Seminelí
ʻIuniti 30: ʻAho 1, Ko Hono Fetongi ʻo e Kau Palesitenisií


ʻIuniti 30: ʻAho 1

Ko Hono Fetongi ʻo e Kau Palesitenisií

Talateú

Hili hono fakapoongi ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he ʻaho 27 ʻo Sune, 1844, naʻe puputuʻu e kakai tokolahi pe ko hai te ne tataki e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui ní. Ka kimuʻa ʻi heʻene pekiá, naʻe ʻosi teuteu ʻa e Palōfitá ki he liliu fakatakimuʻa ko ʻení ʻaki ʻene foaki e kotoa ʻo e ngaahi kií pea mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻI he taimi naʻe lea ai ʻa Pilikihami ʻIongi, ʻa ia ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he Kāingalotú ʻi he ʻaho 8 ʻo ʻAokosi 1844, naʻe tokolahi ha kau mēmipa ʻo e Siasí ne nau maʻu ha fakamoʻoni fakalaumālie ne ui pea ʻosi teuteuʻi ia ʻe he ʻOtuá ke tataki ʻa e Siasí.

Fakahokohoko ʻo e Hokohoko ʻo e Kau Palesitenisií hili hono Fakapoongi ʻo Siosefa Sāmitá

ʻAhó

Meʻa Naʻe Hokó

ʻAho 27 ʻo Sune, 1844

Fakapoongi ʻo Siosefa mo Hailame Sāmita ʻi Kātesi, ʻIlinoisi.

ʻAho 29 ʻo Sune, 1844

Ko e fakaʻapaʻapa ʻa e kakaí ki he sino ʻo Siosefa mo Hailame Sāmitá.

ʻAho 27 ʻo Sune – ʻAho 7 ʻo Siulai, 1844

Ko e ongo ʻAposetolo pē naʻe ʻi Nāvū, ʻIlinoisí, ko Uiliate Lisiate pea mo Sione Teila ʻa ia naʻe kafó.

ʻAho 8 ʻo Siulai, 1844

ʻOku foki ʻa Paʻale P. Palati ki Nāvū pea tokoni kia Uiliate Lisiate mo Sione Teila ke tauhi e māú ʻi he Siasí.

ʻAho 3 ʻo ʻAokosi, 1844

ʻOku tuʻuta hake ʻa Sitenei Likitoni ki Nāvū mei Pitisipeeki, Penisilivēnia.

ʻAho 4 ʻo ʻAokosi, 1844

ʻOku fakamatala ʻa Sitenei Likitoni ki ha kulupu ʻo e Kāingalotú ʻoku totonu ke ne tokangaʻi e Siasí pea fie maʻu ke ui ha fakataha makehe ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻAokosí ke fakapapauʻi hono fokotuʻu iá. ʻOku fai ʻa e fakatahá ʻi he ʻaho Tuʻapulelulu, 8 ʻo ʻAokosí.

6 ʻAokosi, 1844

ʻOku foki ʻa e tokolahi ʻo e toenga ʻo e kau ʻAposetoló, kau ai ʻa Pilikihami ʻIongi, ki Nāvū mei heʻenau ngāue fakafaifekaú.

ʻAho 7 ʻo ʻAokosi, 1844

ʻI he pongipongí, ʻoku fakataha ʻa e kau ʻAposetoló mo Sitenei Likitoni ʻi he ʻapi ʻo Sione Teila naʻe laveá.

Hili ha fakataha hoʻatā ʻa e kau ʻAposetoló, fakataha alēleaʻanga māʻolungá, mo e kau taulaʻeikí lahí, naʻe toe pehē ʻe Sitenei Likitoni ko ia ʻoku totonu ke ne tauhi ʻa e Siasí. Naʻe pehē ʻe Pilikihami ʻIongi ko ia ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kií pea ʻokú ne fie maʻu ke fai e finangalo ʻo e ʻEikí ʻi he meʻa ko iá.

ʻAho 8 ʻo Aokosi, 1844

Naʻe lea ʻa Sitenei Likitoni ʻi ha houa ʻe taha mo e konga lolotonga ha fakataha ʻi he taimi 10:00 pongipongi, ki ha kāingalotu ʻe lauiafe, ʻo fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku totonu ai ke ne hoko ko e tauhi ʻo e Siasí. ʻOku lea pea toe ui foki ʻa Pilikihami ʻIongi ki he Kāingalotú ke nau toe fakataha mai ki ha fakataha ʻi he 2:00 ʻefiafi.

Ne maʻu ʻe he kāingalotu tokolahi he lolotonga e ʻahó ha fakamoʻoni ne ʻia Pilikihami ʻIongi ʻa e pulupulu, pe mafai ko ia ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Lolotonga e fakataha ʻo e 2:00 ʻefiafí, naʻe hikinimaʻi ai ʻe he Kāingalotú ʻa Pilikihami ʻIongi mo e kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e kau taki ʻo e Siasí.

Lolotonga e ongo fakatahá, ʻoku mamata ha Kāingalotu tokolahi ki ha hā mo leʻo tatau ʻa Pilikihami ʻIongi mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

Hili hono Fakapoongi ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ne ʻi ai ha Niʻihi ne nau Pehē ko Kinautolu ʻOku Totonu Ke Nau Tataki e Siasí

Fakakaukauloto naʻá ke toki ʻilo kuo mālōlō ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí ʻane pō. Ko hai ʻe hoko ko e Palesiteni hono hoko ʻo e Siasí? ʻE founga fēfē hono fili iá? ʻOku anga fēfē hono foaki ʻo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ke puleʻi ʻa e Siasí ki he Palesiteni hono hoko ʻo e Siasí?

Hili hono fakapoongi ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻe loto mamahi lahi ʻa e Kāingalotú pea naʻe puputuʻu ha kau mēmipa tokolahi ʻo e Siasí pe ko hai te ne tataki e Siasí. Lolotonga e taimi ko ʻení, ne tokolahi ha kakai ne nau tala ko kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e totonu ke taki e Siasí. Ne kau ʻiate kinautolu ʻa Sitenei Likitoni, Sēmisi Sitālingi, mo Pilikihami ʻIongi.

ʻI hoʻo lau e ngaahi palakalafi ko ʻení, kumi ki he ngaahi ʻuhinga ne tala ai ʻe Sitinei Likitoni ʻa ia naʻe hoko ko ha taki tuʻukimuʻa ʻi he Siasí ʻi ha ngaahi taʻu lahi, ko ia ʻoku totonu ke ne taki ʻa e Siasí:

“Naʻe aʻu mai ʻa Sitenei Likitoni, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisií [ki Nāvū] mei Pitisipeeki, ʻi Penisilivenia, ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻAokosi, 1844. Ka ʻi he taʻu kimuʻa meí he taimi ko iá, naʻe kamata ai ia ke ne foua ha hala naʻe tuʻu fehangahangai mo e faleʻi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá peá ne hē [mavahe] ai meí he Siasí. Naʻe ʻikai ke ne tali ke nau fakataha mo e toko tolu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ne nau ʻosi ʻi Nāvuú, pea lea ai ia ki ha tokolahi ʻo e Kāingalotú ʻi haʻanau lotu ʻi he Sāpaté”(Ko Hotau Tukufakaholó: Ko Ha Hisitōlia Nounou ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní [1996], 78).

Naʻe ui ʻe Sitinei Likitoni ha fakataha makehe ʻi he ʻaho Tūsite ko hono 6 ʻo ʻAokosí, koeʻuhí ke fili ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ha tokotaha ke ne tokangaʻi e Siasí. ʻOku ngalingali naʻá ne feinga ke ui e fakataha ko ʻení ʻoku teʻeki ke foki kotoa hake ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mei heʻenau ngāue fakafaifekau ʻi he feituʻu fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití, koeʻuhí ke hanga ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻo fakamoʻoniʻi hono fatongia ko e tokotaha ke ne leʻohi e Siasí. Naʻe ongoʻi ʻe ha kau taki ʻo e Siasí ʻoku faʻufaʻu ʻa Misa Likitoni “ke maʻu faingamālie ai leva ʻi he tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻa e kāingalotú” (History of the Church, 7:225). Ko e meʻa mālié naʻe feinga ʻa ʻEletā Uiliate Lisiate mo ʻEletā Paʻale P. Palati ʻo toe toloi ai e fakatahá ki he ʻaho Tuʻapulelulu ko hono 8 ʻo ʻAokosí, pea ʻi he taimi ko iá ne meimei foki kotoa hake e Kau ʻAposetoló ki Nāvū.

Naʻe pehē ʻe Misa Likitoni koeʻuhí he naʻe ui mo fakanofo ia ko e tangata lea maʻa Siosefa Sāmita, ko hono fatongiá ia ke fakapapauʻi ʻoku puleʻi e siasí ʻi he founga totonú” (ʻi he History of the Church, 7:229). Naʻá ne tala foki ko ia ʻoku totonu ke “hoko ko ha tauhi ki he kakaí” pea ʻi hono fakahoko e fatongia ko ʻení, ʻokú ne fai e meʻa naʻe fekau ʻe he ʻOtuá ke ne faí (vakai, History of the Church, 7:230).

ʻĪmisi
Sidney Rigdon

Sitenei Likitoni

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Kapau naʻá ke ʻi Nāvū ʻi he taimi ko iá, ko e hā nai hoʻo fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi fakamatala ʻa Sitenei Likitoní?

    2. Ko e hā ha ngaahi hohaʻa naʻá ke mei maʻu fekauʻaki mo Misa Likitoni?

ʻI hoʻo lau e palakalafi ko ʻení, kumi ki he ʻuhinga ne tala ai ʻe Sēmisi Sitālingi ʻoku totonu ke ne tataki ʻa e Siasí:

Naʻe fekumi ʻa Sēmisi Sitālingi, ʻa ia naʻe papitaiso ʻi Fēpueli ʻo e 1844, ki ha feituʻu maʻá e Kāingalotu ʻi Uisikonisiní ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1844. Hili e fakapoongí, ne tala ʻe Misa Sitālingi naʻá ne maʻu ha fakahā ʻi ha tohi meia Siosefa Sāmita ʻo pehē ko ia kuo fokotuʻu ke hoko ko e fetongi ʻo Siosefa Sāmitá. Hangē ne hā ʻi he tohi ʻa Misa Sitālingí, ʻa ia naʻá ne fakahā ki he kau mēmipa ʻo e Siasí, ʻa e fakamoʻoni hingoa ʻa Siosefa Sāmitá. Naʻe tala ʻe Misa Sitālingi ko e palōfita hokó ia peá ne fanongonongo ʻa hono tuʻungá ʻi ha konifelenisi ʻa e Siasí ʻi Misikeni ʻi he ʻaho 5 ʻo ʻAokosi, 1844.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Kapau naʻá ke kau fakataha mo e Kāingalotu ʻi Misikení, ko e hā ha meʻa ʻokú ke pehē ne ngali moʻoni ʻi he ngaahi fakamatala ko ia ʻa Sēmisi Sitālingí?

    2. Ko e hā ha ngaahi meʻa naʻá ke mei hohaʻa ki ai fekauʻaki mo ʻene ngaahi fakamatalá?

ʻI hoʻo lau ʻa e ngaahi palakalafi ko ʻení, kumi ʻa e meʻa ne talaange ʻe Pilikihami ʻIongi ki he kau taki lakanga fakataulaʻeiki kehé, kau ai mo e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua ʻa ia naʻe ʻi Nāvuú, fekauʻaki mo e tokotaha ʻoku totonu ke ne tataki ʻa e Siasí:

Naʻe ʻosi ʻi Nāvū ʻa ʻEletā Sione Teila, Uiliate Lisiate, pea mo Paʻale P. Pālati he taimi ne aʻu hake ai ʻa Sitenei Likitoní. Ne foki hake ki Nāvū e tokolahi ʻo e toenga ʻo e Kau ʻAposetoló, kau ai ʻa Pilikihami ʻIongi ʻi he efiafi ko e ʻaho 6 ʻo ʻAokosi, 1844. ʻI he ʻaho hono hokó, ʻa ia ko e ʻaho 7 ʻo ʻAokosí, ne fakataha e Kau ʻAposetoló ʻi ha fakataha alēlea ʻi he ʻapi ʻo Sione Teilá. Ne fai kimui ange he ʻaho ko iá ha fakataha hoʻatā, ne fakataha kotoa ai ki Nāvū e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, fakataha alēlea māʻolungá, mo e kau taulaʻeiki lahí. Ne kole ange ʻe Palesiteni ʻIongi, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofula Mā Uá, kia Sitenei Likitoni ke toe fakahoko ʻene pōpoakí ki he Kāingalotú. Ne fakahā mālohi ʻe Sitenei Likitoni naʻá ne mamata ki ha meʻa-hā-mai pea he ʻikai ke lava ha tangata ʻo fetongi ʻa Siosefa Sāmita ko e Palesiteni ʻo e Siasí. Naʻá ne fokotuʻu mai leva ke fili ia ko e tokotaha ke leʻohi ʻa e kakaí.

Hili e fakaʻosi ʻe Sitenei Likitoni ʻene leá, naʻe pehē ʻe Pilikihami ʻIongi:

ʻĪmisi
President Brigham Young

“ʻOku ʻikai ke u tokanga au pe ko hai te ne tataki e siasí, … ka ko e meʻa ʻe taha kuo pau ke u ʻiloʻí, ko e meʻa ʻoku folofola ʻaki ʻe he ʻOtuá ʻo kau ki aí. ʻOku ou maʻu ʻa e ngaahi kī mo e founga ke ʻilo e finangalo ʻo e ʻOtuá ki he meʻa ko iá. …

“Naʻe foaki ʻe Siosefa e kotoa ʻo e ngaahi kī mo e ngaahi mālohi kotoa pē ki hotau ʻulú [ʻo ʻuhinga ki he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá] ʻoku kau ki he tuʻunga Fakaeʻaposetoló ʻa ia naá ne maʻu kimuʻa pea toki ʻave atu iá. …

“Hono ʻikai tuʻo lahi ʻa e faʻa pehē ʻe Siosefa ki he Toko Hongofulu Mā Uá, ʻKuó u fakatoka ʻa e fakavaʻé pea kuo pau ke mou langa ai, he kuo hili ki homou umá ʻa e puleʻangá’” (ʻi he History of the Church, 7:230).

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā e faikehekehe ʻi he ngaahi holi ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongí meiate kinautolu hangē ko Sitenei Likitoni mo Sēmisi Sitālingí?

    2. Ko e hā naʻe mahuʻinga ai e fakamoʻoni ʻa Pilikihami ʻIongi ki he ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí?

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi mo e kau mēmipa kehe ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá e moʻoni ko ʻení: ʻOku maʻu ʻe he kau ʻAposetoló ʻa e ngaahi kī kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia ʻoku fie maʻu ki hono puleʻi ʻo e Siasí.

ʻOku maʻu ʻe he Kau ʻAposetolo ʻo e ʻaho ní ʻa e ngaahi mālohi mo e ngaahi kī tatau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻI he taimi ʻoku fakanofo ai ha ʻAposetolo, ʻoku foaki kiate ia e ngaahi kī kotoa pē ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻi he māmaní (vakai, T&F 112:30–32), ka ko e mafai ke ngāue ʻaki e kotoa ʻo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku fakangatangata pē ia ki he ʻAposetolo pulé, mo e Palesiteni ʻo e Siasí.

ʻI Sānuali 1836, ko e taʻu ia ʻe valu kimuʻa e pekia ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻá ne fakahinohinoʻi ʻa e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku ʻikai ha toe taha kehe ʻoku fakaongoongo ki ai ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá ka ko e Kau Palesiteni ʻUluakí pē”, pea naʻá ne pehē leva, “Kapau ʻoku ʻikai te u ʻi ai, [ko e Palesiteni ʻo e Siasí], ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha Kau Palesitenisī ʻUluaki ke fakaongoongo ki ai ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá” (ʻi he History of the Church, 2:374).

Tuʻunga ʻi he ngaahi fakahinohino ko ʻeni meí he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ko e hā ʻoku hoko ki he kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he taimi ʻoku pekia ai ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí?

Ko hai ʻe lava ke ne tataki e Siasí ʻi he taimi ʻoku tukuange ai ʻa e kau Palesitenisī ʻUluakí?

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:127–28, ʻo kumi pe ko hai ʻa e ʻAposetolo pule mo e Palesiteni ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he taimi naʻe pekia ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

Ko Pilikihami ʻIongi naʻe hoko ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá koeʻuhí he ko ia ʻa e ʻAposetolo pulé. ʻI he taimi naʻe fuofua fokotuʻu ai ʻa e Kōlomú ʻi he 1835, naʻe fili ʻa e tokotaha pulé ʻo fakatatau ki honau taʻu motuʻá. ʻI hono tānaki mai e kau mēmipá, ne fili ʻa e pulé ʻo fakatatau mo e ʻaho ne fakanofo aí. Ko ia ai, ʻi hotau kuongá ni, ko e tokotaha pulé ʻoku makatuʻunga ia meí he ʻaho mo e fakahokohoko hono fakanofo ʻo ha ʻAposetolo. . Ko e taimi ʻoku pekia ai ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻoku ʻtukuange leva ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí pea hoko ʻa e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e kōlomu pulé, ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e ʻAposetolo pulé.

Kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻa hono fetongi ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Siasí koeʻuhí ke ʻoua naʻa taʻe ʻi ai ha takimuʻa fakalaumālie ʻi he Siasí, pea ʻoku ʻikai ha ʻuhinga ia ke fai ai ha fakamahamahalo pe fakakikihi pe ko hai ʻe hoko ko e Palesiteni hoko ʻo e Siasí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī ʻo pehē: ʻ“Oku ʻafioʻi ʻe [he ʻEikí] ʻa e tokotaha ʻokú Ne finangalo ke puleʻi ʻa e Siasí ni, pea he ʻikai te Ne fai ha fehalaaki. ʻOku ʻikai ke fakahoko noa pē ʻe he ʻEikí ha ngaahi meʻa. Kuo teʻeki ai ke Ne fakahoko noa ha meʻa” (ʻi he Conference Report, Oct. 1970, 153).

ʻI hono fakanounoú, ʻoku foaki e ngaahi kī ʻo e puleʻangá ki he mēmipa takitaha ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he taimi ʻo hono fakanofo ki he tuʻunga fakaeʻaposetoló. ʻOku fakapapauʻi ʻa e ʻAposetolo pulé, ʻa ia ʻokú ne puleʻi ʻa e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, meí he ʻaho mo e fakahokohoko ʻo hono fakanofó. ʻI he pekia ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻoku veteki leva ʻa e Kōlomu ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí pea foki e ongo tokoní ki hona tuʻunga fakahokohoko kimuʻa ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, kapau naʻá na ʻosi ʻi ai kimuʻa. ʻOku hoko leva e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e kōlomu pule ia ʻi hono tataki e Siasí. ʻOku maʻu pea ngāue ʻaki leva ʻe he ʻAposetolo pulé, ʻi heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻi he taimi pē ko iá ʻa e ngaahi kī kotoa ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki ʻo e puleʻangá mo puleʻi fakakātoa e Siasí. ʻI heʻene hoko ko e ʻōfisa pule ʻo e Siasí, ʻoku maʻu ʻe he Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e totonu ke maʻu fakahā fekauʻaki mo e taimi ke fokotuʻutuʻu foʻou ai ʻa e kau Palesitenisī ʻUluakí. ʻOku fai ʻa e meʻa kotoa ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí ʻi he fakapotopoto mo e maau.

ʻOku Maʻu ʻe he Tokolahi ha Fakamoʻoni ko Palesiteni Pilikihami ʻIongi ʻOku Totonu Ke Ne Taki e Siasí.

ʻI he ʻaho 8 ʻo ʻAokosi, 1844, ne fakataha hake e Kāingalotu ʻi Nāvū, ʻIlinoisí, he taimi 10:00 pongipongi ke fanongo ki hono tala ʻe Sitenei Likitoni ko e tokotaha ia ke ne tokangaʻi e Siasí. Koeʻuhí ne puhi e havilí ki he tuʻunga malangá, naʻe tuʻu ʻa Misa Likitoni ʻi ha saliote ʻi mui he haʻofangá koeʻuhí ke ongoʻi lelei ange ʻe he kakaí hono leʻó. Naʻe tafoki hake ʻa e haʻofangá koeʻuhí ke nau sio kia Misa Likitoni ʻi heʻene malangá. Naʻá ne lea ʻi ha houa ʻe taha mo e konga ki ha Kāingalotu ʻe lauiafe ne fakataha haké, ʻo fakamatalaʻi e ʻuhinga ʻoku totonu ai ke ne hoko ko e tokotaha ke tokangaʻi e Siasí. Ne pehē ʻe ha kakai ʻe niʻihi ne ʻikai ke ongo fakalaumālie ʻene leá.

Ne omi ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻo tangutu ʻi muʻa ʻo hanga ki he feituʻu naʻe lea ai ʻa Sitenei Likitoní. Naʻe nonga ʻa e matangí ʻi he taimi ko ʻení. Hili e lea ʻa Sitenei Likitoní, naʻe lea ʻa Palesiteni ʻIongi. Naʻe tafoki hake ʻa e haʻofanga ke nau fanongo ki he lea ʻa e Pilikihami ʻo nau sītuʻa ki he salioté ne nofo ai ʻa Sitenei Likitoní. (Vakai, “Discourse by President Geo. Q. Cannon,” Deseret News, Feb. 21, 1883, 67.) Ne lea nounou pē ʻa Palesiteni ʻIongi ʻo ne pehē naʻe ʻuhinga ʻene foki mai ki Nāvuú ke tengihia e Palōfitá ka ʻoku ʻikai ko haʻane haʻu ke fili ha taki foʻou. Naʻá ne fanongonongo ʻe fai ha fakataha ʻa e kau taki ʻo e Siasí mo e kāingalotú ʻi he taimi 2:00 ʻefiafi ʻo e ʻaho ko iá. ʻI he taimi naʻá ne lea aí, ne tokolahi ha kau mēmipa ʻo e Siasí ne nau mamata ki he liliu e fōtunga ʻo Pilikihami ʻIongí pea fanongo ki he liliu hono leʻó ʻo hangē ko e leʻo ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe tokoni e mana ko ʻení ke ʻiloʻi ʻe he tokolahi ʻo e Kāingalotú ʻoku finangalo e ʻEikí ke tataki ʻe Pilikihami ʻIongi ʻa e Siasí.

ʻI hoʻo lau ʻa e ngaahi aʻusia ko ʻení, kumi ʻa e founga naʻe tāpuekina ʻe he ʻEikí ʻa e Kāingalotú ke ʻilo pe ko hai kuó Ne tuʻutuʻuni ke tataki e Siasí. Ko e foʻi lea ko e “pulupulu,” ʻoku fekauʻaki ia mo e mafai ʻoku ʻoatu meí he palōfitá mo e Palesiteni ʻo e Siasí (Siosefa Sāmita) ki he tokotaha ʻokú ne fetongí (Pilikihami ʻIongi).

ʻĪmisi
Benjamin F. Johnson

Naʻe manatu ʻa Penisimani F. Sionisoni, “Naʻe tuʻu ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi ʻo lea. Naʻá ku sio atu ki heʻene tuʻu haké, ka ʻi heʻene leá pē naʻá ku puna ki ʻolunga, he naʻe ongo ia ʻo hangē ko e leʻo ʻo Siosefá pea ʻi heʻene ʻasi maí, ʻi he sio, tōʻonga, teuteú mo e fōtungá pea naʻe hangē tofu pē ia ko Siosefá, ko ia tonu; pea naʻá ku ʻilo ʻi he momeniti ko iá ʻoku ʻiate ia ʻa e laumālie mo e pulupulu ʻo Siosefá” (My Life’s Review [1947], 103 – 4).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Uiliami C. Sitaine naʻe lea ʻa Pilikihami ʻIongi “ʻi he leʻo hangē ko e leʻo ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Ne u fakakaukau ko ia, pea pehē foki ki he lauiafe naʻa nau fanongo ki aí “(ʻi he History of the Church, 7:236).

ʻĪmisi
Palesiteni Wilford Woodruff

Naʻe tohi ʻe Uilifooti Utalafi ʻo pehē, “Kapau naʻe ʻikai ke u mamata tonu kiate ia, he ʻikai ke lava ʻe ha taha ʻo fakalotoʻi au naʻe ʻikai ko Siosefa Sāmita naʻe leá, pea ʻe lava ke fakamoʻoni ki heni ha taha naʻe feohi pea mo e ongo tangatá ni” (ʻi he History of the Church, 7:236).

Lolotonga e fakataha he hoʻataá, naʻe lea ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi mo ha kau mēmipa kehe ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Ne tokolahi ha niʻihi ne nau pehē ne fōtunga mo leʻo tatau ʻa Pilikihami ʻIongi mo Siosefa ʻi heʻene lea he ʻaho ko iá. Naʻe manatu ʻa Siaosi Q. Kēnoni, ʻa ia naʻe taʻu 17 ʻi he 1844, “Kapau naʻe toe tuʻu ʻa Siosefa meí he maté pea toe lea ʻi heʻenau fakatahá, he ʻikai fakaʻohovale ange ia ʻo hangē ko ʻene fakaʻohovale kiate kinautolu ne nau ʻi he fakataha ko iá; ko e leʻo pē ia ʻo Siosefá; pea ʻikai ngata pē ʻi he ongona hono leʻó, ka naʻe hangē ki he kakaí ko Siosefa tonu pē ia ne tuʻu ʻi muʻa ʻiate kinautolú. … Naʻe foaki ʻe he ʻEikí ha fakamoʻoni ki hono kakaí ʻo ʻikai ha toe veiveiua fekauʻaki mo e tokotaha ne fili ke tataki kinautolú” (ʻi he History of the Church, 7:236).

Fakalahi atu ki he mana ko ʻení, ne toe ongoʻi ʻe ha Kāingalotu tokolahi hono fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu naʻe uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Pilikihami ʻIongi mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke tataki e Siasí. Hili ʻa e fakataha ko ʻení, ne fili kotoa e Kāingalotu ʻi Nāvuú ke poupouʻi e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, mo Pilkihami ʻIongi ko honau taki, ke tataki e Siasí. Neongo ia, ne ʻikai ke fili kotoa e kāingalotu ʻo e Siasí ke muimui ki he Kau ʻAposetoló. Ne fili ha kakai ʻe niʻihi ke muimui ki ha kakai fakafoʻituitui hangē ko Sitenei Likitoni mo Sēmisi Sitālingí, ʻa ia naʻá na fokotuʻu pē hona siasi.

Kapau naʻá ke ʻi ha taha ʻo e ongo fakataha ʻo e ʻaho 8 ʻo ʻAokosi, 1844, ko e hā ha aofangatuku naʻá ke mei fai fekauʻaki mo e tokotaha kuo ui ʻe he ʻOtuá ke tataki e Siasí?

ʻI he taimi naʻe mālōlō ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻe ngāue ʻaki leva ʻe he ʻAposetolo pulé (Pilikihami ʻIongi) e ngaahi kī kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻá ne maʻu e totonu ke maʻu fakahā fekauʻaki mo e taimi ke fokotuʻu ai ha Kau Palesitenisī ʻUluaki foʻou. ʻI he 1847 — hili ia ha taʻu ʻe ua meí he fakapōngí— naʻe maʻu ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi ha ueʻi fakalaumālie ke toe fokotuʻutuʻu ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí kae ʻikai hokohoko atu hono tataki ʻa e Siasí ʻi heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻI he hokohoko atu ʻa e tupu mo e mafola ʻa e Siasí, ʻoku mahuʻinga ke manatuʻi te tau lava ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo maʻu ha fakamoʻoni ko kinautolu ʻoku nau tataki ʻa e Siasí naʻe ui ʻe he ʻOtuá.

ʻĪmisi
First Presidency, 2013

Ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí, 2013

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau maʻu ha fakamoʻoni ʻoku uiuiʻi e kau taki hotau Siasí ʻe he ʻOtuá?

    2. Fakakaukau ki ha taimi naʻá ke maʻu ai ha fakamoʻoni naʻe ui ʻe he ʻOtuá ha taki ʻo e Siasí. Kapau kuó ke aʻusia ʻa e meʻa ko iá, ko e hā naʻá ke fai ke maʻu ʻa e fakamoʻoni ko iá? Kapau kuo teʻeki ke ke aʻusia ha fakamoʻoni ki he kau taki ʻo e Siasí, tohi ha ngaahi meʻa te ke lava ʻo fai ke maʻu ai ha fakamoʻoni.

  2. Kole ki ha mēmipa ho fāmilí pe ko e taha ho kaungāmeʻá ke vahevahe mo koe ʻa ʻenau aʻusia hono maʻu ha fakamoʻoni meí he Laumālie Māʻoniʻoní naʻe ui ʻe he ʻOtuá ha taki ʻi he Siasí. Mahalo te ke fie vahevahe foki mo kinautolu e meʻa naʻá ke tohi kimuʻa ʻi hoʻo tohinoá. Hiki ʻa e meʻa naʻá ke ako meí he aʻusia ʻa e tokotaha ko ʻení, ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá.

  3. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e “Fetongi ʻi he Kau Palesitenisií” peá u fakakakato ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he (ʻaho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau mo e ngaahi mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe ki heʻeku faiakó:

Paaki