Ke fakamālohia e fakamoʻoni ʻa e kalasí ko Sīsū Kalaisi hotau Fakamoʻuí pea te tau tauʻatāina moʻoni ʻi haʻatau muimui ʻiate Ia.
Teuteú
Lau, fakalaulauloto peá ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení:
Sione 7. Ko e kau ʻa Sīsū ki he Kātoanga ʻo e Ngaahi Fale Fehikitakí peá ne faiako ʻi he temipalé. Naʻe ʻi ai ha niʻihi ne nau tui ko e Kalaisí ia, kae tala ʻe he niʻihi ko ha fakahala Ia.
Sione 8:1–11. Ko hono ʻomi kia Sīsū ha fefine ne moʻua ʻi he tono tangatá. ʻOkú ne manavaʻofa ki he fefiné.
Sione 8:12–36. Ko e folofola ʻa Sīsū, “Ko Au ko e Maama ʻo māmaní.” Naʻá ne akoʻi ʻa e kau Siu ne tui kiate Iá, ʻe hanga ʻe heʻenau muimui kiate iá ʻo fakatauʻatāinaʻi kinautolu mei he haʻisia fakalaumālié.
Fokotuʻu ki hono akoʻí: Vakaiʻi maʻu pē hoʻo lēsoní ʻi ha uike ʻe taha ki muʻa. ʻI he taimi te ke lau ai ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifilí, te ke lava ʻo maʻu ai ha ngaahi fakakaukau he lolotonga ʻo e uiké, ʻa ia ʻe tokoni kiate koe ʻi hoʻo akoʻi ʻa e lēsoní. ʻI hoʻo fakalaulauloto ki he lēsoní he lolotonga ʻo e uiké, lotu ke ke maʻu e tākiekina ʻa e Laumālié peá ke maʻu foki mo ha tui ʻe tāpuekina koe ʻe he ʻEikí. (Vakai, ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga ange ʻi he Faiakópeesi 24–25, 114–116.)
Fokotuʻu Ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní
Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní
ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻení ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha fakakaukau ʻe taha pe lahi ange mei heni ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.
1. Ko e vai moʻuí
ʻI ha taha ʻo e ngaahi fakafiefia ne hoko lolotonga e Kātoanga ʻo e Ngaahi Fale Fehikitakí, naʻe hili ai ʻe ha taulaʻeiki ʻi he funga ʻōlitá ha vai mei he vai ko Seiloamí. Naʻe fakahoko ʻa e feilaulaú ni ko ha kole ke ʻomi ha ʻuha pea mo ha fua lelei ki he ngaahi ngoue he faʻahitaʻu hokó. Lolotonga e ako ʻa Sīsū ʻi he temipalé he ʻaho fakaʻosi ʻo e kātoangá, naʻá ne fakaafeʻi ai e kakaí ke nau inu ʻi he vai moʻuí (Sione 7:37–38).
Ko e fē mo ha toe feituʻu ne ako ai ʻa Sīsū ʻo kau ki he vai moʻuí? (Vakai, Sione 4:5–15.) Ko e hā e “vai moʻui”? Te tau lava fēfē ʻo inu mei ai?
Ko e hā ne fakahā ai ʻe Sīsū ki he kau Siu ne taʻetuí ʻoku ʻikai ko e fānau kinautolu ʻa ʻĒpalahamé? (Vakai, Sione 8:39–40. Neongo ko e hako totonu kinautolu ʻo ʻĒpalahame, ka naʻe ʻikai ke nau fai ha ngaahi ngāue māʻoniʻoni ʻo hangē ko ʻĒpalahamé.) Ko e hā ne fakahā ange ai ʻe Sīsū ʻoku ʻikai ko e fānau kinautolu ʻa e ʻOtuá? (Vakai, Sione 8:41–44.) Te tau fakahā fēfē ʻi heʻetau ngaahi tōʻongá ko e fānau kitautolu ʻa e Tamai Hēvaní?
Ko e hā hono ʻuhinga ne ʻita ai e kau Siú ʻi he folofola ʻa e ʻEikí ʻo kau kia ʻĒpalahamé? (Vakai, Sione 8:51–53, 56–57. Ne ʻikai ke nau ʻilo naʻe ʻuhinga ʻa Sīsū ki hono mālohi ke ikunaʻi ʻa e mate fakalaumālié [veesi 51] pea mo ʻene moʻui fakamatelié [veesi 56–57].) ʻOku hanga fēfē ʻe he folofola ʻa Sīsū, “Ki muʻa ʻia ʻĒpalahamé, ʻoku ou ʻi ai Aú” (Sione 8:58) ʻo tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau ʻilo ʻo kau kiate iá? (Vakai, ʻEkesōtosi 3:13–14. Ko Sihova ʻa Sīsū, ko e Tuʻukimuʻa “Ko Au,” ko e ʻOtua ʻo ʻĒpalahame, ʻAisake pea mo Sēkopé.) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau ʻilo ko Sīsū naʻe Sihová, kimuʻa ʻi heʻene moʻui fakamatelié?