Seminelí
ʻIuniti 9: ʻAho 3, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39-40


ʻIuniti 9: ʻAho 3

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39–40

Talateú

ʻI Sānuali ʻo e 1831, naʻe ʻi ai ha faifekau Palotisani ko Sēmisi Koveli (ʻoku faʻa sipela Kovili ʻi he ngaahi lekooti ʻo e hisitōlia ʻo e Siasí) ne feʻiloaki mo Siosefa Sāmita ʻi Feieti, Niu ʻIoke, pea “fuakava mo e ʻEikí te ne talangofua ki ha fekau pē ʻe foaki ʻe he ʻEikí kiate ia ʻo fakafou ʻi he … ʻEne tamaioʻeiki [ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá] “(Joseph Smith, ʻi he History of the Church, 1:143). Naʻe maʻu leva ʻe Siosefa Sāmita ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39.

Naʻe fakahinohino ʻe he ʻEikí ʻi he fakahaá ke papitaiso ʻa Sēmisi Koveli pea malanga ʻaki e kakato ʻo e ongoongoleleí ʻi ʻOhaiō. Ka neongo ia, ʻi he ʻaho hono hokó, hili hono maʻu ʻo e fakahaá, ne mavahe ʻa Sēmisi mei Feieti ʻo ʻikai ha fakamatala ki he ʻuhingá. Ne foaki mai leva ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ha fakahā ʻo fakamatalaʻi e ʻuhinga ne ʻikai talangofua ai ʻa Sēmisi ki he fekau ne tuku mai kiate iá. ʻOku lekooti ʻa e fakahā ko iá ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 40. (Vakai, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, vol. 1 of the Documents series of The Joseph Smith Papers [2013], 233–37).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39:1–12

ʻOku fakaafeʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa Sēmisi Koveli ke kau ki Heʻene ongoongoleleí pea papitaiso.

Fakakaukauloto ki hano foaki atu ha meʻaʻofa lelei moʻoni ʻe ha mātuʻa pe ko ha ʻofaʻanga ʻe taha. ʻE lava nai ke ke fakakaukau ki ha ʻuhinga he ʻikai te ke tali ai e meʻaʻofa ko iá?

ʻĪmisi
girl with gift and card

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39:1–3, ʻo fekumi ki ha meʻa-foaki naʻe fokai ʻe he Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú ʻoku fili ha niʻihi ke ʻoua naʻa tali ia. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kupuʻi lea “kakai ʻoʻokú” ki he kakai naʻá Ne ngāue fakafaifekau ki ai ʻi he māmaní, ʻi he “vaeuaʻangamālie ʻo taimí.”

Ko e meʻafoaki ne fili e kakaí ni ke ʻoua naʻa nau talí ko Sīsū Kalaisi. ʻI he taimi ʻoku tau fili ai ke maʻu e meʻafoaki ʻo Sīsū KalaisI mo ʻEne Fakaleleí, ʻoku tau maʻu ai foki mo ha ngaahi tāpuaki mo e ngaahi meʻafoaki lahi kehe. Lau ʻa e Tokāteline mo e ngaahi Fuakava 39:4, pea fekumi ki he meʻaʻofa naʻe folofola ʻe he Fakamoʻuí ʻokú Ne foaki kiate kinautolu ʻoku nau tali Iá.

ʻOku tau ako mei he veesi ko ʻení kapau te tau tali ʻa Sīsū Kalaisi, te Ne foaki mai kiate kitautolu ʻa e mālohi ke hoko ko ʻEne fānau. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi lea ʻokú ne akoʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he veesi 4.

Lau e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ke tokoniʻi koe ke toe mahino lelei ange kiate koe e ʻuhinga ʻo e hoko ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻōfefine ʻo Sīsū Kalaisí:

ʻĪmisi
President Joseph Fielding Smith

“ʻOku hoko ʻa e Fakamoʻuí ko ʻetau Tamai, ʻi he tuʻunga ʻoku fakaʻaongaʻi ʻaki e foʻi leá ni ʻi he folofolá, he ʻokú Ne foaki mai kiate kitautolu ʻa e moʻuí, ʻo fakafou ʻi he fakalelei naʻá Ne fakahoko maʻatautolú. …

“Ko ia ai, ʻoku tau hoko ko e fānau, ngaahi foha mo e ʻōfefine ʻo Sīsū Kalaisi ʻi heʻetau ngaahi fuakava ʻo e talangofua kiate Iá. Koeʻuhí ko hono mafai faka-ʻOtuá mo e feilaulau ʻi he kolosí, ʻoku tau hoko leva ko e ngaahi foha mo e ʻōfefine fakatupu fakalaumālie, pea ko ʻetau Tamaí Ia” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 1:29).

  1. Fakatatau ki he meʻa ne akoʻi ʻe Palesiteni Sāmitá, hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻi hoʻo fakalea pē ʻaʻau ʻa e founga te tau lava ai ke hoko ko ha fānau ʻo Sīsū Kalaisi.

Hangē ko ia kuó ke ʻosi ʻiló, kuo pau ke tau fili ke tali ʻa Sīsū Kalaisi ki muʻa pea tau toki maʻu ʻa e mālohi ke hoko ko Hono ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39:5–6, ʻo fekumi pe ko e hā kuo pau ke tau fai ke tau tali Ia pea maʻu ʻa Hono mālohí ke hoko ko Hono ngaahi foha mo e ngaahi ʻōfefine.

Fakamatalaʻi nounou, ʻi he lea pē ʻaʻau, pe ko e hā kuo pau ke tau fai ke hoko ai ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo Sīsū Kalaisí:

Hangē ko ia kuó ke ako ʻi he talateu ki he lēsoni ko ʻení, ko e fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39 naʻe fai ia ki ha faifekau Palotisani ko hono hingoá ko Sēmisi Koveli ʻi ha vahaʻataimi nounou hili ʻene ʻilo fekauʻaki mo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí pea fuakava ke talangofua ki ha faʻahinga fekau pē te ne maʻu ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

  1. Hiki ʻi he hoʻo tohinoa ako folofolá ʻa e founga ʻokú ke pehē ʻoku ʻuhinga ʻa e ngaahi akonaki ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39:1–6 kia Sēmisi Kovelí. Hiki foki mo hoʻo ngaahi fakakaukau ʻi he founga ʻoku ʻaonga ai e ngaahi veesi ko ʻení kiate koé.

ʻĪmisi
Jesus Christ

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39:. Ko e hā naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí ʻo kau ki he tuʻunga e loto ʻo Sēmisi Kovelí ʻi he taimi ne maʻu ai e fakahaá? (Mahalo te ke fie maʻu ke fakaʻilongaʻi ʻa e foʻi lea ko e taimí ni ʻi he veesi 8.) Ko e hā e ngaahi ʻuhinga ne foaki mai ʻe he ʻEikí ki hono taʻe tali Ia ʻe Sēmisi ʻi he kuohilí? Kapau naʻá ke ʻi he tuʻunga ʻo Sēmisí, ko e hā te ke ongoʻi hili haʻo fanongo ki he ngaahi leá ni? Ko e hā hono ʻuhingá?

  1. Hiki ha tatau ʻo e saati ko ʻení ki hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kapau te ke …

    ʻE …

    Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39:10–12. ʻI hoʻo lau iá, fekumi ki he fakahinohino ne tuku ange ʻe he ʻEikí kia Sēmisi Koveli ke ne fakahokó. Hiki e ngaahi fakahinohino ko ʻení ʻi he palakipoé ʻi lalo ʻi he konga lea ko e “Kapau te ke …” ʻi he sātí. ʻIkai ngata aí, fekumi pe ko e hā ne talaʻofa ange ʻe he ʻEikí kia Sēmisi Koveli te ne maʻu kapau te ne talangofua ki he ʻEikí. Hiki ʻa e ngaahi talaʻofa ko ʻení ʻi lalo ʻi he konga lea ko e “ʻE …” ʻi he sātí.

Fakakaukau ki he ngaahi tāpuaki ne fie foaki ʻe he ʻEikí kia Sēmisi Kovelí. Neongo ne hoko ʻa Sēmisi ko ha faifekau ʻi he taʻu ʻe 40 nai, ne ʻoange ki ai ʻe he ʻEikí ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí, ʻa ia ne kau fakataha ai ha ngaahi fatongia mo ha ngaahi tāpuaki ne ʻikai ke ne maʻu kimuʻa, ʻo hangē ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo e fakanofo ki he lakanga fakataulaʻeikí.

Fakatokangaʻi ange ʻa e foʻi lea ko e kapau ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39:10–11. Mahalo te ke fie fakaʻilongaʻi e foʻi lea ko ʻení ʻi hoʻo folofolá. Fakalaulauloto ki he mahuʻinga ʻo e foʻi lea kapau ʻi he ngaahi veesi ko ʻení mo e meʻa naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Sēmisi Koveli ʻoku fie maʻu ke ne fai kae lava ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí.

ʻE lava ke tau ako mei he ngaahi veesi ko ʻení ʻoku makatuʻunga e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau fakafanongo ki Hono leʻó. Mahalo te ke fie tohi ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi hoʻo folofolá ʻi he tafaʻaki ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39:10–11.

  1. Fakakaukau ki ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa atu ʻe he ʻEikí. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ha tolu ʻo e ngaahi tāpuaki ko ʻení pea mo e meʻa kuo pau ke ke fakahoko ke maʻu ai kinautolú.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39:13–24

ʻOku ui ʻa Sēmisi Koveli ke malanga ʻaki ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí ʻi ʻOhaiō

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39:13–14, pea fekumi ki he feituʻu ne uiuiʻi ki ai ʻe he ʻEikí ʻa Sēmisi Koveli ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí.

ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39:15–24 ne fai ʻe he ʻEikí ha ngaahi fakahinohino kia Sēmisi Koveli fekauʻaki mo e meʻa ʻoku totonu ke ne akoʻí. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39:22, pea fakakaukau ki he founga ʻoku fekauʻaki ai mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuó ke ako ʻi he fakahā ko ʻení.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 40

ʻOku fakahā mai ʻe he ʻEikí e ʻuhinga ne ʻikai tali ai ʻe Sēmisi Koveli ʻEne ngaahi leá.

ʻI he ʻaho hili hono maʻu ʻa e fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39 , ne mavahe ʻa Sēmisi Koveli mei Feieti, Niu ʻIoke, ʻo ʻikai ha fakamatala ki hono ʻuhingá. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni e ʻuhinga ne talangataʻa ai ʻa Sēmisi ki Heʻene ngaahi fakahinohinó mo maʻu e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 40:1–3, ʻo fekumi ki he ʻuhinga naʻe ʻikai ke ne fafanongo ai ki he leʻo ʻo e ʻEikí.

Fakafehoanaki ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39:8 mo e 40:1 ke ʻiloʻi e liliu kuo hoko ki he loto ʻo Sēmisi Kovelí. Mahalo te ke fie maʻu ke fakaʻilongaʻi ʻa e foʻi lea ko e naʻe ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava veesi 40:1.

Fakafehoanaki ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39:9 mo e 40:2. Fakatatau ki he ngaahi veesi ko iá, hiki ha ngaahi ʻuhinga ʻe tolu pe ko e hā naʻe ʻikai tali ai ʻe Sēmisi Koveli e folofola ʻa e ʻEikí:

ʻĪmisi
President Joseph Fielding Smith

Ne toe fakamahino mai ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita: “Ne ʻiloʻi ʻe [Sēmisi Koveli] ʻa e moʻoní, he ʻoku mahino mai naʻe fakahā ki ai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi meʻa ko ia pē mo e ʻEikí ne ʻilo ki hono moʻoní. Neongo ia, ʻi he taimi naʻá ne mavahe ai mei he tākiekina ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí pea ʻi ai ha kiʻi taimi ke fakakaukau ki he foʻi moʻoni ko ia ʻe mole meiate ia e feohi ʻo e māmaní, mo hono tuʻunga ʻi he lotolotonga hono ngaahi kaungā-ngāué, naʻá ne tō ai pea ʻikai tali e ngaahi talaʻofa mo e ngaahi tāpuaki ʻa ia naʻe fai ʻe he ʻEikí kiate iá” (Church History and Modern Revelation, 2 vols. [1953], 1:174).

Ko e hā ha meʻa te ne lava ʻo ʻahiʻahiʻi kitautolu ke fakafisingaʻi e ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá he ʻaho ní? Te ke lava ʻo hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi hoʻo folofolá ʻi he tafaʻaki ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 40 pea ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá: ʻE lava ke tataki kitautolu ʻe he manavaheé mo e tokanga ki he māmaní ke fakafisingaʻi e ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá.

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ha ngaahi manavahē pe tokanga ki he māmaní ʻa ia te ne ala taʻofi kitautolu mei he muimui ki he ʻEikí ʻaki hotau lotó kotoa. Pea hiki leva e meʻa te ke lava ʻo fai ke maʻu ʻa e tui ke ikunaʻi ʻa e ngaahi manavasiʻí pe tokanga ki he māmaní pea tali moʻoni ʻa e ʻEikí.

  2. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39–40 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki