe he kakai kotoa pe ko hai ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he taimi ʻo ʻEne Hā‘ele ‘Anga Ua maí? Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133:46–47, ʻo kumi ha tali ki he fehuʻi ko ʻení.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133:48–49, ʻo kumi ha fakamatala pe ʻe fōtunga fēfē ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he taimi ʻo ʻEne Hā‘ele ‘Anga Ua maí.

ʻE tokoni hono ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e foʻi lea ko e “tataʻoʻanga uaine” ʻi he veesi 48 ke mahino kiate kinautolu ʻa e fakataipe ʻo e vala lanu kulokula ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku ui foki ʻa e tataʻoʻanga uainé ko e tauhiʻanga uaine, ʻa ia ko ha pēsoni lahi ʻoku fonu he kālepí. Naʻe malamalaki ʻe he kakaí ʻa e kālepí, ʻo tatau ʻa e huhuʻá ke lava ʻo tānaki ki he ngaahi meʻa faʻoʻangá. ʻI hono molomoloki ʻe he kakaí ʻa e kālepí, naʻe tau e lanu kulokula mālohi ʻo e huhuaʻi kālepí ʻi honau valá.

ʻĪmisi
people trampling grapes

Naʻe molomoloki ʻa e kālepí ʻi ha tataʻoʻanga uaine pe ha tauhiʻanga uainé.

Ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133:48-51. ʻOku tau ako ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ki he fakamaau totonu mo e totongi ʻa e ʻEikí ʻi Heʻene Hā‘ele ‘Anga Ua maí.

ʻI he fakataipe ʻo e tataʻoʻanga uainé, ʻoku fakafofongaʻi ʻe he kālepí ʻa e kau faiangahala, ʻa ia ʻe fakaʻauha ʻi he Hā‘ele ‘Anga Ua mai ʻa e Fakamoʻuí. ʻE lava ke tau pehē ko Hono vala kulokulá ko ha fakataipe ia ʻo ʻEne fakamaau totonú.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133:52–53, ʻo kumi ki he meʻa ʻe manatuʻi mo lea ʻaki ʻe he kau māʻoniʻoní ʻi he “taʻu ʻo hoku kakai kuo huhuʻí” (T&F 133:52). Mahalo te ke fie fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa ʻokú ke maʻú.

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá, ha ngaahi taimi naʻá ke ongoʻi ai ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133:54–56, ʻo kumi pe ko e hā ʻe hoko ki he Kāingalotu māʻoniʻoni te nau mate kimuʻa he Hāʻele ʻAngauá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133:57-74

ʻOku ʻoatu ʻa e ongoongoleleí ke teuteuʻi ʻaki ʻa e māmaní ki he Hā‘ele ‘Anga Ua mai ʻa Sīsū Kalaisí

Fekumi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133:57–62, ʻo kumi ʻa e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻoku fie maʻu ai ke laka ki muʻa ʻa e ongoongoleleí kimuʻa ʻi he Hā‘ele ‘Anga Ua mai ʻa e ʻEikí.

ʻI hoʻo ako ʻa e ongoongoleleí pea moʻui ʻaki iá, te ke mateuteu ai ki he Hāʻele ʻAngauá. ʻOku fakahaaʻi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133:62 ha tāpuaki ʻe taha te ke lava ʻo maʻu. Vakai ki he veesi ko ʻení ke fakakakato ʻa e lea ko ʻení: Ko kinautolu ʻoku pea fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kinautolú, ʻe foaki .

Te ke lava ʻo mamata ki ha fehokotaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻi he veesi 62 mo e tefitoʻi moʻoni naʻá ke ʻiloʻi ʻi muʻa ʻi he veesi 45—kuo teuteu ʻe he ʻEikí ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga maʻanautolu ʻoku tatali kiate Iá.

  1. Tali e fehuʻi ko ení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá: Ko e hā e fekauʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻi he veesi 62 mo e tefitoʻi moʻoni naʻá ke ʻiloʻi ʻi he veesi 45?

ʻOku tau lau ʻi he Tokāteline mo e ngaahi Fuakava 133:63–74, fekauʻaki mo e ngaahi nunuʻa kiate kinautolu he ʻikai fakatomala pea teuteu ki he Hāʻele ʻAngauá. ʻOku kau ʻi he ngaahi nunuʻa ko ʻení hono tuʻusi meí he ʻEikí pea “tukuange kimoutolu ki he fakapoʻulí” (T&F 133:72).

  1. Toe lau ʻa e Tokāteline mo e ngaahi Fuakava 133:66–67, 70– 71, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e folofola ʻa e ʻEikí ki he kakai ʻoku ʻikai ke nau tali Iá. Hili iá, fakamatalaʻi fakanounou ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻa e ngaahi fili ʻa e kakai ʻoku fakamatalaʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení .

Kiate kinautolu kuo nau maʻu ha faingamālie ke tali ʻa e ʻEikí, kae ʻikai ke tali Iá, ʻe hoko ʻa e Hāʻele ʻAngauá ko ha taimi ʻo e mamahi. Ka ʻo kapau te tau tali e fakaafe ʻa e ʻEikí ke tali Iá, talangofua ki Hono leʻó, pea tui mo tali ʻa ʻEne kau tamaioʻeikí, ʻe hoko ʻa e Hāʻele ʻAngauá ko ha ʻaho nāunauʻia kiate kitautolu.

  1. Fakakaukauloto kuo foki mai ʻa e Fakamoʻuí ki he māmani ʻi he ʻahó ni. Te ke fiefia nai ʻi Hono ʻaó mo kinautolu kuo nau tatali kiate Iá? Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá, ha meʻa ʻe taha te ke fai ke hoko ʻa e Hā‘ele ‘Anga Ua mai ʻa e Fakamoʻuí ko ha meʻa fakafiefia kiate koe.

  2. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ni ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133:36-74 peá u fakakakato ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he (ʻaho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau mo e ngaahi mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe ki heʻeku faiakó:

Paaki