Lautohi Faka-Sāpaté: Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí
Lēsoni 44: ‘Ko e ʻOtuá ko e ʻOfa’


Lēsoni 44

“Ko e ʻOtuá ko e ʻOfa”

1, 2, mo e 3 Sione

Taumuʻá

Ke fakamahino ki he kalasí e founga ʻoku fakahā ʻaki ʻe he Tamaí mo e ʻAló ʻa ʻena ʻofa kiate kitautolú pea mo e founga ʻoku totonu ke tau fakahā ʻaki ʻetau ʻofá kiate kinauá.

Teuteú

  1. Lau, fakalaulauloto mo ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení:

    1. 1 Sione 2:28–29; 3:1–2; 4:7–19; 5:1, 11–15. Ko e akonaki ʻa Sione ʻoku faka- hā ʻe he Tamai Hēvaní ʻa ʻene ʻofa kiate kitautolú ʻaki ʻene tuku mai ha founga ke tau hoko ai ʻo tatau mo ia mo maʻu ʻa e tofiʻa ʻo e moʻui taʻengatá.

    2. 1 Sione 1:7–9; 2:1–2; 3:5–8, 16; 5:11–13. Ko e akonaki ʻa Sione naʻe fakahā ʻe Sīsū ʻene ʻofa kiate kitautolú ʻaki ʻene feilaulau fakaleleí, ʻa ia ʻoku tau lava ai ʻo hangē ko ʻetau Tamai Hēvaní.

    3. 1 Sione 2:3–17; 3:9–24; 4:4–21; 5:1–10; 2 Sione; 3 Sione. Ko e akonaki ʻa Sione ʻoku tau fakahā ʻetau ʻofa ki he Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisí, ʻaki ʻetau talangofua mo feʻofaʻakí.

  2. Fakalahi ki he laukongá: Molonai 7:48; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:3–5.

  3. Kapau ʻokú ke fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá, peá ke haʻu mo ha lauʻitā fakafāmili pe ko ha taha ʻo e ngaahi fakatātā ko ʻení: Ko ha Fāmili ʻoku nau Ngāue Fakataha (62313), Fiefia Fakafāmili (62384), pe Fakataha ʻa e Fāmilí (Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 616).

  4. Fokotuʻu ki hono akoʻí: ʻE tāpuakiʻi koe ʻaki ha mahino lahi ange ʻi he taimi te ke teuteuʻi ai ʻa e lēsoní ʻi he faʻa fakakaukau mo e faʻa lotú. Te ke lava ʻo fakaongoongo ange ai ki he Laumālié… Manatuʻi, ʻi hoʻo feinga ko ia ke akoʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku ʻikai feʻunga hoʻo teuteu pē ʻa e ngaahi lēsoní. ʻOku fie maʻu foki ke ke teuteuʻi koe” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga ange ʻi he Faiakó, [36123 900], peesi 114).

Fokotuʻu Ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

Fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ko ʻení pe ko haʻo ʻekitivitī pē ʻaʻau ʻe feʻungá ke kamata- ʻaki ʻa e lēsoní.

Fakaʻaliʻali ange ha fakatātā ʻo ha fāmili.

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku fakahaaʻi ʻaki ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa ʻenau ʻofá ki heʻenau fānaú? ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻe he fānaú ʻenau ʻofa ki heʻenau ongo mātuʻá, ngaahi tokouá pea mo e tuofāfiné?

  • Ko e hā ha founga ʻoku tau hoko ai ko ha mēmipa ʻo e fāmili tatau pē?

Fakamanatu ki he kalasí, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻetau kau ki ha fāmili fakaemā- maní, ka ko e toko taha kotoa pē ʻo kitautolu, ko e foha mo e ʻofefine fakalaumā- lie ʻo ʻetau Tamai Hēvaní, ʻa ia ʻokú ne ʻofa ʻiate kitautolu mo ne finangalo ke tāpuekina kitautolu. ʻI heʻene ngaahi tohí, naʻe toutou fakamamafaʻi ʻe Sione ʻa e founga ʻoku fakahā ʻaki ʻe he Tamaí pea mo e ʻAló kiate kitautolu ʻa ʻena ʻofá pea mo e founga te tau lava ʻo fakahā ʻaki ʻetau ʻofa kiate kinauá.

Aleaʻi ʻo e Folofolá mo Hono Fakahokó

ʻI hoʻo akoʻi ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení, mou aleaʻi ha ngaahi founga ʻe fakahoko ai kinautolu ʻi he moʻui fakaʻahó. Fakalotolahiʻi e kalasí ke nau fakamatala ki ha meʻa ne hoko kiate kinautolu ʻa ia ʻoku felāveʻi mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakafolofolá.

1. Ko hono fakamoʻoniʻi ʻo e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní kiate kitautolú

Mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola ʻoku hā ʻi laló. Te ke lava ʻo hiki fakanounouʻi ʻa e fealēleaʻakí ʻi he palakipoé ʻaki haʻo hiki ha ngaahi meʻa ʻoku nau fakamoʻoniʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá.

  • Kapau te ke fakaʻaongaʻi ha foʻi lea ke fakamatalaʻi ʻaki e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní, ko e hā ʻa e foʻi lea ko iá? Ko e hā e foʻi lea ne fakaʻaongaʻi ʻe Sione ke fakamatalaʻi ʻaki ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he 1 Sione 4:8, 16? Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku feʻunga ai ʻa e foʻi lea ko ʻení?

  • Lau ʻa e 1 Sione 3:1–2. Ko e hā ha fakamoʻoni ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ne fakamatalaʻi ʻe Sione ʻi he ngaahi potu folofola ko ʻení? (ʻE ui kitautolu ʻe he ʻOtuá ko hono ngaahi foha mo ngaohi kitautolu ke tau hangē ko Kalaisí—ʻo fakalāngilangiʻi, hākeakiʻi pea mo hoko ko e kau ʻea-hoko fakataha mo ia; Vakai, Loma 8:14–17.) Ko e hā kuo pau ke tau fai ke ui ai kitautolu ko e ngaahi foha ʻo e ʻOtuá? (Vakai, 1 Sione 2:28–29; 4:7; 5:1; Kalētia 3:26–27; Mōsaia 5:5–9; Molonai 7:48. Fakamatalaʻi ange, lolotonga ko ia ko e fānau fakalaumālie kitautolu ʻa e ʻOtuá, ko hono fakaʻaongaʻi ko ia ʻo e kupuʻi lea “ngaahi foha ʻo e ʻOtuá” ʻi he 1 Sione 3:1–2 ʻoku ʻuhinga ia kiate kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e huafa ʻo Kalaisí ʻo fakafou ʻi he papitaisó mo fakalāngilangiʻi hono huafá ʻo fakafou ʻi he tuí mo e anga māʻoniʻoni.)

  • Lau ʻa e 1 Sione 4:9–10. Ko e hā ha fakamoʻoniʻi ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ne lau ki ai ʻa Sione ʻi he ngaahi vēsí ni? (Vakai Sione 3:16; 1 Sione 5:11; 2 Nīfai 9:10. Fakamatalaʻi ange, ko e foʻi lea feilaulau totongí 1 Sione 4:10 ʻoku ʻuhinga ia ki he feilaulau fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.) ʻOku fakamoʻoniʻi fēfē ʻe hono ʻomi ʻa hono ʻAló ke fakaleleí, ʻa e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní kiate kitautolú?

  • Lau ʻa e1 Sione 4:13. Ko e hā ha fakamoʻoni ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ne lau ki ai ʻa Sione ʻi he veesi ko ʻení? Kuo hoko fēfē ʻa e Laumālié ko ha meʻaʻofa mahu- ʻinga ʻi hoʻo moʻuí?

  • Naʻe ako ʻa Sione ʻe tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻetau ngaahi lotú kapau te tau kole ʻo fakatatau mo Hono finangaló (1 Sione 5:14–15). Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe he lotú ke ke ongoʻi e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní? Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ʻa e lotú kiate kitautolu ke tau hoko ai ʻo hangē ko ʻetau Tamai Hēvaní?

  • Naʻe ako ʻa Sione, “ ʻoku tau ʻofa kiate ia [ʻOtuá], koeʻuhí ko ʻene tomuʻa ʻofa mai kiate kitautolú” (1 Sione 4:19). Ko e hā ha ngaahi founga kuo fakahā ai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene ʻofa kiate koé? Ko e hā ʻa e ngaahi ongo ʻokú ke maʻu ʻi he taimi ʻoku ke fakakaukau ai ki he ngaahi founga kuo fakahā ai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene ʻofa kiate koé?

    Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “ ʻOku ʻi he palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ʻa e tefitoʻi ʻuhinga ʻo e ʻofa moʻoní. Ko e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau ʻofa aí—hotau ngaahi fāmilí, kaungāmeʻá, ʻetau fiefiá, ʻiló mo ʻetau fakamoʻoní—te nau puli kotoa kapau naʻe ʻikai ʻa ʻetau Tamaí mo Hono ʻAló, ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí… . Kuo teʻeki ke fakamoʻoni ʻa māmani ki ha meʻaʻofa ʻe māʻongo- ʻonga ange, pe ʻilo ha ʻofa ʻe tuʻuloa ange” (ʻi he Conference Report, Apr. 1993, 77; pe Tūhulu, Siulai 1993, 62–63).

2. Ko hono fakamoʻoniʻi ʻo e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolú.

Mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola ʻoku hā ʻi laló.

  • Lau ʻa e 1 Sione 3:16.Ko e hā e fakamoʻoni ʻo e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ne lau ki ai ʻa Sione ʻi he vēsí ni?Ko e hā ha ngaahi tāpuaki te tau lava ʻo maʻu koeʻuhí ko e feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí? (Vakai, 1 Sione 1:7–9; 5:11–13; 2 Nīfai 9:11–13; ʻAlamā 11:40–44. Te ke lava ʻo hiki e ngaahi tali ʻa e kalasí he palakipoé lolotonga hoʻomou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení.)

  • Lau ʻa e 1 Sione 2:1–2. Ko e hā hano fakamoʻoniʻi ʻo e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻoku fakahā mai ʻe Sione ʻi he ngaahi potu folofola ko ʻení? Ko e hā ʻa e taukapo? (Ko ha taha ʻokú ne fai ha kole koeʻuhí ko ha taha kehe.) Ko e hā ʻoku fai ʻe Sīsū, ʻa ia ko hotau taukapó, maʻatautolú? (Vakai, T&F 45:3–5.)

  • Naʻe akoʻi mai ʻe Sione naʻe haʻu ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ke fakaʻauha ʻa e ngaahi ngāue ʻa e tēvoló (1 Sione 3:8). ʻOku hanga fēfē ʻe he moʻui mo e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí, ʻo fakaʻauha ʻa e ngaahi ngāue ʻa e tēvoló?

3. Ko hono fakahaaʻi ʻetau ʻofa ki he Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi pea mo e niʻihi kehé

Mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola ʻoku hā ʻi laló. Te ke lava ʻo hiki fakanounouʻi ʻe fealēleaʻakí ʻi he palakipoé ʻaki haʻo hiki ʻa e ngaahi founga te tau lava ʻo fakahaaʻi ʻaki ʻetau ʻofa ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

  • Lau ʻa e 1 Sione 2:3–6. Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he ngaahi potu folofola ko ʻení ʻo kau ki he founga ʻoku tau fakahaaʻi ʻaki ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá? (Vakai foki, Sione 14:15; 1 Sione 3:24; 5:3; 2 Sione 1:6.) ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻe he talangofuá ʻa ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá?

  • Lau ʻa e 2 Sione 1:4 mo e 3 Sione 1:4. ʻE lava fēfē ʻe heʻetau faivelengá ʻo ʻomi ha fiefia ki heʻetau Tamai Hēvaní?

  • Lau ʻa e 1 Sione 2:15–17. Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he ngaahi potu folo- fola ko ʻení fekauʻaki mo e founga ke tau fakahaaʻi ʻaki ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá? ʻOku tau faʻa fakahā fēfē he taimi ʻe niʻihi ʻetau ʻofa ki he māmaní kae ʻikai ko ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá? ʻOku uesia fēfē kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻetau ʻofa ki he māmaní? Te tau lava fēfē ʻo ikunaʻi ʻetau ʻofa he ngaahi meʻa fakaemāmaní?

  • Lau ʻa e 1 Sione 4:7–8, 11. Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he ngaahi potu folo-fola ko ʻení fekauʻaki mo e founga ke tau fakahaaʻi ʻaki ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá? (Vakai foki, 1 Sione 3:11, 23; 4:21.) Naʻe fakamatalaʻi fēfē ʻe Sione ʻa kinautolu ne nau tala ʻoku nau ʻofa ki he ʻOtuá ka ʻoku “ ʻikai ke nau feʻofaʻakí”? (Vakai, 1 Sione 2:9, 11; 3:14–15, 17; 4:20.) Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻetau ʻofa ki he niʻihi kehé ko ha meʻafua ia ʻo ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá? Te tau lava fēfē ʻo ongoʻi mo fakahā ha ʻofa ʻoku lahi angéki he niʻihi kehé? Kuo tāpuekina fēfē koe ʻe ha ʻofa atu ha taha kiate koe?

Kapau ʻokú ke fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá, peá ke toe fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ʻo e fāmilí peá ke fai ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui ʻi ha fāmili ʻoku nau feʻofaʻaki mo nau ʻofa ki he ʻOtuá? Te tau lava fēfē ʻo tokoni ki he niʻihi kehé ke nau fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki tatau ʻi heʻenau hoko ko ha konga ʻo e fāmili ʻa e ʻOtuá?

Fakaʻosí

Fakamoʻoni ange kau ki he ʻofa lahi ʻoku maʻu ʻe he Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi maʻatautolú. Fakalotolahiʻi e kalasí ke nau manatua ʻa e ngaahi akonaki ʻa Sioné ʻi heʻenau fāifeinga ko ia ke fakahaaʻi ʻa ʻenau ʻofa ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí pea mo e niʻihi kehé.

Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní

ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻení ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha fakakaukau ʻe taha pe lahi ange mei heni ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.

1. “ ʻAʻeva ʻi he māmá” (1 John 1:7)

Lau ʻa e 1 Sione 1:6–7.

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e “ ʻaʻeva ʻi he fakapoʻulí”? (Ke hoko ko ha konga ʻo hoʻomou aleaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení, te ke lava ʻo kole ki he kalasí ke nau hivaʻi ʻa e “Akoʻi Au Ke u ʻEva ʻi he Māmá.” Vakai, Ngaahi Himí fika 196).

2. Ko e fakatokanga ʻa Sione fekauʻaki mo e laumālie ʻo e taʻe tui kia Kalaisí.

  • ʻI heʻene ngaahi tohí, naʻe toutou fakatokanga ai ʻa Sione ke fakaʻehiʻehi mei he taʻe tui kia Kalaisí. Ko e hā ne fakahā ʻe Sione ʻoku feinga ʻa e kau taʻe tui kia Kalaisí ke nau faí? (Vakai, 1 Sione 2:22–23; 4:1–3; 2 Sione 1:7.) ʻOkú ke fakakaukau ko e hā hono ʻuhinga ʻoku feinga ai ʻa e ʻahiʻahí ke fakaʻauha ʻetau fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tauhi ke mālohi ʻetau ngaahi fakamoʻoní?

    Naʻe ako ʻa ʻEletā Lāsolo M. Pālati ʻo pehē: “ ʻOku mahuʻinga ʻa e fakamoʻoni fakafoʻituituí mo fakatāutahá ki hono moʻoni ʻo e ongongoleleí—tautautefito ki he moʻui mo e misiona fakalangi ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí—ki heʻetau moʻui taʻengatá… .ʻOku makatuʻunga ʻa e moʻui taʻengatá mei heʻetau ʻilo fakafoʻituitui mo fakatāutaha ʻa e Tamai Hēvaní pea mo Hono ʻAlo Māʻoniʻoní. ʻOku ʻikai ke feʻunga ʻa hono ʻilo ʻataʻatā pē ʻa kinauá. Kuo pau ke hoko kiate kitautolu ha ngaahi meʻa fakatāutaha mo fakalaumālie ke ne fakatuʻumaʻuʻi kitautolu ʻi heʻetau ngaahi fakamoʻoní. ʻOku maʻu ʻeni ʻo fakafou ʻi he fekumi fakamātoato kiate kinautolu ʻi he taumuʻa pē taha, ʻo hangē ko ha fekumi ʻa ha taha fiekaia ki ha meʻakai” (ʻi he Conference Report, Apr. 1996, 111; pe Tūhulu, Mē 1996, 80).

3. “Kuo ʻikai ha taha ʻe mamata ki he ʻOtuá ʻi ha kuonga” (1 Sione 4:12)

Kapau ʻe fifili ʻa e kalasí pe ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e pehē ʻe he 1 Sione 4:12 ʻe ʻikai lava ha tangata ʻo mamata ki he ʻOtuá, peá ke fekau ke nau vakai ki he veesi tatau pē ʻi he Liliu ʻa Siosefa Sāmita, ʻa ia ʻoku pehē ai kuo teʻeki ke mamata ha tangata ki he ʻOtuá ʻi ha faʻahinga kuonga, tuku kehe pē ʻa kinautolu ʻoku tuí (Vakai, 1 Sione 4:12 ). Fakamahino ange kuo mamata ha kau palōfita tokolahi ki he ʻOtuá. Vakai, ʻEkesōtosi 33:9–11; Sione 6:46; Ngāue 7:55–56; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 67:10–12; Mōsese 1:1–2; ʻĒpalahame 3:11; Siosefa Sāmita 2:16–17.

4. Fealēleaʻaki ʻa e Toʻu tupú

Toe vakaiʻi ʻa e ʻekitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá, ʻaki haʻamou aleaʻi fakaikiiki ha founga ʻe lava ʻe he toʻutupú ʻo fakahaaʻi ha ʻofa ʻoku toe lahi angé ki heʻenau ngaahi mātuʻá. Fakalotolahiʻi e kalasí ke nau muimui ki heʻenau ngaahi fakakaukaú, peá ke kole ange ke nau mateuteu ke fakamatala ki ha meʻa ʻe hoko kiate kinautolu ʻi he uike ka hokó.

5. Ngaahi himi fekauʻaki mo e ʻofá

Fili ha himi kau ki he ʻofá (Vakai ki he “ ʻofá” ʻi he “Ko e Ngaahi Kaveingá” ʻa ia ʻoku ʻi he tohi himí). Fokotuʻutuʻu ke hivaʻi ʻe ha kiʻi kulupu hiva tokosiʻi mei he kalasí ʻa e himí pe hivaʻi fakakalasí ia, lau hono ngaahi leá pe tā hano foʻi kāsete kuo ʻosi hiki ai.

Paaki