Ke tokoni ʻi hono fakamahino ki he kalasí e ngaahi ʻulungāanga ʻoku totonu ke tau fakatupulaki ke tau toe moʻui kakato ange ʻaki ai ʻetau tui fakalotú.
Teuteú
Lau, fakalaulauloto mo ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení:
Sēmesi 1:1–4; 5:10–11. Ko e akonaki ʻa Sēmesi ʻoku totonu ke tau kātakiʻi ʻa e faingataʻá.
Sēmesi 1:5–7; 4:8. Ko e akonaki ʻa Sēmesi ʻoku totonu ke tau lotu ki he ʻOtuá ʻi he tui.
Sēmesi 1:19–20, 26; 3:2–18. Ko e akonaki ʻa Sēmesi ʻoku totonu ke tau mapuleʻi hotau ʻeleló pea “fakatotoka ki he ʻitá.”
Sēmesi 1:22–25, 27; 2:14–26; 4:17. Ko e akonaki ʻa Sēmesi ʻoku totonu ke tau “fai ki he folofolá,” ʻo fakahā ʻetau tuí ʻi heʻetau ngaahi ngāué.
Fokotuʻu ki hono akoʻí: “Akoʻi e moʻoni ʻo e fetuʻutaki fakatāutaha ki he ʻOtuá pea mei he ʻOtuá foki. Tokoniʻi ke mahino ki he toko taha kotoa ʻa e founga ke tau lotu aí ʻi he taau, pea mo e founga ke maʻu mo ʻiloʻi ʻaki e ngaahi tali mei he ʻOtuá” (Richard G. Scott, “Four Fundamentals for Those Who Teach and Inspire Youth,” in CES Old Testament Symposium Speeches, 1987 [1987], 3).
Fokotuʻu Ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní
Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní
ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻení ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha fakakaukau ʻe taha pe lahi ange mei heni ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.
1. Līpooti ʻa e kalasí
ʻI he uike ko ia kimuʻa pea akoʻi ʻa e lēsoni ko ʻení, kole ange ki ha mēmipa ʻe toko nima ʻi ha kalasí ke nau ako mai ha vahe taki taha ʻo e tohi ʻa Sēmesí. ʻI he kamataʻanga ʻo e kalasí (hili pē ʻa e ʻekitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá, ʻo kapau te ke fakaʻaongaʻi ia), kole ki he niʻihi ko ʻení ke nau fakamatala fekauʻaki mo ʻenau fakakaukau ki he ngaahi vahe ne nau akó.
2. Fakamatala Fakavitiō
Lau ʻa e Sēmesi 1:27 hili iá pea ke huluʻi ʻa e “Ko e Sinó ko ha Temipale”, ko ha konga ʻoku miniti ʻe ono hono lōloá, ko e toʻo mei he Ngaahi Fakamatala Fakavitiō ʻo e Fuakava Foʻoú (53914 900). Mou aleaʻi e ngaahi meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he filimi ko ʻení fekauʻaki mo hono tauhi kitautolu ke tau maʻa mei māmaní.
3. Fakalahi ki he fealēleaʻaki fekauʻaki mo e tohi ʻa Sēmesí
ʻI he Liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Sēmesi 1:12, ko e foʻi lea kātakiʻí ʻoku liliu ia ki he tekeʻi. Ko e hā e faikehekehe ʻo hono kātakiʻi ʻo e ngaahi ʻahiʻahí mei hono tekeʻi ʻo e ʻahiʻahí? Ko e hā ha ngaahi talaʻofa ʻoku ʻoange kiate kinautolu te nau tekeʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahí? (Vakai, Sēmesi 1:12; 4:7.)
Ko e hā ne ako mai ʻe Sēmesi fekauʻaki mo hono fakamaauʻi ʻo e niʻihi kehé? (Vakai, Sēmesi 2:1–9.) Ko e hā ha ʻuhinga ʻoku fakamaauʻi ai ʻe ha kakai ʻa e niʻihi kehé mei honau tuʻunga fakaemāmaní pe mei he ngaahi koloa fakaemā- maní? Te tau lava fēfē ʻo sio fakalaka atu he meʻa ʻoku hā ki tuʻá ki he ngaahi loto ʻo e kakaí, ʻo hangē ko e ʻOtuá? (Vakai, 1 Samuela 16:7; T&F 38:24–27.)
Ko e hā e akonaki ʻa Sēmesi kau ki he ngaahi nunuʻa ʻo e meheká mo e holi-koví? (Vakai, Sēmesi 3:16; 4:1–6.) Te tau lava fēfē ʻo ikunaʻi ʻa e ngaahi ongoʻi meheká mo e holi-koví (Vakai, Sēmesi 4:7–10.)
Ko e hā e akonaki ʻa Sēmesi fekauʻaki mo hono tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻoku puké? (Vakai, Sēmesi 5:14–15.) Kuo tāpuekina fēfē koe pe ko haʻo mamata ki hano tāpuekina ʻo ha niʻihi kehe, ʻe he mālohi fai fakamoʻui ʻo e lakanga fakataulaʻeikí?
Naʻe fakamamafaʻi ʻe Sēmesi ʻa e mahuʻinga ʻo hono tokoniʻi e kakai kuo “hē mei he moʻoní” (Sēmesi 5:19–20). Te tau fakahoko fēfē ʻeni?