Seminelí
ʻIuniti 23: ʻAho 4, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137


ʻIuniti 23: ʻAho 4

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137

Talateú

ʻI he ʻaho 21 ʻo Sānuali 1836, naʻe fakataha ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo hono ongo tokoni ʻi he kau Palesitenisī ʻUluakí pea mo ʻene tamaí, ʻa Siosefa Sāmita ko e Lahí, ʻi ha loki ʻi ʻolunga ʻi he Temipale Ketilaní ʻa ia ne meimei ʻosi hono langá. ne mamata ai ʻa e Palōfitá ki ha mata-meʻa-hā-mai ʻo e puleʻanga fakasilesitialé pea fanongo ki he folofola ʻa eʻEikí ki he founga te Ne fakamāuʻi ʻaki ʻa kinautolu ʻoku mate taʻe ʻi ai ha ʻilo ki he ongoongoleleí. Naʻe lekooti ʻe Uāleni Pālesi, ʻa ia ne hoko he taimi ko iá ko e tangata tohi ʻa Siosefa Sāmitá, ʻa e meʻa-hā-maí ʻi he tohinoa ʻa e Palōfitá. Naʻe fakakau kimui ange ʻa e lekooti ʻo e meʻa-hā-maí ko e konga ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:1-6

ʻOku maʻu ʻe Siosefa Sāmita ha vīsone ki he puleʻanga fakasilesitialé

Fakakaukau ki ha niʻihi ʻo e kakai mahuʻinga taha ʻi hoʻo moʻuí. Ko e hā ʻoku nau fuʻu mahuʻinga ai kiate koé?

  1. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai kiate koe ke ʻiloʻi ʻe maʻu ʻe he kakai ʻokú ke ʻofa aí ʻa e faingamālie ke nofo ʻi he puleʻanga fakasilesitialé hili ʻenau pekiá.

ʻOku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137 ʻa e fakamatala ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki ha vīsone naʻá ne mamata ai ki he puleʻanga fakasilesitialé.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:1–4, ʻo kumi ʻa e ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau fakamatalaʻi ʻa e puleʻanga fakasilesitialé. Feinga ke sio loto atu pe ʻe fēfē ke ʻi he puleʻanga fakasilesitialé.

Naʻe fiefia ʻa Siosefa Sāmita ke sio ki ha niʻihi ʻo hono fāmilí ʻi he puleʻanga fakasilesitialé. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:3, 5–6, pea feinga ke ʻiloʻi pe ko hai naʻe mamata ki ai ʻa Siosefa Sāmita ʻi he puleʻanga fakasilesitialé.

Naʻe kei moʻui pē ʻa e ongomātuʻa ʻa Siosefá ʻi he taimi ko ʻení, pea naʻe ʻi he lokí foki ʻa ʻene tamaí mo ia lolotonga ʻa e vīsone ko ʻení. ʻOku hā ko e vīsone ko ʻení ne ʻikai ʻo kinautolu kuo ʻosi ʻi he puleʻanga fakasilesitialé ka ko kinautolu ʻe faifai pea ʻi aí.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Fakatatau ki Tokāteline mo e ngaahi Fuakava 137:6, ko e hā naʻe ofo (ʻohovale) ai ʻa Siosefa Sāmitá ʻi he taimi naʻá ne mamata ai ki hono tokoua ko ʻAlaviní ʻi he puleʻanga fakasilesitialé?

    2. Ko e hā ha ngaahi ongo kehe ʻokú ke pehē ne mei maʻu ʻe Siosefa ʻi heʻene mamata kia ʻAlavini ʻi he puleʻanga fakasilesitialé?

ʻĪmisi
Alvin Smith’s gravestone

Naʻe pekia ʻa ʻAlavini Sāmita, ko e taʻokete ʻo e Palōfitá ʻi he ʻaho 19 ʻo Nōvema, 1823, kimuʻa pea toki fokotuʻu ʻa e Siasí.

Naʻe ʻofa mo fakaʻapaʻapaʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻa hono taʻokete lahi taha ko ʻAlaviní. Naʻe ʻofa foki mo ʻAlavini ʻia Siosefa, pea naʻá ne poupouʻi ʻa Siosefa ʻi heʻene teuteu ke maʻu ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá mei he ʻāngelo ko Molonaí. ʻI Nōvema 1823, ʻi he taʻu 25 ʻa ʻAlavini pea taʻu 17 ʻa Siosefá, ne fakafokifā pē kuo puke lahi ʻa ʻAlavini. ʻI he fakaʻau ke kovi hono tuʻungá mo e mahino ʻe vavé ni pē ʻene pekiá, naʻá ne faleʻi ʻa Siosefa ʻo pehē: “ʻOku ou fie maʻu ke ke hoko ko ha tamasiʻi lelei pea fai ʻa e meʻa kotoa pē te ke lavá ke maʻu ʻa e ngaahi lekōtí. Faitotonu ʻi hono maʻu ʻo e fakahinohinó mo tauhi ʻa e fekau kotoa pē kuo fai kiate koé” (hā ʻi he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007],465).

Naʻe ʻomi ʻe he mate ʻa ʻAlaviní ʻa e loto mamahi lahi ki he fāmili Sāmitá. “ʻi he taimi ne mālōlō ai ʻa ʻAlaviní, naʻe kole ʻe he fāmilí ha faifekau siasi Pelesipitiliane ʻi Palemaila Niu ʻIoke ke malanga ʻi hono meʻafakaʻeikí. Koeʻuhí ne teʻeki ai hoko ʻa ʻAlavini ko ha mēmipa ʻi he siasi ʻo e faifekaú, naʻe pehē ai ʻe he tangata malangá ni he ʻikai ke lava ʻo fakahaofi ʻa ʻAlavini. Naʻe fakamatala ʻe he tokoua siʻi ʻo Siosefa ko Uiliami Sāmita ʻo pehē: ‘Naʻe matuʻaki fakapapauʻi mālohi [ʻe he faifekaú] … kuo ʻalu ʻa [ʻAlavini] ki heli, koeʻuhí he ʻoku ʻikai ko ha mēmipa ʻa ʻAlavini ʻo e siasí, ka ko ha tamasiʻi lelei ia pea naʻe ʻikai ke saiʻia heni ʻeku tangataʻeikí’” (Ngaahi Akonakí: Siosefa Sāmita, 465, 467).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:7–10

ʻOku fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e founga te Ne fakamāuʻi ʻaki ʻa e kakai ʻoku nau mate taʻe ʻi ai ha ʻilo ki he ongoongoleleí

ʻI he ofo ko ia ʻa e palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he founga naʻe lava ai ʻa ʻAlavini ʻo hū ki he puleʻanga fakasilesitialé teʻeki ke papitaisó, ne ʻomi ʻe he ʻEikí ha tali. Ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:7–8, pea feinga ke ʻiloʻi ʻa e tokāteline ne akoʻi ʻe he ʻEikí ke tokoni ke mahino kia Siosefa ʻa e ʻuhinga ʻe lava ai ʻa ʻAlavini ʻo hū ki he puleʻanga fakasilesitialé.

  1. Lekooti ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻa e tokāteline ʻokú ke ʻiloʻi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:7–8, pea tali e fehuʻi ko ʻení: ʻE lava fēfē ʻe he tokāteline ko ʻení ʻo fakafiemālieʻi ʻa kinautolu kuo pekia honau ʻofaʻanga ʻoku teʻeki ke nau ʻilo ki he ongoongoleleí?

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e tokāteline ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:7–8 kimuʻa peá Ne fakahā mai ʻa e tokāteline ʻo e papitaiso maʻá e kau pekiá. Te ke ako ʻa e ngaahi fakahā fekauʻaki mo e papitaiso maʻá e kau pekiá ʻi he ngaahi lēsoni ka hokó.

Naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí ʻo kau ki he founga te Ne fakamaauʻi ʻaki ʻa e kakai kotoa pē ko ha konga ʻo e fakahā fekauʻaki mo kinautolu kuo pekiá. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137: 9, pea fakakakato ʻa e lea ko ʻení: ʻE fakamāuʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻaki ʻetau pea mo e .

  1. Fakamatalaʻi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻi hoʻo lea pē ʻaʻau ʻa e ʻuhinga ʻoku fakatou mahuʻinga ai ʻetau ngaahi holí mo ʻetau ngāué.

Ke mahino lelei ange ʻa e founga ʻe fakamāuʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻo fakatatau ki heʻetau ngāué mo ʻetau ngaahi holí, ako e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder Dallin H. Oaks

“ʻOku tau fakapapauʻi ke taʻehalaia ʻi he malumalu ʻo e fono ʻo e ʻOtuá kapau te tau fakaʻehiʻehi pē mei he ngaahi tōʻonga kovi? Fēfē kapau ʻoku tau fakakaukau ki ha ngaahi fakakaukau mo e holi koví?

“ʻE taʻefakatokangaʻi nai ʻa e ngaahi ongo tāufehiʻá ʻi he ʻaho ʻo e fakamāú? ʻA e meheká? ʻA e mānumanú? …

“ʻOku fakatātaaʻi ʻe he tali ki he ngaahi fehuʻi peheé ʻa e meʻa te tau lava ʻo ui ko e ongoongo fakamamahí, ʻoku lava ke tau faiangahala ʻo ʻikai fai ha ngaahi ngāue [ʻikai ʻikai ʻiloʻi] ʻaki pē e ngaahi meʻa ʻoku tau ongoʻí mo e hoki ʻa hotau lotó.

“ʻOku ʻi ai foki mo ha ongoongo lelei. ʻE lava ke fakapaleʻi kitautolu ʻi he malumalu ʻo e fono ʻa e ʻOtuá koeʻuhí ko e angatonú neongo ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo fakahoko e ngaahi ngāue ʻoku faʻa fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ko iá.

“ʻI he taimi ʻoku loto moʻoni ai ha taha ke fai ha meʻa maʻa ʻeku tamai ʻi he fonó ka naʻe ʻikai lava koeʻuhí ko ha ngaahi tūkunga, te ne pehē: ‘ ʻOku ou fakamālō atu. Te u tali ʻa e loto leleí ʻo fakafetongi ʻaki e ngāué.’ ʻOku ou tui ʻi he meʻa tatau pē, ʻe maʻu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa e holi moʻoni ʻa hotau lotó ko ha fetongi ʻo e ngaahi ngāue ʻoku fuʻu faingataʻa moʻoni” (“The Desires of Our Hearts” [Brigham Young University devotional, Oct. 8, 1985], 4; speeches.byu.edu

  1. Ko ha ngaahi sīpinga ʻeni ʻe lava ke tokoni ke mahino lelei ange kiate koe ʻa e tokāteline naʻá ke ʻilo ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:7–8. Tali ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻeni ki he sīpinga takitaha: ʻOku fakatātaaʻi fēfē ʻe he sīpinga ko ʻení ʻa hono mahuʻinga ʻo e ngaahi holi hotau lotó pea mo ʻetau ngaahi ngāué?

    1. ʻOku ʻi ai ha holi māʻoniʻoni ʻa ha mēmipa ʻo e Siasí ke mali ʻi he temipalé. Hili ha ngāue tokoni faivelenga ʻi he moʻuí kotoa, ne pekia ʻa e mēmipa ko ʻení ʻo ʻikai maʻu ha faingamālie ke sila ki hano mali ʻi he temiaplé.

    2. ʻOku tauhi loto-toʻa ʻe ha talavou ʻene ngaahi fuakavá ʻo e papitaisó pea fakahoko hono ngaahi fatongia ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Hili ʻene ʻosi mei he akoʻanga māʻolungá, ʻOkú Ne maʻu ha holi lahi ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau taimi kakato ka ʻoku ʻikai lava ke fai ia koeʻuhí ko ha faingataʻaʻia fakaesinó.

    3. ʻOku loto ʻita ha finemui ki ha finemui ʻe taha. Naʻá ne fakangalingali ke anga fakakaumeʻa ka ʻokú ne fakaʻamu fakapulipuli ʻe hoko ha ngaahi meʻa ʻoku kovi ki he finemui ʻe tahá.

    4. ʻOku maʻu ʻe ha talavou ha ngaahi fakakaukau holi kovi, pea ʻoku ʻikai ke ne fekumi ki he tokoni ʻa e ʻEikí ke liliu ʻa ʻene ngaahi fakakaukau mo e ongo taʻefeʻungá.

Fakalaulauloto ki hono ʻuhinga kiate koe ke ʻiloʻi ʻe fakamāuʻi koe ʻaki hoʻo ngaahi ngāué pea mo e ngaahi holi ʻa ho lotó foki.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137: 10, pea fakaʻilongaʻi ʻa e moʻoni ʻokú ne akoʻi fekauʻaki mo e fānau ʻoku nau mate kimuʻa honau taʻu valú.

ʻĪmisi
Joseph and Emma with infant

ʻi he taimi naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa fakahā ko ʻení ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137: 10, naʻá ne mamahi mo hono uaifi ko ʻEmá ʻi he mālōlō ha toko fā ʻo ʻena fānaú, ʻo kau ai ha fānau ohi ʻe taha. Hili ia, ʻe toe mālōlō foki ha toko ua ʻo ʻena fānaú. Fakakaukau ki he founga ʻe lava ke ʻomi ʻe he tokāteline naʻe fakahā mai ʻi he veesi ko ʻení ha fakafiemālie ki he ngaahi fāmili ʻoku nau mamahi koeʻuhí ko e mate ʻa ha fānau.

ʻOku tokoni fēfē ʻa e tokāteline ko ʻení ke fakatupulaki hoʻo tui ki he ʻOtuá? ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke falala ki he palani ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku mate kei valevale ai ʻa e fānaú?

ʻĪmisi
Siosefa Sāmita

ʻI haʻane lea fekauʻaki mo e mate ʻa e fānau īkí, ne akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē: “ʻOku toʻo atu ʻe he ʻEikí ha tokolahi, ʻo aʻu ki heʻenau kei valevalé, koeʻuhí ke nau hao mei he holi ʻa e tangatá, kaeʻumaʻā ʻa e mamahi mo e kovi ʻo e maama lolotongá; ʻoku nau fuʻu maʻa, fuʻu fakaʻofoʻofa, ke moʻui ʻi māmani; ko ia, kapau ʻe fakakaukauʻi lelei, ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga ke tau fiefia ai kae ʻikai mamahi he ʻoku fakahaofi kinautolu mei he koví, pea he ʻikai fuoloa kuo tau toe maʻu kinautolu” (Ngaahi Akonakí: Siosefa Sāmita,202).

ʻĪmisi
Palesiteni Wilford Woodruff

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Uilifooti Utalafi ʻo pehē: “Ko e fehuʻi ʻe faʻa hoko mai kiate au mo kimoutolú — ‘Ko e hā kuo too atu ai ʻe he ʻEikí ʻeku kiʻi fānaú?’ Ka ʻoku ʻikai ʻaʻaku ia ke fakahā, koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke u ʻiloʻi; ʻoku ʻi he toʻukupu ia ʻo e ʻEikí, pea naʻe pehē ia talu mei he fakatupu ʻo māmaní ʻo fai pehē mai. ʻOku toʻo atu ʻa e fānaú ʻi heʻenau kei valevalé, pea ʻoku nau ō ki he maama ʻo e ngaahi laumālié. ʻoku nau omi ki heni ʻo fakahoko ʻa e kaveinga ʻo ʻenau omí, ʻa ia, ko ha tāpanekale ʻi he kakanó. ʻOku nau omi ke maʻu ha ha kuonga ke vakaiʻi ai kinautolu pea mo ha tofiʻa ʻi māmani; ʻoku nau maʻu ha sino, pe tāpanekale, pea ʻe tuku ʻa e tāpanekale ko iá maʻanautolu, pea ʻi he pongipongi ʻo e toetuʻú, ʻe toe fakatahaʻi ʻa e sinó mo e laumālié, pea hangē ko ia ʻoku tau ʻilo hení, ʻoku ʻi ai ha fānau ʻi ha ngaahi toʻu kehekehe ʻi ha fāmili, mei he valevale ʻoku kei fakahuhu ʻe he faʻeé ki he fatutangatá, ʻe pehē pē ʻi he faʻunga ʻo e fāmilí ʻi he maama fakasilesitialé. ʻE toe fakafoki mai ʻetau fānaú kiate kitautolu ʻo hangē ko e taimi ne telio ai ai kinautolú, kapau naʻe tauhi ʻe heʻenau mātuʻá ʻa e tuí mo fakamoʻoniʻi ʻoku nau moʻui taau ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá; pea kapau he ʻikai ke tau fakamoʻoniʻi ʻoku tau taau ʻe kei tauhi pē ʻa e fānaú, mo nau maʻu ʻa e nāunau fakasilesitialé. Ko ʻeku fakakaukau ia fekauʻaki mo e fānau valevale kotoa ʻoku maté” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Uilifooti Utalafi [2004], 94).

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā kuó ke ako mei hoʻo ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137 fekauʻaki mo e ngaahi feinga ʻa e ʻEikí ke foaki ki he kakai kotoa pē ʻa e faingamālie ke nofo ʻi he puleʻanga fakasilesitialé?

    2. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení kiate koé?

  2. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137 peá u fakakakato ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he (ʻaho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, ngaahi fakakaukau mo e ngaahi mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe ki heʻeku faiakó:

Paaki