Lautohi Faka-Sāpaté: Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí
Ngaahi Tokoni Maʻá e Faiakó


Ngaahi Tokoni Maʻá e Faiakó

Hili e hā ʻa e ʻEiki kuo toetuʻú ki heʻene kau ʻaposetoló, naʻá ne toe hā foki ki ha niʻihi ʻo kinautolu ʻi he Tahi Kālelí. Lolotonga ʻene nofo mo kinautolú, naʻá ne fai ha fehuʻi tatau tuʻo tolu kia Pita: “ ʻOkú ke ʻofa kiate au?” Naʻe tali tatau ai pē ʻa Pita, “ ʻOkú ke ʻilo ʻoku ou ʻofa kiate koe.” Naʻe fakahā ange ʻe he ʻEikí kia Pita: “Fafanga ʻeku fanga lamí… . Fafanga ʻeku fanga sipí… .Fafanga ʻeku fanga sipí” (Sione 21:15–17).

ʻI hoʻo hoko ko ia ko e faiako ʻo e Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí, te ke lava ʻo fakahā hoʻo ʻofa ki he ʻEikí ʻaki haʻo fafanga ʻene fanga sipí, ʻo fakapapauʻi ʻoku “manatuʻi mo fafangaʻi” ʻa e mēmipa kotoa pē ʻo hoʻo kalasí “ ʻaki ʻa e folofola lelei ʻa e ʻOtuá” (Molonai 6:4). Ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa mahuʻinga ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá, ko hono tokoniʻi kitautolu ke tau “tui ko e Kalaisí ʻa Sīsū, ko e ʻAlo [Ia] ʻo e ʻOtuá; peá ke [tau] maʻu ʻi he [ʻetau] tuí ʻa e moʻuí ʻi hono huafá” (Sione 20:31). ʻI hono tākiekina koe ʻe he Laumālié, te ke lava ʻo tokoniʻi e kalasí ke fakamālohia ʻenau fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí, ʻenau tui kiate Iá, pea mo ʻenau tukupā ke nau moʻuiʻaki ʻEne ongoongoleleí. Te ke lava foki ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau maʻu mo ha ngaahi tāpuaki kehe ʻa ia ʻe lava ke nau maʻu mei haʻanau ako fakamātoato ʻa e Fuakava Foʻoú, ʻo hangē ko e fakamatala ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní:

“ ʻOku ʻomi ʻe he pōpoaki kakato ʻo e Fuakava Foʻoú ha faʻahinga ongo fakaʻāʻā ki he laumālie ʻo e tangatá. ʻOku tekeʻi atu ʻe he huelo ʻo e ʻamanaki leleí ʻa e ʻata ʻo e ʻamanaki-tō-noá, fetongi mo e mamahí ʻe he fiefiá, pea mo e ongoʻi liʻekiná ʻi heʻete ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi fakatāutaha kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní” (“ ʻOku Foaki Moʻui ʻe he Laumālié,” Tūhulú, Sune 1997, 2).

Faiako ʻaki ʻa e Laumālié

ʻI hoʻo teuteu ko ia ke akoʻi ʻa e kalasi Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí, ʻoku mahuʻinga ke ke fekumi ki he ueʻi mo e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. “Pea ʻe foaki ʻa e Laumālié kiate kimoutolu ʻi he lotu ʻo e tuí; pea kapau ʻe ʻikai te mou maʻu ʻa e Laumālié, ʻoua te mou faiako” (T&F 42:14). Manatuʻi ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku faiako ʻi hoʻo kalasí.

Te ke lava ʻo fekumi ki he Laumālié ʻi haʻo lotu, ʻaukai, ako fakaʻaho ʻa e folofolá pea mo talangofua ki he ngaahi fekaú. ʻI hoʻo teuteu ko ia ki he kalasí, lotu ki he tataki ʻa e laumālié ke ne fakamahino kiate koe ʻa e folofolá pea mo e ngaahi fie maʻu ʻa e kalasí. ʻE lava foki ʻe he Laumālié ʻo tokoniʻi koe ke ke palani ha ngaahi founga ʻoku ʻuhingamālié ke ke aleaʻi ʻaki ʻa e folofolá pea fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi heʻetau moʻui ʻi he lolotongá (Vakai, 1 Nīfai 19:23). Fakataha mo e tākiekina ʻa e Laumālié, te ke hoko ko ha meʻangāue ʻaonga ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí ke ke akoʻi ʻene folofolá ki heʻene fānaú.

ʻOku ʻoatu ʻi lalo ha ngaahi fokotuʻu ki ha ngaahi founga te ke fakaafeʻi ʻaki ʻa e Laumālié ki hoʻo kalasí:

  1. Fakaafeʻi ʻa e kalasí ke nau fai ha lotu kamata pea ʻi he ʻosi ʻa e lēsoní. ʻI he lolotonga ʻa e kalasí, lotu loto pē ki he Laumālié ke ne tataki koe mo fakaava ʻa e loto ʻo e kalasí ke nau tali ʻa e ngaahi moʻoni ʻoku akoʻí peá ke fai hoʻo fakamoʻoní mo ke ueʻi fakalaumālie ʻa e kalasí.

  2. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi folofolá (Vakai, “Fakatefito ʻi he Folofolá” ʻi he peesi (vi).

  3. Fai hoʻo fakamoʻoní ʻi ha taimi pē ʻe ueʻi ai koe ʻe he Laumālié, kae ʻoua ʻe tali pē ki he ngataʻanga ʻo e lēsoní. Fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi. Toutou fakaafeʻi e kalasí ke nau fakahoko ʻenau fakamoʻoní.

  4. Fakaʻaongaʻi e ngaahi himí, hiva Palaimelí mo ha ngaahi hiva toputapu kehe, ke teuteuʻi ʻaki e loto ʻo e kalasí ke nau ongoʻi ʻa e Laumālié.

  5. Fakahā hoʻo ʻofa ki he kalasí, niʻihi kehé, Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisí.

  6. Fakamatalaʻi hoʻo ngaahi fakakaukaú, ongó mo e ngaahi meʻa naʻe hoko kiate koé ʻa ia ʻoku fekauʻaki mo e lēsoní. Fakaafeʻi ʻa e kalasí ke nau fai mo e meʻa tatau. ʻE lava foki ʻe he kalasí ʻo fakahā ha founga kuo nau fakaʻaongaʻi ʻi heʻenau moʻuí ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo aleaʻi ʻi he ngaahi lēsoni ki muʻá.

Fakatefito ʻi he Folofolá

Naʻe ʻako ʻa ʻEletā Poiti K. Peeka ʻo pehē, “ ʻE vave ange ʻa e liliu ʻo e ʻulungāngá ʻi hono lau mo ako ʻa e ngaahi tokāteline ʻo e Ongoongoleleí” (Tūhulu, Sānuali 1987, 19). ʻI hoʻo teuteú pea mo e lolotonga ʻa e kalasí, nofotaha ʻi he ngaahi tokāteline fakamoʻui ʻo e ongoongoleleí ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he folofolá mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní. ʻE fie maʻu heni ke ke ako ʻa e folofolá ʻi he loto fakamātoato mo e faʻa lotu. Naʻe fekau mai ʻe he ʻEikí, “ ʻOua ʻe feinga ke malangaʻaki ʻa ʻeku leá, kae fuofua feinga ke maʻu ʻeku leá. ʻI hoʻo maʻu ko ia ʻene leá ʻo fakafou ʻi hono ako ʻo e folofolá, kuo ʻosi talaʻofa mai ʻa e ʻEikí, “pea ʻe toki vete ho ʻeleló; pea kapau te ke loto ki ai, te ke maʻu leva ʻa hoku Laumālié pea mo ʻeku leá, ʻio ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ke fakalotoʻi ʻa e kakaí ke tui” (T&F 11:21).

Fakalotolahiʻi e kalasí ke nau ō mai mo ʻenau ngaahi folofolá ki he kalasí he uike kotoa pē. Lau fakataha ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifilí, lolotonga haʻamou aleaʻi kinautolu.

ʻOku totonu ke ʻoange ki he mēmipa taki taha ʻo e kalasí ha tatau ʻo e Tohi Fakahinohino ʻa e Mēmipa ʻo e Kalasí: Fuakava Foʻoú (35682). ʻE tokoni ʻa e tohí ni ki he kalasí ke fakaleleiʻi ʻenau taukei he akó mo maʻu ha tali ki heʻenau ngaahi fehuʻí mei he folofolá. ʻE tokoni foki ke mahino kiate kinautolu ʻa e folofolá, fakahoko ia ʻi heʻenau moʻuí, mateuteu ke aleaʻi kinautolu ʻi he kalasí pea mo fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi heʻenau ngaahi fealēleaʻaki fakafāmilí.

Ko hono fakaʻaongaʻi ʻo e tohi lēsoni ko ʻení

Ko e tohi lēsoni ko ʻení ko ha meʻangāue ia ke ne tokoniʻi koe ʻi hono akoʻi ʻo e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí mei he folofolá. Kuo faʻu ia maʻá e toʻu tupú pea mo e kakai lalahí ʻi he ngaahi kalasi Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí pea ʻe fakaʻaongaʻi ia ʻi he taʻu ʻe fā kotoa pē. ʻOku ʻikai fie maʻu ke toe tānaki atu ʻe he faiakó ha ngaahi fakamatala kehe ki he folofolá ʻi hono akoʻi ʻo e lēsoní.

ʻOku lahi ʻaupito e fakamatala he ngaahi lēsoni ʻo e tohí ni, ʻa ia he ʻikai ke ke lava ʻo akoʻi ʻi ha foʻi kalasi pē ʻe taha. Fekumi ki he Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi hono filifili ʻo e ngaahi talanoa fakafolofolá, ngaahi fehuʻí pea mo e ngaahi nāunau fakalēsoni kehé, ʻa ē te nau feau lelei e fiemaʻu ʻa e kalasí.

ʻOku ʻi he lēsoní taki taha ʻa e ngaahi konga ko ʻení:

  1. Tefitó. ʻOku ʻi ai ha konga ʻe ua ʻo e tefitó: ko ha kiʻi kupuʻi lea pe fakamatala nounou pea mo e ngaahi potu folofola ʻoku totonu ke ke lau kimuʻa peá ke teuteu ʻa e lēsoní.

  2. Taumuʻá. ʻOku fokotuʻu mai ʻe he fakamatala ʻi he taumuʻá, ʻa e tefitoʻi meʻa ʻoku totonu ke fakatefito ai hoʻo teuteú mo hono akoʻi ʻo e lēsoní.

  3. Teuteú. ʻOku fakanounouʻi ʻe he konga ko ʻení ʻa e ngaahi talanoa fakafolofola ʻi he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú peá ne ʻoatu foki mo ha ngaahi fokotuʻu ke tokoniʻi koe ke toe lelei ange hoʻo faiakó. ʻE lava foki ke kau ai mo ha ngaahi fokotuʻu ke fakalahi ha ngaahi potu folofola ke lau pea mo ha ngaahi fokotuʻu kehe ki he teuteú, ʻo hangē ko ha ngaahi nāunau te ke fie ʻomi ki he kalasí.

  4. ʻEkitivitī ke Tākiakiʻi ʻaki e Tokangá. ʻOku ʻi he konga ko ʻení ha kiʻi ʻekitivitī faingofua, lēsoni ʻoku fakataumuʻa pe ko ha fehuʻi ke tokoni ʻi hono teuteuʻi ʻo e kalasí ke nau ako, kau he lēsoní mo ongoʻi e mālohi ʻo e Laumālié. Tatau ai pē pe te ke fakaʻaongaʻi e ʻekitivitī ʻoku ʻoatu ʻi he lēsoní ke tākiakiʻi ʻaki e tokangá, pe ko haʻo ʻekitivitī pē ʻaʻau, ʻoku mahuʻinga ke tohoakiʻi e tokanga ʻa e kalasí ʻi he kamataʻanga ʻo e lēsoní. ʻOku totonu ke nounou pē ʻa e ʻekitivitií.

  5. Aleaʻi ʻo e folofolá mo hono fakahokó. Ko e konga lahi taha ʻeni ʻo e lēsoní. Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e ngaahi talanoa fakafolofolá ke ke lava ʻo akoʻi mo aleaʻi lelei kinautolu. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fokotuʻu ʻi he “Poupouʻi e Fealēleaʻaki Fakakalasí” mo e “Ngaahi Founga Kehekehe Ke Fakaʻaongaʻi ʻi Hono Akoʻi ʻo e Folofolá” (peesi –vii–viii) ke filioʻi ʻaki hoʻo founga faiakó pea mo pukepuke e tokanga ʻa e kalasí he lēsoní.

  6. Fakaʻosí. ʻOku tokoniʻi koe ʻe he konga ko ʻeni ʻo e lēsoní, ke ke fakanounouʻi e lēsoní mo fakalotolahiʻi e kalasí ke nau moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo mou ʻosi lau ki aí. ʻOkú ne toe fakamanatu atu foki kiate koe, ke fai ʻa hoʻo fakamoʻoní. Fakapapauʻi ʻokú ke tuku ha taimi feʻunga ke fakaʻosi ai e lēsoni taki taha.

  7. Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní: ʻOku ʻoatu ʻa e konga ko ʻení ʻi ha ngaahi lēsoni lahi he tohí ni. ʻE lava ke kau ai ha ngaahi moʻoni ko e tānaki atu mei ha ngaahi talanoa fakafolofola, founga kehekehe ke akoʻi ʻaki ha talanoa fakafolofola pau, ngaahi ʻekitivitī pe ko ha ngaahi fokotuʻu kehe ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi fakakaukau ko ʻení ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.

Vakaiʻi ʻa e lēsoni taki taha ʻi ha uike ʻe taha ki muʻa. ʻI hoʻo ako ko ia ki muʻa ʻa e folofola ke laú pea mo e nāunau ʻi he lēsoní, te ke maʻu ha ngaahi fakakaukau mo ha tokoni he lolotonga ʻo e uiké ki hono akoʻi ʻo e lēsoní. ʻI hoʻo fakalaulauloto ko ia ki he lēsoní he lolotonga ʻo e uiké, lotua ʻa e Laumālié ke ne tataki koe. Maʻu ha tui ʻe tāpuakiʻi koe ʻe he ʻEikí.

Poupouʻi e Fealēleaʻaki Fakakalasí

ʻOku totonu ke ʻoua naʻá ke anga-maheni ʻaki hano malangaʻi ʻo e kalasí. Ka ke tokoniʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau kau kakato pea ʻuhinga mālie kiate kinautolu hono aleaʻi ʻo e ngaahi potu folofolá. ʻOku hanga ʻe he kau kakato mai ʻa e kalasí, ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau:

  1. Ako ʻo lahi ange ki he folofolá.

  2. Ako ha founga ke nau fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongo- leleí.

  3. Tukupā ke nau moʻuiʻaki e ongoongoleleí.

  4. Fakaafeʻi mai e Laumālié ki he kalasí.

  5. Akoʻi mo felangaʻakihake fakalaumālie kotoa (T&F 88:122) ke nau ʻinasi he ngaahi monūʻia ʻo e ngaahi meʻafoakí, ʻiló, ngaahi meʻa ne hokó mo e fakamoʻoni ʻa e niʻihi kehé.

ʻOku totonu ke tokoniʻi ʻe he fealēleaʻaki fakakalasí ʻa e kau mēmipá ke nau haʻu kia Kalaisi mo moʻui hangē ko ʻene kau ākongá. Tataki pe liliu e ngaahi fealēlea- ʻaki ʻoku ʻikai ke nau aʻusia e ngaahi taumuʻa ko ʻení.

Fekumi ki he tākiekina ʻa e Laumālié ʻi hoʻo ako e ngaahi fehuʻi ʻi he tohi lēsoni ko ʻení peá ke fili ʻa e ngaahi fehuʻi ke fakahokó. ʻOku ʻoatu ʻi he tohi lēsoni ko ʻení ha ngaahi potu folofola ke tokoniʻi koe mo hoʻo kalasí ʻi hono maʻu e tali ki he ngaahi fehuʻí. Ko e tali ki ha ngaahi fehuʻi kehé, ʻe maʻu ia mei he ngaahi meʻa ne hoko ki he kau mēmipa ʻo e kalasí.

ʻOku mahuʻinga ange ke ke tokoni ʻi hono fakamahino ki he kalasí ʻa e folofolá pea mo hono fakahoko kinautolú ʻi haʻo feinga ke ke fakaʻaongaʻi kotoa ʻa e nāunau kuó ke teuteú. Kapau ʻoku ako ʻa e kalasí mei ha fealēleaʻaki ʻoku lelei, ʻoku faʻa tokoni ange hano tuku ke hokohoko atú ʻi haʻo feinga ke akoʻi kotoa e lēsoní.

Ngāueʻaki ʻa e ngaahi fakahinohino ko ʻení ke poupouʻi ʻaki e fealēleaʻaki fakakalasí:

  1. Fai e ngaahi fehuʻi ʻoku fie maʻu ki ai ha ngaahi fakakaukau mo ha fealēleaʻakí kae ʻikai ko ha tali “ ʻio” pe “ ʻikai” pē. ʻOku faʻa ʻaonga ange ki he kalasí ʻa e ngaahi fehuʻi ko ia ʻoku kamata ʻaki ʻa e ko e hā hono ʻuhinga, naʻe founga fēfē, ko hai, ko e hā, ko e fē taimi, pea mo e ko e fē feituʻu.

  2. Fakalotolahiʻi e kalasí ke nau fakamatalaʻi ha ngaahi meʻa ne hoko kiate kinau- tolu ʻa ia ʻoku fakahā ai ha ngaahi founga ʻe lava ke fakahoko ʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakafolofola mo fakatokāteliné ʻi he moʻuí. Toe fakalotolahiʻi foki kinautolu ke nau fakamatalaʻi mai ʻa e ngaahi ongo ʻoku nau maʻu fekau- ʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku nau ako mei he folofolá. Fai ha lea fakalotolahi ke fakahoungaʻi ʻaki ʻenau ngaahi tokoní.

  3. ʻAi ke ke ongoʻingofua e ngaahi fiemaʻu ʻa e mēmipa taki taha. Neongo ʻoku totonu ke fakalotolahiʻi e mēmipa taki taha ke kau ʻi he fealēleaʻaki fakakalasí, ʻe ʻi ai pē ha niʻihi te nau kiʻi momou ke tali. Te ke lava ʻo lea fakatāutaha kiate kinautolu ke ke ʻilo ʻenau ongo fekauʻaki mo hano lau leʻolahi ha potu folofola pe kau ʻi he fealēleaʻaki fakakalasí. Tokanga ke ʻoua naʻá ke fehuʻi ki ha taha ke tali kapau ʻokú ne mā.

  4. ʻOange ha ngaahi potu folofola ke tokoniʻi e kalasí ke nau maʻu e ngaahi tali ki ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻí.

  5. Fakalotolahiʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ʻi he Fuakava Foʻoú: Tohi Fakahinohino ʻa e Mēmipa ʻo e Kalasí ʻi heʻenau ako ʻa e ngaahi potu folofola ke lau ʻi he uiké taki taha. ʻE toe kau lelei ange ʻa e kalasí ʻi he fealēleaʻakí kapau naʻa nau ako ʻa e folofola ne vahe ke laú pea kapau te ke fai ha ngaahi fehuʻi ʻoku nau mateuteu mai ke tali.

Ngaahi Founga Kehekehe ke Fakaʻaongaʻi ʻi hono Akoʻi ʻo e Folofolá

Fakaʻaongaʻi e ngaahi fokotuʻu ko ʻení ke akoʻi lelei ʻaki e ngaahi talanoa fakafolofolá pea ʻi ha founga kehekehe foki:

  1. Tokoniʻi e kalasí ke mahino kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he folofolá kau kia Sīsū Kalaisí. Kole ange kiate kinautolu ke nau fakakaukau ki ha founga ʻe lava ai ʻe ha ngaahi potu folofola tuʻu pau ʻo fakatupulaki ʻenau tui ki he Fakamoʻuí mo tokoniʻi kinautolu ke nau ongoʻi ʻene ʻofá.

  2. Kole ki ha niʻihi he kalasí ke nau fakakaukauʻi mo nau fakamatala ki ha ngaahi founga ʻe lava ai ke fakaʻaongaʻi ha potu folofola ʻi heʻenau moʻuí. ʻAi ke nau liliu loto pē ke fakatāutaha ʻa e folofolá ʻi haʻanau fetongi ʻa e ngaahi hingoa ʻi he ngaahi potu folofola kuo filifilí ʻaki honau hingoa ʻo kinautolú.

  3. ʻI he fakalahi atu ki hono akoʻi ʻo e tokāteliné, fakatōmamafaʻi e ngaahi talanoa ʻi he Fuakava Foʻoú ʻoku fakatupulekina ai e tuí, ʻo fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kalasí ʻa e ngaahi talanoa ko iá pea mou aleaʻi ha ngaahi founga ke fakahoko ai kinautolu.

  4. Fekau e kalasí ke nau kumi ha ngaahi foʻi lea, kupuʻi lea pe fakakaukau ʻoku toutou fakaʻaongaʻi ʻi ha potu folofola pe ʻoku ʻi ai hano ʻuhinga makehe kiate kinautolu.

  5. Hiki ʻi he palakipoé ha ngaahi kupuʻi lea, ngaahi tefitoʻi fakakaukau pe ngaahi fehuʻi ʻoku fekauʻaki mo e talanoa fakafolofolá. Hili iá peá ke lau pe fakanounouʻi ʻa e talanoá. ʻI he fanongo ko ia ʻa e kalasí ki he ngaahi kupuʻi leá, ngaahi tefitoʻi fakakaukaú pe ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻí, kiʻi tatali ai ka mou aleaʻi kinautolu.

  6. ʻI he kotoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku fakaʻaongaʻi ai ʻa e kupuʻi lea “ ʻIo ko ia ʻoku hā maí,” ke ne fakafeʻiloaki mai hono fakanounouʻi ʻo ha tefitoʻi moʻoni kuo akoʻi (ʻo hangē ko ʻení, vakai ki he Hilamani 3:28). Hili haʻamou aleaʻi ha potu folofola, kole ki he kalasí ke nau fakamatalaʻi mai ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻi he potu folofola ko iá ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e kupuʻi lea “ ʻio ko ia ʻoku hā mai.”

  7. Kumi mo aleaʻi ha ngaahi fakaʻilonga ʻoku fakaʻaongaʻi ʻi he Fuakava Foʻoú. Hangē ko ʻení, ʻoku fakafofongaʻi ʻe he Tangata taʻané mo e kāingá ʻa e Fakamoʻuí mo hono kakaí.

  8. Fakatokangaʻi e founga ʻoku hanga ai ʻe ha kakai pe ko ha ngaahi meʻa ne hoko ʻi he folofolá ʻo fakafaikehekeheʻi kinautolú.

  9. ʻAi e kalasí ke nau fakafaivaʻi ha ngaahi talanoa fakafolofola ʻi haʻanau lau leʻo lahi e ngaahi lea ʻa ha kakai kehekehe ʻi he talanoá. Fakapapauʻi ʻoku hanga ʻe hono fakafaivaʻí ʻo ʻoange ʻa e ʻaʻapa totonu ki he folofolá.

  10. Vahevahe ʻa e kalasí ki ha kulupu ʻe ua pe toe lahi ange. Hili haʻo vakaiʻi ha talanoa fakafolofola, fekau e kulupu taki taha ke nau hiki e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi akonaki ne akoʻi mai ʻi he ngaahi talanoá. Hili iá, fekau e ongo kulupú ke nau fetongitongi ʻi hono aleaʻi ha ngaahi founga ʻe fakaʻaongaʻi ai e ngaahi akonaki ko ʻení ʻi heʻenau moʻuí.

  11. Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau ō mai mo haʻanau penivahevahe ke fakaʻiloʻangaʻi ʻaki ha ngaahi potu folofola mahuʻinga lolotonga haʻamou aleaʻi kinautolu.

Tokoniʻi e Kau Ului Foʻoú

ʻI hoʻo hoko ko ia ko e faiako ʻo e Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí, te ke maʻu ha faingamālie ke akoʻi ha kāingalotu ne nau ului foʻou mai ki he Siasí. ʻE lava ʻe hoʻo faiakó ʻo tokoniʻi e kau ului foʻoú ke nau tuʻu maʻu ʻi he tui ki he moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

Naʻe pehē ʻe he kau Palesitenisī ʻUluakí: “ ʻOku fie maʻu ʻe he mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí ke ʻofaʻi mo fafangaʻi, ʻo tautautefito ki he ngaahi fuofua māhina hili hono papitaisó. Ko e taimi ko ia ʻoku fakafeohiʻi lelei ai ʻa e kāingalotu foʻoú, maʻu mo ha ngaahi faingamālie ke ngāue aí, pea fakataha mo e faʻahinga fafanga fakalaumālie ko ia ʻoku maʻu mei hono ako ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku nau aʻusia leva ha faʻahinga ului ʻoku tuʻuloa mo nau hoko ko e kau “kaungā-kolo mo e kāinga māʻoniʻoni, pea mo e fale ʻo e ʻOtua” (ʻEfesō 2:19) (Tohi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, 15 Mē 1997).

Akoʻi ʻo e Ongoongoleleí ki he Toʻu tupú

Kapau ʻokú ke faiako ʻi he toʻu tupú, manatuʻi ʻoku nau faʻa fie maʻu ʻe kinautolu ke nau kau kakato mo nau mamata ʻi ha ngaahi filimi vitiō ʻoku hā ai e ngaahi akonaki ne aleaʻí. ʻE hanga ʻe hoʻo fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi vitioó, ngaahi fakatātaá mo e ngaahi ʻekitivitī ʻoku fokotuʻu atu ʻi he lēsoní, ʻo tokoniʻi e toʻu tupú ke nau mahuʻingaʻia ʻi he lēsoní. Ke maʻu ha toe ngaahi fakakaukau ʻe lava ʻo tokoni atu kiate koe ʻi hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí ki he toʻu tupú, vakai ki he ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga ange ʻi he Faiakó (36123.900); ko e Tohi Fakahinohino Maʻá e Faiakó (34595.900); pea mo e konga ko e “Akoʻi ʻo e Ongoongoleleí mo e Tuʻunga Fakatakí,” ʻi he vahe 16 ʻo e Tohi Tuʻutuʻuni ʻo e Siasí, Tohi Fika Uá: Kau Taki ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí mo e Ngaahi Houalotú (35903 900).

Paaki