Ke fakamahino ki he kalasí e founga ʻoku fakahā ʻaki ʻe he Tamaí mo e ʻAló ʻa ʻena ʻofa kiate kitautolú pea mo e founga ʻoku totonu ke tau fakahā ʻaki ʻetau ʻofá kiate kinauá.
Teuteú
Lau, fakalaulauloto mo ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení:
1 Sione 2:28–29; 3:1–2; 4:7–19; 5:1, 11–15. Ko e akonaki ʻa Sione ʻoku faka- hā ʻe he Tamai Hēvaní ʻa ʻene ʻofa kiate kitautolú ʻaki ʻene tuku mai ha founga ke tau hoko ai ʻo tatau mo ia mo maʻu ʻa e tofiʻa ʻo e moʻui taʻengatá.
1 Sione 1:7–9; 2:1–2; 3:5–8, 16; 5:11–13. Ko e akonaki ʻa Sione naʻe fakahā ʻe Sīsū ʻene ʻofa kiate kitautolú ʻaki ʻene feilaulau fakaleleí, ʻa ia ʻoku tau lava ai ʻo hangē ko ʻetau Tamai Hēvaní.
Kapau ʻokú ke fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá, peá ke haʻu mo ha lauʻitā fakafāmili pe ko ha taha ʻo e ngaahi fakatātā ko ʻení: Ko ha Fāmili ʻoku nau Ngāue Fakataha (62313), Fiefia Fakafāmili (62384), pe Fakataha ʻa e Fāmilí (Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 616).
Fokotuʻu ki hono akoʻí: ʻE tāpuakiʻi koe ʻaki ha mahino lahi ange ʻi he taimi te ke teuteuʻi ai ʻa e lēsoní ʻi he faʻa fakakaukau mo e faʻa lotú. Te ke lava ʻo fakaongoongo ange ai ki he Laumālié… Manatuʻi, ʻi hoʻo feinga ko ia ke akoʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku ʻikai feʻunga hoʻo teuteu pē ʻa e ngaahi lēsoní. ʻOku fie maʻu foki ke ke teuteuʻi koe” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga ange ʻi he Faiakó, [36123 900], peesi 114).
Fokotuʻu Ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní
Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní
ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻení ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha fakakaukau ʻe taha pe lahi ange mei heni ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.
ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e “ ʻaʻeva ʻi he fakapoʻulí”? (Ke hoko ko ha konga ʻo hoʻomou aleaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení, te ke lava ʻo kole ki he kalasí ke nau hivaʻi ʻa e “Akoʻi Au Ke u ʻEva ʻi he Māmá.” Vakai, Ngaahi Himí fika 196).
2. Ko e fakatokanga ʻa Sione fekauʻaki mo e laumālie ʻo e taʻe tui kia Kalaisí.
ʻI heʻene ngaahi tohí, naʻe toutou fakatokanga ai ʻa Sione ke fakaʻehiʻehi mei he taʻe tui kia Kalaisí. Ko e hā ne fakahā ʻe Sione ʻoku feinga ʻa e kau taʻe tui kia Kalaisí ke nau faí? (Vakai, 1 Sione 2:22–23; 4:1–3; 2 Sione 1:7.) ʻOkú ke fakakaukau ko e hā hono ʻuhinga ʻoku feinga ai ʻa e ʻahiʻahí ke fakaʻauha ʻetau fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tauhi ke mālohi ʻetau ngaahi fakamoʻoní?
Naʻe ako ʻa ʻEletā Lāsolo M. Pālati ʻo pehē: “ ʻOku mahuʻinga ʻa e fakamoʻoni fakafoʻituituí mo fakatāutahá ki hono moʻoni ʻo e ongongoleleí—tautautefito ki he moʻui mo e misiona fakalangi ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí—ki heʻetau moʻui taʻengatá… .ʻOku makatuʻunga ʻa e moʻui taʻengatá mei heʻetau ʻilo fakafoʻituitui mo fakatāutaha ʻa e Tamai Hēvaní pea mo Hono ʻAlo Māʻoniʻoní. ʻOku ʻikai ke feʻunga ʻa hono ʻilo ʻataʻatā pē ʻa kinauá. Kuo pau ke hoko kiate kitautolu ha ngaahi meʻa fakatāutaha mo fakalaumālie ke ne fakatuʻumaʻuʻi kitautolu ʻi heʻetau ngaahi fakamoʻoní. ʻOku maʻu ʻeni ʻo fakafou ʻi he fekumi fakamātoato kiate kinautolu ʻi he taumuʻa pē taha, ʻo hangē ko ha fekumi ʻa ha taha fiekaia ki ha meʻakai” (ʻi he Conference Report, Apr. 1996, 111; pe Tūhulu, Mē 1996, 80).
3. “Kuo ʻikai ha taha ʻe mamata ki he ʻOtuá ʻi ha kuonga” (1 Sione 4:12)
Toe vakaiʻi ʻa e ʻekitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá, ʻaki haʻamou aleaʻi fakaikiiki ha founga ʻe lava ʻe he toʻutupú ʻo fakahaaʻi ha ʻofa ʻoku toe lahi angé ki heʻenau ngaahi mātuʻá. Fakalotolahiʻi e kalasí ke nau muimui ki heʻenau ngaahi fakakaukaú, peá ke kole ange ke nau mateuteu ke fakamatala ki ha meʻa ʻe hoko kiate kinautolu ʻi he uike ka hokó.
5. Ngaahi himi fekauʻaki mo e ʻofá
Fili ha himi kau ki he ʻofá (Vakai ki he “ ʻofá” ʻi he “Ko e Ngaahi Kaveingá” ʻa ia ʻoku ʻi he tohi himí). Fokotuʻutuʻu ke hivaʻi ʻe ha kiʻi kulupu hiva tokosiʻi mei he kalasí ʻa e himí pe hivaʻi fakakalasí ia, lau hono ngaahi leá pe tā hano foʻi kāsete kuo ʻosi hiki ai.