Lautohi Faka-Sāpaté: Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí
Lēsoni 15: ‘Ko Au ko e Maama ʻo Māmaní’


Lēsoni 15

“Ko Au ko e Maama ʻo Māmaní”

Sione 7–8

Taumuʻá

Ke fakamālohia e fakamoʻoni ʻa e kalasí ko Sīsū Kalaisi hotau Fakamoʻuí pea te tau tauʻatāina moʻoni ʻi haʻatau muimui ʻiate Ia.

Teuteú

  1. Lau, fakalaulauloto peá ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení:

    1. Sione 7. Ko e kau ʻa Sīsū ki he Kātoanga ʻo e Ngaahi Fale Fehikitakí peá ne faiako ʻi he temipalé. Naʻe ʻi ai ha niʻihi ne nau tui ko e Kalaisí ia, kae tala ʻe he niʻihi ko ha fakahala Ia.

    2. Sione 8:1–11. Ko hono ʻomi kia Sīsū ha fefine ne moʻua ʻi he tono tangatá. ʻOkú ne manavaʻofa ki he fefiné.

    3. Sione 8:12–36. Ko e folofola ʻa Sīsū, “Ko Au ko e Maama ʻo māmaní.” Naʻá ne akoʻi ʻa e kau Siu ne tui kiate Iá, ʻe hanga ʻe heʻenau muimui kiate iá ʻo fakatauʻatāinaʻi kinautolu mei he haʻisia fakalaumālié.

  2. Fokotuʻu ki hono akoʻí: Vakaiʻi maʻu pē hoʻo lēsoní ʻi ha uike ʻe taha ki muʻa. ʻI he taimi te ke lau ai ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifilí, te ke lava ʻo maʻu ai ha ngaahi fakakaukau he lolotonga ʻo e uiké, ʻa ia ʻe tokoni kiate koe ʻi hoʻo akoʻi ʻa e lēsoní. ʻI hoʻo fakalaulauloto ki he lēsoní he lolotonga ʻo e uiké, lotu ke ke maʻu e tākiekina ʻa e Laumālié peá ke maʻu foki mo ha tui ʻe tāpuekina koe ʻe he ʻEikí. (Vakai, ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga ange ʻi he Faiakó peesi 24–25, 114–116.)

Fokotuʻu Ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

Fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ko ʻení pe ko haʻo ʻekitivitī pē ʻaʻau ʻe feʻungá ke kamata ʻaki ʻa e lēsoní.

ʻAi ke fakapoʻuli ʻaupito ʻa e lokí ʻaki hano tāmateʻi e māmá mo toho tāpuniʻi e puipuí. Kole ki ha mēmipa ʻo e kalasí ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:1–2. Ka hili ʻene lau e ngaahi potu folofola ko ʻení (pe ko ʻene feinga ke lau iá), fehuʻi ange kiate ia:

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

  • Naʻe faingataʻa nai ke ke lau ʻa e ngaahi vēsí ni? Ko e hā ha meʻa te ne ʻai ke faingofua ange ai hoʻo laú? (Ko ha maama ʻoku toe lahi angé).

Fakamoʻui ʻa e māmá pea fakaava ʻa e puipuí. Kole ki he tokotaha tatau pē ke ne toe lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:1–2. Fakamatalaʻi ange, ʻoku faka- ʻaongaʻi ʻa e māmá ʻi he ngaahi potu folofolá ko e fakataipe ʻo Sīsū Kalaisi. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Sīsū ʻa e fakataipe ko ʻení lolotonga ʻene faiako ʻi he temipalé. ʻE aleaʻi ʻi he lēsoni ko ʻení ha ngaahi founga ʻoku hoko ai ʻa Sīsū Kalaisi ko ha maama kiate kitautolu.

Kapau ʻoku ʻikai ke ke lava ʻo ʻai ke fakapoʻuli ʻa e lokí, peá ke tā ha fakatātā ʻo ha fale maamakamo ʻi he palakipoé (pe te ke fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo ha fale maamakamo). Fakamatalaʻi ange, ko e taumuʻa ʻo e fale māmá ke fakatokanga ki he ngaahi vaká ʻoku ofi ha fakatamaki pea mo tataki kinautolu ki he feituʻu te nau hao aí. Hili iá, peá ke fakamatalaʻi ange, ko e māmá ko ha taha ia ʻo e ngaahi fakaʻilonga ne fakaʻaongaʻi ʻe Sīsū ʻi heʻene ako ʻo kau ki heʻene misioná pea mo hono vā mo kitautolú. ʻE aleaʻi ʻi he lēsoni ko ʻení ʻa e hoko ʻa Sīsū ko e māmá ʻi heʻene fakahā kiate kitautolu e hala ke tau hao fakalaumālie aí.

Aleaʻi ʻo e Folofolá mo Hono Fakahokó

ʻI hoʻo akoʻi ʻa e ngaahi talanoa fakafolofola ko ʻeni ʻoku hā atu ʻi laló, fai haʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi ʻi he taimi ʻokú ke ongoʻi ʻoku totonu ke fai ai iá. Fakalotolahiʻi e kalasí ke nau fai foki mo haʻanau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi ʻi he taimi ʻoku nau fie fakahoko ai iá.

1. Ko e kau ʻa Sīsū ki he Kātoanga ʻo e Ngaahi Fale Fehikitakí pea ʻokú ne faiako ʻi he temipalé.

Mou aleaʻi ʻa e Sione 7. Fakaafeʻi ha niʻihi he kalasí ke nau lau leʻolahi e ngaahi potu folofola kuo filifilí. Fakamatalaʻi ange, ko e Kātoanga ʻo e Ngaahi Fale Fehikitakí ko ha kātoanga fakataʻu ia ʻa e kau Siú ne fai ʻi he hili ha māhina ʻe ono mei he Kātoanga ʻo e Lakaatú. Naʻe feʻunga ʻa e kātoangá ni mo ha ʻaho ʻe valu pea naʻe fakamanatua ai hono tāpuakiʻi ʻe he ʻEikí ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí lolotonga ʻenau fononga ʻi he toafá. ʻOku toe kātoangaʻi foki ai mo e ututaʻú pea fakaʻilongaʻi ai mo hono fakangata ʻo e faʻahitaʻu ututaʻú. Naʻe lau ʻe he kau Siú ko e kātoanga lahi mo fakafiefia taha ʻeni ʻi heʻenau ngaahi kātoangá. (Vakai, Levitiko 23:34–43.)

Fakamahino ange naʻe fononga ʻa Sīsū mei Kāleli ki Selūsalema ke kau he kātoanga ko ʻení ʻi he temipalé (Sione 7:1–10).

  • Ko e hā e lea ʻa e kakaí ʻo kau kia Sīsū ʻi he kātoangá, lolotonga ʻenau tatali kiate iá? (Vakai, Sione 7:12.) Ko e hā ne ofo ai ʻa e kakaí ʻi he kamata ke ako ʻa Sīsuú? (Vakai, Sione 7:14–15.)

  • ʻI heʻene akó, ko e hā ne fakahā ʻe Sīsū ki he kakai ʻi he temipalé? (Vakai, Sione 7:16.) Ko e hā naʻá ne fakahinohinoʻi e kakaí ke fai ka nau maʻu ai ha fakamoʻoni ki heʻene ngaahi akonakí? (Vakai, Sione 7:17.) Te tau lava fēfē ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fakahinohino ko ʻení ʻi heʻetau moʻuí?

    Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sione K. Kāmeki ʻo e Kau Fitungofulú: “Naʻe folofola ʻa Sīsū ʻo pehē, ‘Pea ko ia ʻe fai ki hono finangaló, te ne ʻilo ʻa e akonakí, pe ʻoku ʻi he ʻOtuá ia, pe ko ʻeku lea ʻiate au pē’ (Sione 7:17). ʻI hono fakalea ʻe tahá, kapau te ke fai ia, te ke ʻiloʻi ʻoku moʻoni ia. ʻOku fie maʻu ki ai ʻa e tui vilitaki ke feingá, ka ʻoku utu ai ha fakamoʻoni fakalaumālie. ʻE maʻu ʻe he kau ākonga te nau feinga ke fai ʻení, ha loto vilitaki, ʻilo pea mo ha maama” (ʻi he Conference Report, Oct. 1988, 32; pe Tūhulu, Sānuali 1989, 26).

    Fakaafeʻi e kalasí ke nau felīngiaki ʻo kau ki ha founga ne fakamālohia ai ʻenau fakamoʻoní ʻi heʻenau moʻuiʻaki iá (te ke lava ʻo fakamatala ki ha meʻa ne hoko kiate koe). Fakamahino ange, ko e fehangahangai ʻo e talaʻofa ʻi he Sione 7:17 ʻoku moʻoni foki mo ia; kapau he ʻikai ke tau moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻe vaivai ʻa ʻetau fakamoʻoní.

  • Hangē ko e ako ʻa Sīsuú, naʻe hokohoko atu pē māvahevahe e fakakaukau ʻa e kakaí ʻo kau kiate iá. Ko e hā ha ʻuhinga ne tui ai e kakaí ko e Kalaisí Ia? (Vakai, Sione 7:31, 37–41.) Ko e hā ha ʻuhinga ne ʻikai tui ai ʻa e kakaí ko e Kalaisí Ia? (Vakai, Sione 7:27, 41–42, 52.) Naʻe ʻilo fēfē ʻe he kakaí e feituʻu ne haʻu mei ai ʻa Sīsuú? (Naʻa nau ʻiloʻi hono fāmilí mo e kolo ne tupu hake aí.) Naʻe anga fēfē ʻa e ʻikai ke nau ʻilo e feituʻu naʻá ne haʻu mei aí? (Vakai, Sione 7:28–29; 8:14, 19, 23–29. Naʻe ʻikai mahino kiate kinautolu ne fekauʻi mai ia ʻe he Tamai Hēvaní.)

  • Te tau lava fēfē ʻo fakamālohia ʻetau fakamoʻoni ki he misiona ʻa Sīsū Kalaisí?

2. Ko hono ʻomi kia Sīsū ha fefine ne moʻua he tono tangatá.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e Sione 8:1–11.

  • Ko e hā ne ʻomi ai kia Sīsū ʻe he kau tangata tohí mo e kau Fālesí, ha fefine ne moʻua ʻi he tonó? (Vakai, Sione 8:4–6. Ne nau loto ke nau fakafihiaʻi ai ʻa Sīsū ʻi haʻane fakamalaʻiaʻi ʻa e fefiné ke mate pe ko haʻane fakafepakiʻi ʻa e fono ʻa Mōsesé.) Ko e hā e folofola ʻa Sīsū ki he kau tangata tohí pea mo e kau Fālesí? (Vakai, Sione 8:7.) Ko e hā ne ʻikai ke nau tolomakaʻi ai e fefiné? (Vakai, Sione 8:9.)

  • Lolotonga e ʻikai finangalo ʻa Sīsū ki he faiangahala ʻa e fefiné, naʻe ʻikai foki ke ne fakahalaiaʻi ia (Sione 8:10–11). Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻo fekauʻaki mo e founga ke tau tali ʻaki e kakai faiangahalá?

    Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Māvini J. ʻEsitoni ʻo pehē: “Naʻe ʻomi ʻe he kau tangata tohí mo e kau Fālesí ki he Fakamoʻuí ha fefine feʻauaki. Naʻe ʻikai ke nau fakataumuʻa ke fakahā ha ʻofa ki he fefiné pe ko e Fakamoʻuí, ka ke fakamaaʻi mo kākaaʻi ʻa Sīsū… . Naʻe fehiʻa ʻa Sīsū ʻi he feʻauakí; ʻoku ʻikai ha toe veiveiua ki hono ʻulungāanga fekauʻaki mo e founga totonu ʻo e moʻuí. [Ka] naʻá Ne fili ke ne faiako he ʻofa—ke fakahā ki he kau tangata tohí mo e kau Fālesí ʻa e fiemaʻu ke tokangaʻi ʻa e tokotaha kotoa pē ki heʻene lelei tahá pea mo fakahaaʻi e mālohi fai fakaʻauha ʻo e kākaá mo e fakamaá” (ʻi he Conference Report, Apr. 1981, 31–32; pe Tūhulu, Siulai 1981, 24).

3. Ko e folofola ʻa Sīsū, “Ko au ko e maama ʻo māmaní”

Lau pea mou aleaʻi ʻa e Sione 8:12–36.

  • Lolotonga e Kātoanga ʻo e Ngaahi Fale Fehikitakí, naʻe maamangia e temipale ʻi Selūsalemá mei ha ulo ʻa ha foʻi ama lalahi ʻe fā. Naʻe lava ke mātāʻia ʻa e uló ni mei he tapa kehekehe ʻo e koló. Ko e hā ne hoko ai ʻeni ko ha feituʻu lelei kia Sīsū ke ne folofola ai, “Ko au ko e maama ʻo māmaní”? (Sione 8:12).Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa Sīsū ko e maama ʻo e māmaní? (Vakai, Sione 8:12; ʻAlamā 38:9; 3 Nīfai 15:9; T&F 88:6–13.)

  • ʻI he feinga ko ia ʻa e kakaí ke nau hangē ko Sīsuú, ʻoku nau hoko ai ko ha maama ʻo māmani, ʻo nau fakaulo atu ʻene māmá (Mātiu 5:14; 3 Nīfai 18:24). Te tau lava fēfē ʻo tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau mamata ki he maama kuo foaki mai ʻe Kalaisí? (Vakai, Matthew 5:16; 28:18–20; Filipai 2:14–15.)

  • Naʻe fakahā ʻe Sīsū ki he kakai ʻi he temipalé, ʻokú Ne fai maʻu pē ʻa e meʻa ʻoku hōifua ki ai ʻEne Tamaí (Sione 8:29). Te tau lava fēfē ʻo toe tokanga ange ke fai e ngaahi meʻa ʻoku hōifua ki ai e Tamai Hēvaní?

  • Lolotonga hono fakamoʻoniʻi ʻe Sīsū ʻa ʻEne Tamai Hēvaní, “naʻe tui ʻa e tokolahi kiate ia” (Sione 8:30). Ko e hā e talaʻofa ʻa Sīsū ki he kakaí ni, ʻo kapau te nau hokohoko atu he muimui kiate ia? (Vakai, Sione 8:31–32.) Ko e hā ha meʻa ʻoku fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei ai ʻe he moʻoní? (Vakai, Sione 8:33–34.) ʻOku hanga fēfē ʻe heʻetau fai angahalá ʻo ʻai kitautolu ke tau pōpulá? (Vakai, Alma 12:11; 34:35.) Kuo fakatauʻatāinaʻi fēfē koe ʻe hoʻo ʻiloʻi ʻa e moʻoní?

  • Ne toki fakahā kimui ʻe Sīsū ko Ia “ ʻa e moʻoní” (Sione 14:6). ʻOku hanga fēfē ʻe he meʻá ni ʻo uesia hoʻo mahino fekauʻaki mo e talaʻofa ʻi he Sione 8:32? ʻOku fakatauʻatāinaʻi fēfē kitautolu ʻe heʻetau ʻilo ʻa e Fakamoʻuí? Te tau ʻiloʻi fēfē Ia?

Fakaʻosí

Fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisi hotau Fakamoʻuí pea ko ia pē te ne lava ʻo fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he haʻi ʻo e angahalá. Fakalotolahiʻi e kalasí ke nau muimui kia Kalaisi, “ko e maama ʻo e māmaní,” ka ne hanga ʻo tataki kinautolu ke nau hao fakalaumālie.

Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní

ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻení ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha fakakaukau ʻe taha pe lahi ange mei heni ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.

1. Ko e vai moʻuí

ʻI ha taha ʻo e ngaahi fakafiefia ne hoko lolotonga e Kātoanga ʻo e Ngaahi Fale Fehikitakí, naʻe hili ai ʻe ha taulaʻeiki ʻi he funga ʻōlitá ha vai mei he vai ko Seiloamí. Naʻe fakahoko ʻa e feilaulaú ni ko ha kole ke ʻomi ha ʻuha pea mo ha fua lelei ki he ngaahi ngoue he faʻahitaʻu hokó. Lolotonga e ako ʻa Sīsū ʻi he temipalé he ʻaho fakaʻosi ʻo e kātoangá, naʻá ne fakaafeʻi ai e kakaí ke nau inu ʻi he vai moʻuí (Sione 7:37–38).

  • Ko e fē mo ha toe feituʻu ne ako ai ʻa Sīsū ʻo kau ki he vai moʻuí? (Vakai, Sione 4:5–15.) Ko e hā e “vai moʻui”? Te tau lava fēfē ʻo inu mei ai?

2. Ko Sihova ʻa Sīsū Kalaisi

Lau pea mou aleaʻi ʻa e Sione 8:37–59.

  • Ko e hā ne fakahā ai ʻe Sīsū ki he kau Siu ne taʻetuí ʻoku ʻikai ko e fānau kinautolu ʻa ʻĒpalahamé? (Vakai, Sione 8:39–40. Neongo ko e hako totonu kinautolu ʻo ʻĒpalahame, ka naʻe ʻikai ke nau fai ha ngaahi ngāue māʻoniʻoni ʻo hangē ko ʻĒpalahamé.) Ko e hā ne fakahā ange ai ʻe Sīsū ʻoku ʻikai ko e fānau kinautolu ʻa e ʻOtuá? (Vakai, Sione 8:41–44.) Te tau fakahā fēfē ʻi heʻetau ngaahi tōʻongá ko e fānau kitautolu ʻa e Tamai Hēvaní?

  • Ko e hā hono ʻuhinga ne ʻita ai e kau Siú ʻi he folofola ʻa e ʻEikí ʻo kau kia ʻĒpalahamé? (Vakai, Sione 8:51–53, 56–57. Ne ʻikai ke nau ʻilo naʻe ʻuhinga ʻa Sīsū ki hono mālohi ke ikunaʻi ʻa e mate fakalaumālié [veesi 51] pea mo ʻene moʻui fakamatelié [veesi 56–57].) ʻOku hanga fēfē ʻe he folofola ʻa Sīsū, “Ki muʻa ʻia ʻĒpalahamé, ʻoku ou ʻi ai Aú” (Sione 8:58) ʻo tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau ʻilo ʻo kau kiate iá? (Vakai, ʻEkesōtosi 3:13–14. Ko Sihova ʻa Sīsū, ko e Tuʻukimuʻa “Ko Au,” ko e ʻOtua ʻo ʻĒpalahame, ʻAisake pea mo Sēkopé.) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau ʻilo ko Sīsū naʻe Sihová, kimuʻa ʻi heʻene moʻui fakamatelié?

Paaki